Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Predaja financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2016.

… neprofitne organizacije (udruge, sindikati i dr.) sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine Skraćeni izvještaj....

Prihodi od dividendi i dobiti (red. br. 27. Obrazac PD) - dostava dokumentacije

… poduzetnik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti na rednom broju 27. Obrasca PD, sukladno čl. 12. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavlja: ...

Zaključivanje i otvaranje poslovnih knjiga i evidencija kod vođenja jednostavnog knjigovodstva

Kako neprofitna organizacija koja je u 2015. godini vodila jednostavno knjigovodstvo treba zaključiti poslovne knjige za tu godinu i otvoriti nove za 2016. godinu, za koju će također voditi jednostavno knjigovodstvo?

Operativni leasing motornih vozila kod poduzetnika

Porezni tretman nabave i korištenja automobila oduvijek je restriktivan i izrazito je aktualno pitanja prilikom pregleda od strane Porezne uprave, a svojevrsna se nepovoljnost povećava svakom značajnijom izmjenom poreznih propisa. Leasing je alternativan način financiranja gdje je potrebno istaknuti korištenje objekta leasinga, a ne posjedovanje (use but not posses), tj. filozofija leasinga proizlazi iz ideje o profitabilnom korištenju nekog investicijskog dobra uz fleksibilan način plaćanja koji omogućuje investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala, uspješno poslovanje i najveću iskoristivost sredstava. Poslovanje poduzetnika nemoguće je zamisliti bez motornih vozila čije korištenje iziskuje troškove i zahtjeva određena novčana sredstva. Operativni leasing je u svijetu najzastupljeniji model financiranja kupovine vozila. Korištenje motornim vozilima putem ugovora o operativnom leasingu ima za poduzetnika prednosti, ali i nedostatke. Trenutačno je to najčešći oblik financiranja korištenja motornim vozilima u RH. Prilikom donošenja odluke o nabavi i načinu financiranja motornih vozila, bitno je obratiti pozornost i na porezni položaj pojedinih troškova te na utjecaj sklapanja određene vrste ugovora na bilančne pozicije primatelja leasinga. Leasing je trostrani odnos u kojem sudjeluju: proizvođač opreme ili dobavljač objekta leasinga, primatelj leasinga i leasing društvo (davatelj leasinga). Poduzetnik može nabaviti motorna vozila iz vlastitih sredstava putem kredita koji mu odobravaju banke, uz korištenje zajmovima drugih poduzetnika ili putem leasinga. Svaki od tih načina financiranja ima svoje prednosti i nedostatke, a na poduzetniku je da odabere onaj način financiranja koji najbolje odgovara njegovim potrebama i financijskim mogućnostima. Područje najmova (leasinga) u Republici Hrvatskoj detaljnije je uređeno odredbama Zakona o leasingu, (dalje u tekstu: ZOL). Prema odredbama čl. 4. st. 1 ZOL-a posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga pribavlja objekt leasinga na način da od dobavljača objekta leasinga kupnjom stekne pravo vlasništva na objektu leasinga, te primatelju leasinga odobrava korištenje tog objekta leasinga kroz određeno vrijeme, a primatelj leasinga se obvezuje za to plaćati naknadu. Iznimno od prethodno navedenog, davatelj leasinga može obavljati poslove leasinga s objektima leasinga koje ima u svom vlasništvu stečenom i na drugi zakonom propisani način te je u tom slučaju on ujedno i dobavljač objekta leasinga. Objekt leasinga je pokretna ili nepokretna stvar u skladu s propisima koji uređuju vlasništvo, odnosno druga stvarna prava, a može biti buduća stvar. Najčešće se kao objekt leasinga pojavljuju motorna vozila i nekretnine. Davatelj leasinga je pravna osoba koja, sukladno odredbama ZOL-a, nože obavljati poslove leasinga, a to je leasing društvo koje može biti osnovano ka d.d. ili d.o.o. s propisanom svotom temeljnog kapitala i uz prethodno dobiveno odobrenje za rad koje izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA).....

