 |
 |
|
Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika
… je od 28. ožujka 2015. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 32/2015). Odredbe ovog novog pravilnika sadrže određene novine u odnosu na rješenja starog Pravilnika istog......
Nove obračunske isprave kod isplate plaće i otpremnine
… je novim Pravilnikom o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br 32/2015) propisan novi sadržaj obrasca obračuna isplaćene plaće, neisplaćene plaće, isplaćene otpremnine i neisplaćene otpremnine, te je izmijenjen rok čuvanja istih. Poslodavci trebaju prilagoditi svoje obračune s navedenim......
|
 |
|
Primjeri evidentiranja izvanbilančnih zapisa
Kako neprofitna organizacija treba evidentirati poslovne događaje na računima razreda 6 – Izvanbilančni zapisi?
|
 |
|
Isporuke dobara i usluga bez naknade u tuzemstvu
Isporučiti dobra ili usluge bez naknade tj. prodati nešto besplatno uopće nije u duhu osnovnog poduzetničkog motiva, a to je ostvarenje profita ili zarade iz poslovne transakcije i/ili poduzetničkog pothvata/aktivnosti. Profit u pravilu najčešće nastaje iz prihoda od prodaje na tržištu. Doduše, ne mora baš svaka poslovna transakcija rezultirati zaradom jer ona može prethoditi nekoj budućoj transakciji koja će donijeti puno veću zaradu zahvaljujući prvoj «besplatnoj». U tom smislu nastaju i davanja na ime reklame, reprezentacije i sl. sadašnjim i budućim poslovnim partnerima s namjerom da se kasnije ostvare veće narudžbe i vrijednosti isporuka. Tako se događaju isporuke dobara i usluge bez naknade u poslovne tj. poduzetničke svrhe. Porezni propisi su oduvijek posebno razmatrali i ograničavali takve isporuke.
Osim u poduzetničke svrhe, dobra i usluga bez naknade ili po nižoj cijeni naknade često se daju zaposlenicima, članovima društva i drugim osobama koje su povezane s trgovačkim društvom ili drugim poduzetnikom te im se tako omogućuju određene koristi. Takve «koristi» fizičkim osobama oporezuju porezni propisi koji uređuju oporezivanje porezom na dodanu vrijednost, porezom na dobit i/ili porezom na dohodak te nalažu način na koji porezno «zahvaćaju» davanja u neposlovne tj. nepoduzetničke svrhe.
Računovodstveno se davanja dobara i usluga bez naknade u poslovne svrhe mogu provesti na dva načina i to skraćenim ili dužim knjigovodstvenim rješenjem. Skraćeno knjigovodstveno rješenje podrazumijeva da računovodstveno tada nastaje samo trošak/rashod a prihoda tj. nadoknade nema, što i jest u stvarnosti tako. Ili pak «duže» računovodstveno rješenje zahtijeva da se uz iskazivanje troška iskaže i prihod i to tzv. interni prihod - po osnovi uporabe proizvoda i usluga za vlastite poslovne potrebe. Ovo drugo rješenje se preporuča u proizvodnim trgovačkim društvima zbog korekcije zaliha na kraju i početku razdoblja za troškove u početnim zalihama odnosno završnim zalihama.....
