Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti


Kamata na zajmove između povezanih osoba u 2015. i reinvestirana dobit

… porezno „priznata“ kamata između povezanih osoba rezidenata iznosi 7% za razdoblje od 1.1. do 30.10 2015. te 3% za razdoblje od 31.10. do 31.12.2015. Navedena kamatna stopa primjenjuje se na povezane osobe rezidente....

Pomaknuti rokovi za predaju obrazaca OPZ- STAT-1

… se statistička izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima sa stanjem na dan 31. prosinca 2015., 31. ožujka 2016. i 30. lipnja 2016. dostavljaju....

Obračun zatezne kamate za isporuke iz 2013.

Društvo smo koje imamo potraživanje od drugog dioničkog društva iz 2013. g. za isporučenu robu. Isporuka robe obavljena je 15. travnja 2013.g. Koje stope godišnjih zakonskih zateznih kamata primjenjujemo iz tablice zakonskih zateznih kamata koju ste objavili u RiPup INFO u broju 2/2016? Jesu li to godišnje stope zakonskih zateznih kamata iz stupca 3. ili iz stupca 4.?

Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

Ispunjavanje Obrasca Računa dobiti i gubitka kod većine poduzetnika relativno je jednostavno, posebno ako je kontni plan prilagođen pozicijama obrasca tako da se svakoj poziciji pridružuje jedna skupina konta ili čak samo jedan osnovni konto. No, za jednu poziciju Obrasca RDG ovakvo jednostavno pravilo ne vrijedi. Naime, kod poduzetnika koji evidentiraju zalihe proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda u Obrascu RDG jedna pozicija ispunjava se temeljem podataka dobivenih izračunom. To je pozicija II.1. - Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda
U ovom članku pojašnjavamo razlog relativne kompleksnosti ispunjavanja ove pozicije, način izračuna iznosa koji se upisuje u tu poziciju te pojašnjavamo kakav utjecaj iznos unesen u navedenu poziciju Obrasca RDG može imati na rezultat poslovanja.

Evidentiranje proizvodnje

Kad spominjemo proizvodnju većina nas pomisli na proizvodnju proizvoda, no treba imati na umu da proizvodnju imaju i poduzetnici koji obavljaju usluge kroz duže razdoblje. Dakle poziciju II.1 u obrascu ispunjavat će proizvođači proizvoda, te oni proizvođači usluga koji usluge obavljaju kroz duže razdoblje i koje zahtijevaju takav način evidentiranja proizvodnje.
Da bi bolje razumjeli u čemu je razlika između poduzetnika proizvođača, i onih poduzetnika koji nemaju proizvodnju, pojašnjavamo način rasporeda troškova kod društava koji proizvodnju nemaju.....

Zadnje promjene Pravilnika o porezu na dobit

Od početka primjene važećeg Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon) odnosno od 1. siječnja 2005. godine, nije se mijenjala odredba članka 14. toga Zakona, prema kojoj se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma, dok se pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Stavkom 3. toga članka Zakona propisano je da kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu dobit iz 2010. godine, proširena je domena primjene članka 14. Zakona, sa poslovnih odnosa povezanih osoba rezidenata i nerezidenata i na povezane osobe rezidente ukoliko jedna od povezanih osoba:
1. ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili
2. ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Radi olakšavanja postupka utvrđivanja porezno priznate kamatne stope na zajmove između povezanih osoba, te kako bi se te kamatne stope što više približile stanju tržišnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj, Zakonom je propisano da visinu kamatne stope na zajmove povezanih osoba utvrđuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. Alternativa ovom postupku bila bi utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenom odredbi članka 13. Zakona, odnosno primjenom metode transfernih cijena, međutim taj je postupak za većinu malih poduzetnika odnosno poreznih obveznika dosta zahtjevan i iziskuje stvaranje određenih rashoda....

Dokaz o stjecanju dohotka

Sam iskaz poreznog obveznika o mogućnosti stjecanja dohotka nije dostatan dokaz ukoliko ne postoje drugi pokazatelji koji bi ga činili mogućim
Tužitelj, u svojoj tužbi, navodi kako je porezno tijelo i samo utvrdilo kako se u konkretnom slučaju radi o novčanom iznosu za koji ne postaje dokazi o stjecanju iz kojeg razloga smatra da ne postoji na zakonu osnovana mogućnost da se ta imovina imaginarno pribroji stjecanju, upravo u 2009. godini. Napominje kako je porezna uprava propustila cijeniti njegove životne okolnosti, a koje su u konkretnom takve da je znatan dohodak ostvario radom u inozemstvu na izlovu ribe, kao i osnovom naknade štete koju je pretrpio ekološkom katastrofom. Ukazuje i kako je porezno tijelo propustilo cijeniti okolnost da je u Republici Hrvatskoj radio isključivo kao odvjetnički vježbenik sa kojom plaćom zasigurno nije mogao steći dohodak koji bi u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini bio jedan od najviših. Ističe kako je taj novac zaradio doista teškim i zahtjevnim poslom, s namjerom da mu isti bude dostatan do kraja života. Predlaže Sudu da uvaži navode tužbe, usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporeno i porezno rješenje...

Primjena najviše mjesečne i godišnje osnovice tijekom 2016. i godišnji obračun i povrat doprinosa za 2015.

Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14 – u daljnjem tekstu: Zakon) primjenjuje se od 1. siječnja 2009. godine i u izmjenama nisu donesene neke radikalne promjene u svezi primjene najviše mjesečne i godišnje osnovice tijekom 2014., 2015. i 2016. godine, kao ni u Pravilniku o doprinosima („Narodne novine“, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11 i 61/12, 86/13 i 157/14 – u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2016. godinu („Narodne novine“, br. 125/15 – u daljnjem tekstu: Naredba) utvrđena je najviša mjesečna osnovica u iznosu od 48.222,00 kuna te najviša godišnja osnovica u iznosu od 578.664,00 kuna.
Od 1. siječnja 2009. godine najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje i za obračun dodatnih doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika čiji se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Najvišu godišnju osnovicu tijekom 2016. godine mogu primijeniti: poslodavci, predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba, poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici, isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak pri obračunu doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak te Porezna uprava u postupku nadzora.

Obveznike doprinosa još uvijek zbunjuje nejednako postupanje kod obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) prilikom primjene najviše mjesečne osnovice i najviše godišnje osnovice tijekom godine. Naime, kod isplate plaće u iznosu iznad najviše mjesečne osnovice ne obračunavaju se svi doprinosi za mirovinsko osiguranje (za I. i II. stup) dok se kod primjene instituta najviše godišnje osnovice tijekom godine na iznos osnovice iznad najviše godišnje osnovice ne obračunavaju samo doprinosi za I. stup mirovinskog osiguranja dok se doprinosi mirovinskog osiguranja za II. stup i na dalje obračunavaju....

Prava i obveze poslodavca i radnika pri izboru i djelovanju radničkog vijeća

Zakonom o radu (u nastavku teksta: Zakon) propisana je mogućnost da radnici kod poslodavca koji zapošljava dvadeset i više radnika mogu izabrati radničko vijeće. Hoće li se radnici poslužiti ovom mogućnošću, ili ne, ovisi o samim radnicima. Detalji postupka izbora radničkog vijeća nisu određeni Zakonom nego posebnim Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu 16. siječnja 2016.
Stupanjem na snagu novog Pravilnika prestao je važiti stari pravilnik istog naziva. Poznavanje pravnih pravila o ovlastima radničkog vijeća važno je za poslodavce i radnike. Naime, odredbe Zakona i Pravilnika sadrže detaljna pravila o obvezama poslodavaca prema radničkom vijeću i načinu rada radničkog vijeća.
Na pravo radnika na izbor radničkog vijeća zapravo treba gledati kao na pravo radnika da sudjeluju u odlučivanju o Zakonom određenim pitanjima bitnim za ostvarivanje radnog odnosa kod poslodavca. U slučaju da radničko vijeće kod poslodavca nije izabrano, njegove funkcije obavlja sindikalni povjerenik. U nastavku analiziramo temeljne odredbe Zakona o radu i ovlastima radničkog vijeća te odredbe Zakona i Pravilnika o načinu izbora radničkog vijeća.
Pravo na izbor radničkog vijeća
Jedno od temeljnih prava radnika određenih Zakonom jest pravo na sudjelovanje u odlučivanju o bitnim pitanjima radnih odnosa određenih Zakonom, putem slobodnog izbora radničkog vijeća kod poslodavca koji zapošljava dvadeset i više radnika. Ovo pravo izbora radničkog vijeća od strane radnika povezano je s obvezom poslodavca na obavješćivanje radničkog vijeća o određenim stvarima sukladno Zakonu, odnosno obvezu savjetovanja s radničkim vijećem oko određenih, Zakonom određenih pitanja....

Prava trudne radnice, radnice koja je rodila i radnice koja doji dijete

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/2008 do 152/2014.  – u nastavku teksta: Zakon) propisana su određena prava kojima je osigurana prava zaštita korisnica koje su u Zakonu obuhvaćene pojmovima trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete.
Tako je, u smislu Zakona, trudna radnica zaposlena radnica koja o svom stanju trudnoće pisanim putem obavijesti poslodavca.
Radnica koja je rodila je zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navršene prve godine života djeteta, koja o istom stanju pisanim putem obavijesti poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
Radnica koja doji dijete je zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navršene prve godine života djeteta koje doji, a koja o istom stanju pisanim putem obavijesti poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
Prava koja navedene korisnice mogu ostvariti ovisno o obliku potrebne pravne zaštite su sljedeća...

Rad maloljetnika

U Republici Hrvatskoj rad maloljetnika reguliran je odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) i propisa donesenih na temelju tog Zakona, ali pod posebnim uvjetima i dodatnim pravima koja štite njihov psihički, fizički i moralni razvoj. Radno zakonodavstvo Republike Hrvatske tako ne samo regulira iznimnu dopuštenost rada maloljetnika, ali s druge strane i štiti njihova prava, interese, te njihov psihofizički razvoj, te duševni i moralni integritet.
Zakon o radu svojim je odredbama, između ostaloga, regulirao najnižu dob za zapošljavanje maloljetnika, zabranu rada maloljetnika na određenim poslovima odnosno propisao pregled poslova na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik i poslova na kojima se maloljetnik smije zaposliti te način nadziranja istih, definirao je posebnu zaštitu i pogodnosti na radu maloljetnih osoba, kao i obvezu poslodavaca koji zapošljavaju maloljetne osobe i njihovu odgovornost prema odredbama Zakona o radu i na temelju njega donesenih provedbenih propisa....

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.