 |
 |
|
Podnošenje prijave poreza na dohodak
… sukladno čl. 39. Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik koji je OBVEZAN podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak (primjerice, ostvario plaću kod dva poslodavca istodobno, ostvario dohodak od samostalne djelatnosti, itd.), obvezan je u poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji podnosi prijavu i dohodak od nesamostalnog rada. Nije obvezan staviti ostale ostvarene dohotke. Međutim, ako bi taj porezni obveznik u prijavu stavi i još neki od ostalih ostvarenih dohodaka onda je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom......
Novi obrazac INO PPO
… je novim člankom 150.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14 - u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisana obveza poreznom obvezniku koji NEMA sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj podnošenja novog Obrasca INO PPO.
Obrazac INO PPO podnosi se za isporuke dobara i usluga iz članka.....
Promijenjen rok za prijavu radnika Zavodu za mirovinsko osiguranje
… je člankom 27. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 151/14), koja je stupala na snagu 1. siječnja 2015., promijenjen rok za prijavu početka rada radnika. Radnika se mora prijaviti na Zavodu za mirovinsko osiguranje najkasnije prije početka rada, a najranije 8 dana prije početka rada.
Ako radnik ne započne raditi na dan početka osiguranja ......
|
 |
|
Prijenos sredstava iz nadležnog i iz nenadležnih proračuna
Proračunski korisnik primio je sredstava iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti u iznosu od 100.000,00 kuna. Za sufinanciranje obnove zgrade nenadležan proračun doznačio je proračunskom korisniku sredstva u iznosu od 50.000,00 kuna. Kako evidentirati doznačena sredstva u 2015. godini, prema odredbama novog Pravilnika?
|
 |
|
Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2014.
Prema čl. 15. Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu ZOR) (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 - čl.381. Kaznenog zakona i 48/13), godišnji financijski izvještaji, pojedinačni i konsolidirani, su:
1) bilanca,
2) račun dobiti i gubitka,
3) izvještaj o promjenama kapitala,
4) izvještaj o novčanom tijeku i
5) bilješke uz financijske izvještaje.
Općenito o godišnjim financijskim izvještajima
Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. Iznimno, poslovna godina može se razlikovati od kalendarske godine ako je to uređeno drugim propisom ili za potrebe poduzetnika
Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima
statusnih promjena,
otvaranja stečajnog postupka ili
pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom
i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
Za godišnje financijske izvještaje odgovorna je i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika , čuvaju se trajno i u izvorniku.
Na temelju čl.15. st. 4. ZOR-a, ministar financija donio je Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/09 i 130/10;.......
|
 |
|
Izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2015.
Od 1. siječnja 2015. sustav PDV-a u RH propisan je odredbama::
Zakona o porezu a dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/2014); u daljnjem tekstu: Zakon i
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/2014): u daljnjem tekstu. Pravilnik.
U ovom članku dajemo prikaz zadnjih izmjena Pravilnika temeljem odredbi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, objavljenih u Nar. nov., br. 157/2014, dana 31. prosinca 2014 (u daljnjem tekstu: Izmjene Pravilnika). Izmjenama odredbi Pravilnika, prethodile su izmjene Zakonskih odredbi o kojima smo pisali u članku Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2015 u časopisu RiPup broj 12/2014 (str. 129.).
U poglavljima koje slijede dajemo pregled izmijenjenih i dopunjenih odredbi Pravilnika, te ih povezujemo odredbama Zakona na koje se odnose. Ovim pregledom nisu obuhvaćene odredbe koje se odnose na ispravke formalnih pogrešaka, renumeraciju odredbi, te dio odredbi koje se odnose na formalna usklađenja sa odredbama Zakona.
Od 1. siječnja 2015. prestaju važiti prijelazne odredbe članka 135. Zakona te se na isporuke nekretnina od tog dana primjenjuju odredbe članka 40. stavka 1. točke j) i k), koje glase:
(1) PDV-a su oslobođene:…
j) isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji,
k) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta,“........
|
 |
|
Pravne posljedice prestanka važenja odluka o proširenoj primjeni kolektivnih ugovora
Od 8. veljače ove godine, sukladno Zakonu o radu, prestaju važiti odluke o proširenju kolektivnih ugovora. Glavna pravna posljedica prestanka važenja ovih odluka jest da će kolektivni ugovori važiti samo između stranak koje su ga i potpisale. Autor u članku analizira pravne posljedice prestanka važenja odluka o proširenoj primjeni kolektivnih ugovora za poslodavce u djelatnosti graditeljstva, ugostiteljstva, drvne i papirne industrije te putničkih agencija te daje primjer ugovora o radu u ovim djelatnostima koji je nakon prestanka važenja odluka o proširenju kolektivnih ugovora potrebno uskladiti sa Zakonom o radu.