|
 |
|
Funkcioniranje sustava povrata PDV-a iz drugih država članica EU putem elektroničkog portala Porezne uprave
Uvod
Nakon pristupanja RH u punopravno članstvo EU, porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH, obvezan je putem elektroničkog portala Porezne uprave, odnosno sustava za povrat PDV-a (eng. VAT rerfund), u skladu s Direktivom vijeća 2008/9/EC koja je implementirana u naš Zakon o PDV-u (Nar. nov. br., 73/13. – 143/14. – u nastavku teksta: Zakon o PDV-u), podnijeti zahtjev za povrat PDV-a iz drugih država članica EU. Postupak povrata PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim DČ, u potpunosti je elektronički, a propisan je člancima 68. do 74. Zakona o PDV-u te čl. 149. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov. br., 79/13 - 157/14)
Postupak povrata PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima
Porezni obveznici iz RH mogu ostvarivati povrat PDV-a koji je zaračunan na primljenim računima od drugih poreznih obveznika iz EU za isporuke dobara ili obavljene usluge te za uvoz dobara koji je obavljen u državi članici. Zahtjev za povrat PDV-a iz druge DČ a putem elektroničkog portala Porezne uprave, podnosi se najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata, a koje ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Međutim, iznimno razdoblje povrata koje je obuhvaćeno zahtjevom, može biti i kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine. Sukladno čl. 74.st.2. Zakona o PDV-u, Porezna uprava neće korištenjem elektroničkog portala, proslijediti zahtjev drugoj DČ od koje se traži povrat PDV-a, ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva:nije bio obveznik PDV-a,obavlja isključivo isporuke dobara ili usluge koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza ili primjenjuje oslobođenje za male porezne obveznike. Prema tome, tuzemni porezni obveznik ne može podnijeti zahtjev za povrat PDV-a iz druge DČ, za razdoblje u kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a koji se vodi u Poreznoj upravi, ako obavlja isključivo oslobođene isporuke dobara ili usluga bez mogućnosti odbitka pretporeza a koje usluge su propisane čl. 39. i 40. Zakona o PDV-u, odnosno ako je mali porezni obveznik koji je prema čl. 90. Zakona o PDV-u oslobođena plaćanja PDV-a ali ga ni ne može odbiti.....
|
 |
|
Nova pravila o obavljanju poslova zaštite na radu kod poslodavca
1. Uvod
Jedno od važnijih pitanja koje se rješava Zakonom o zaštiti na radu (u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (u nastavku teksta: Pravilnik) svakako je pitanje obavljanja poslova zaštite na radu. Rješavanje ovog pitanja važno je s aspekta poslodavca jer određuje njegovo pravo na samostalno obavljanje poslova zaštite na radu, odnosno ugovaranje poslova zaštite na radu s ovlaštenim osobama te obvezu zapošljavanja jednog, ili više stručnjaka zaštite na radu. Zakonom su ova pitanja riješena zapravo samo načelno.
Naime, samim Zakonom je određeno kako će se donijeti poseban pravilnik kojim će biti propisane vrste, stupnjevi stručne spreme i broj stručnjaka zaštite na radu te način i uvjeti obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, ovisno o rizicima, djelatnosti i broju radnika. Pravilnik kojim se uređuje obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca i utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje, stupio je na snagu 1. listopada 2014. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (u nastavku teksta: PID Pravilnika), koji je stupio na snagu 25. travnja 2015., obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca i uvjeti za njihovo obavljanje uređeno je na bitno drukčiji način nego do sada.
Osim ovog Pravilnika, nakon stupanja Zakona na snagu doneseni su i drugi propisi koji uređuju materiju zaštite na radu:
▪ Pravilnik o izradi procjene rizika;
▪ Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (u nastavku teksta: Pravilnik o osposobljavanju);
▪ Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (u nastavku teksta: POPZR);
▪ Naputak o podacima koje sadrži izvješće povodom događaja koji je prouzročio smrt radnika.
Donošenjem ovih propisa za sada je zaokružen pravni okvir obavljanja poslova zaštite na radu prema novom Zakonu. U nastavku teksta donosimo i detaljnije analiziramo najznačajnije novine koje se odnose na mogućnost obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca sukladno izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku.........
2. Organiziranje, provedba i poslovi zaštite na radu
Obveze poslodavaca u provedbi mjera iz zaštite na radu određene su u prvom redu Zakonom. Jedna od temeljnih zakonskih obveza poslodavca je organiziranje i provedba zaštite na radu.
2.1. Poslodavci koji obvezno provode Zakon i druge propise zaštite na radu
Za pravilno razumijevanje odredbi Zakona i Pravilnika o mogućnosti obavljanja poslova zaštite na radu, najprije je potrebno utvrditi što se zapravo podrazumijeva pod pojmom “poslodavac” u smislu Zakona. Sukladno čl. 3. st. 1. podstavku 14. Zakona.......
|
 |
|
Sezonski rad radnika (s posebnim osvrtom na sezonski rad u poljoprivredi)
1. Sezonski rad radnika
U nekom dijelu godine poslodavci mogu imati veći opseg posla, te veću potrebu za radnicima (primjerice, potrebu za većim brojem konobara, turističkih djelatnika tijekom ljetnih mjeseci i sl.).
U takvim slučajevima poslodavci mogu zapošljavati radnike sklapanjem ugovora o radu na određeno ili ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove (u sezonskim djelatnostima).
Osnovna karakteristika sezonskih djelatnosti je nejednaki intenzitet i opseg poslova tijekom godine, tj. u je jednom razdoblju godine opseg poslova manji, dok je u drugom dijelu godine znatno veći. Stoga je i poslodavcima koji obavljaju neku od djelatnosti sezonskog karaktera, u vrijeme sezone (primjerice, ljeti) potreban veći broj radnika nego u ostalom dijelu godine.
Poslodavci mogu, sukladno odredbama Zakona o radu, u razdobljima povećanog opsega posla zaposliti radnike:
1. sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme (u vrijeme povećanog opsega posla tj. trajanja sezone), odnosno
2. sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova,
Isto tako, poslodavci mogu koristiti rad radnika ustupljenih od strane agencije za privremeno zapošljavanje radnika.
1.1. Zapošljavanje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili .....
|
 |
|
Kazneno pravna zaštita radnika u slučaju neisplate plaće
Sam pojam plaće definiran je stavkom 6. članka 132. Kaznenog zakona koji propisuje sljedeće:
„Pod plaćom, se u smislu ovoga članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.“
Treba naglasiti da Kazneni zakon nije jedini zakon koji definira pojam plaće, to još čini i Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/2014), zatim porezni propisi u kojem se navodi da je plaća „svaki novčani i drugi primitak u vezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, bez obzira na naziv i oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak“, itd. Isto tako Kazneni zakon nije jedini zakon u našem zakonodavstvu koji sankcionira neisplatu plaće, to još čine prethodno navedeni Zakon o radu, zatim Stečajni zakon kojim je radniku, kojem nisu isplaćene plaće, omogućeno da kao vjerovnik podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, pritom nemora podmiriti troškove prethodnog postupka, a tražbine radnika spadaju u tražbine prvog višeg isplatnog reda, zatim Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, broj 86/2008 i 80/2013), Zakon o sudskom registru (Narodne novine, broj 1/1995 do 93/2014) u članku 40.a. propisuje obvezu davanja izjava od strane odgovornih osoba u novom poslovnom subjektu ovjerene od strane javnog bilježnika da nema nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza, doprinosa na osnovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima; itd.....
Obveza objavljivanja financijskih isprava trgovačkih društava
Trgovačka društva putem pravne i poslovne sposobnosti ulaze u pravne odnose, poduzimaju određene radnje, odnosno stječu prava i obveze. Ona sudjeluju u gospodarskom životu, te su za način rada pojedinog društva zainteresirane određene interesne skupine npr. njegovi članovi, zaposlenici, kupci, vjerovnici, potencijalni dioničari i brojni drugi koji posredno i neposredno ovise o poslovanju društva.
Da bi se postigla dostupnost podataka o stanju i poslovanju trgovačkih društva zakonodavstvo propisuje obvezu trgovačkim društvima osoba i trgovačkim društvima kapitala da svoja godišnja izvješća o stanju društva i godišnja financijska izvješća objave na način da ona budu dostupna javnosti.
Postupajući u skladu s gore navedenom potrebom da neke isprave trgovačkih društava budu dostupne javnosti Zakon o sudskom registru, kao i Zakon o računovodstvu određuje na koje se to isprave odnosi. Tako Zakon o sudskom registru pod pojmom financijskih isprava razlikuje:
pojedinačne i konsolidirane godišnje financijske izvještaje prema propisima o računovodstvu,
pripadajuća revizorska izvješća ako godišnji financijski izvještaji podliježu reviziji,
pojedinačno godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće, ako je posebnim propisima propisana obveza njihova objavljivanja.
Temeljem Zakona o trgovačkim društvima javno trgovačko društvo i komanditno društvo u kojem niti jedan član nije fizička osoba odnosno u kome niti jedan komplementar nije fizička osoba dužno je godišnja financijska izvješća zajedno s izvješćem o stanju društva, bez odgađanja nakon što ih prihvate članovi društva, te izvješćem revizora, kada je revidiranje godišnjih financijskih izvješća propisano zakonom ili određenim društvenim ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.....
|
 |
Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike
Stope poreza |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|