Važenje četiri kolektivna ugovora odlukom ministra bile su proširene na sve poslodavce u djelatnostima za koje su sklopljene. Radi se o:
▪ Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva;
▪ Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo;
▪ Kolektivnom ugovoru za putničke agencije;
▪ Kolektivnom ugovoru za djelatnost drvne i papirne industrije.
Prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona o radu (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., određeno je kako odluke o proširenju kolektivnih ugovora donesenih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaju važiti istekom roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
To znači kako ovi kolektivni ugovori prestaju važiti za sve poslodavce u djelatnostima ugostiteljstva, graditeljstva, putničkih agencija te drvne i papirne industrije, koji ih nisu potpisali.
Ova činjenica ima velike pravne posljedice radnike i poslodavce koji nisu stranke navedenih kolektivnih ugovora. Prije nego analiziramo pravne posljedice prestanka važenja odluka o proširenju navedenih kolektivnih ugovora, potrebno je upoznati se s pravnom prirodom kolektivnih ugovora......
|
 |
|
Odgovornost članova uprave, članova društva i povezanih osoba po osnovi poreznog jamstva
Člancima 26.a, 26.b, 26.c te 26.d Općeg poreznog zakona, proširen je krug osoba koje odgovaraju kao porezni jamci za porezni dug trgovačkog društva.
Navedene odredbe o poreznom jamstvu trebale su poslužiti jačanju porezne discipline trgovačkih društava te predstavljaju svojevrstan izuzetak od osnovnog pravila da članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari u dioničkom društvu i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva.
Iako Zakon o trgovačkim društvima u čl. 10. propisuje određene slučajeve kada članovi društva mogu odgovarati za obveze društva (tzv. proboj pravne osobnosti), u takav izuzetak nisu uključene osobe ovlaštene za zastupanje i povezane osobe kao što je to slučaj s odredbama o poreznom jamstvu.
Prema odredbama Općeg poreznog zakona (“OPZ”), za porezne dugove.....
(Ne) dopuštenost prijeboja u stečajnom postupku
U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad određenim dužnikom, svi njegovi vjerovnici mogu svoja prava odnosno potraživanja ostvarivati samo u okviru stečajnog postupka.
U tom kontekstu se otvara pitanje (ne)dopuštenosti prijeboja u stečajnom postupku obzirom je prijeboj poseban oblik obračunskog plaćanja s obzirom na svoju retroaktivnu prirodu. Naime, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju, odnosno notifikacijom. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za isto. Sukladno tome, moguće je da se nad dužnikom otvori stečajni postupak u trenutku kad su se već ispunile pretpostavke za prijeboj ali izjava još nije dana.
Iz razloga pravičnosti, Stečajni zakon općenito propisuje da stečajni vjerovnik zadržava pravo na prijeboj ako je u vrijeme stečajnog postupka imao pravo na prijeboj, bilo na temelju zakona ili na temelju ugovora. Dakle, otvaranje stečajnog postupka u gore opisanom potencijalnom vremenskom odmaku, nije od utjecaja na to njegovo pravo, stoga on zadržava pravo na prijeboj. Naime, teško bi se moglo opravdati da se od vjerovnika zahtijeva da ispuni svoju obvezu u cijelosti, a da se ne uspije namiriti u odnosu na svoju tražbinu odnosno da se namiri u smanjenom iznosu, kako je to obično u stečajnom postupku. Dakle, stečajni vjerovnik može prebijati svoje tražbine neovisno o tome jesu li razvrstane u više ili niže isplatne redove jer se prijeboj ostvaruje izvan stečaja.
Također, mogućnost prijeboja nakon otvaranja stečajnog postupka........
|
 |
Porezni kalendar podnišenja obrazaca
Pregled uplatnih računa |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|