Dohodak iz inozemstva i poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, otvaranjem granica zbog primjene četiriju sloboda na kojima počiva EU, a posebno slobodnog protoka ljudi i kapitala, povećava se mobilnost radnika. Također, sve veći broj hrvatskih tvrtki šalje svoje radnike na privremeni rad u inozemstvo bilo radi obavljanja poslova društva, suradnje na određenim projektima, stjecanja novih znanja i iskustava u povezanim društvima i sl., a veliki utjecaj na mobilnost u posljednjih nekoliko godina imaju i ekonomske migracije hrvatskih državljana zbog velike stope nezaposlenosti. Također, hrvatski rezidenti dohodak iz inozemstva mogu ostvarivati i temeljem mirovina, ulaganja u kapital, autorskih honorara, imovine i dr.
Postavlja se pitanje jesu li ti obveznici i dalje obvezni podnositi prijavu i u kojem slučaju, odnosno može li se na njih primijeniti poseban postupak. O tome i ostalim pitanjima poreznog tretmana plaća i drugih primitaka u takvim prekograničnim slučajevima daje se osvrt u nastavku teksta.
Pravni okvir (zakonske i provedbene odredbe)
Kad se radi o prekograničnim situacijama, odnosno kad je primatelj dohotka iz jedne države, a isplatitelj iz druge, potrebno je najprije utvrditi koja država ima pravo oporezivati taj dohodak, a to se utvrđuje u nekoliko koraka:
1. utvrđivanje rezidentnosti primatelja dohotka sukladno nacionalnim propisima
2. utvrđivanje rezidentnosti prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako je u primjeni između dviju predmetnih država
3. ako nema ugovora u primjeni, primjenjuju se u potpunosti tuzemni propisi (porez se plaća u Hrvatskoj, a ako je porez plaćen i u zemlji izvora, taj se porez može uračunati u tuzemnu obvezu u godišnjem obračunu, do utvrđenih iznosa),
4. ako je u primjeni ugovor, utvrđuje se koja zemlja ima pravo oporezivanja ovisno o izvoru dohotka,
5. ako obje države imaju pravo oporezivati dohodak, utvrđuje se kako se prema ugovoru  izbjegava dvostruko oporezivanje (metoda uračunavanja ili izuzeća),
6. tek nakon što se utvrde svi prethodni koraci može se, sukladno nacionalnim propisima, utvrditi postoji li obveza plaćanja predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja, podnošenja godišnje porezne prijave, uračunava li se u godišnju poreznu obvezu porez plaćen u inozemstvu ili će se kod godišnjeg obračuna primijeniti izuzimanje s progresijom...

Zatezne kamate kod nepravovremenog povrata PDV-a

Odbijen je zahtjev tužitelja za plaćanje zateznih kamata na nepravovremene povrate poreza na dodanu vrijednost, međutim upravni sud tužbu smatra osnovanom 
Tužitelj je podnio tužbu protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, kojim je odbijena žalba tužitelja protiv rješenja Ministarstva financija - Porezne uprave, Područnog ureda. Potonjim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za plaćanje zateznih kamata na nepravovremene povrate poreza na dodanu vrijednost. Tužitelj zahtijeva poništavanje pobijanog rješenja zbog toga što činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, odnosno iz utvrđenih činjenica je izveden pogrešan zaključak, te su povrijeđena pravila postupka koja su bila od utjecaja na rješavanje stvari i pogrešno je primijenjeno materijalno pravo. Pri tome se tužitelj poziva na članak 21. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj: 47/95. do 76/07.), koji propisuje da porezni obveznik koji ima u obračunskom razdoblju pravo na odbitak pretporeza čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike, te mu je porezna uprava dužna vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave. Dakle, citiranom odredbom Zakona nisu propisani nikakvi uvjeti pod kojima porezno tijelo može produljiti rok za vraćanje pretporeza na razdoblje dulje od 30 dana. Iz toga proizlazi da je porezno tijelo obvezno u roku od 30 dana izvršiti povrat pretporeza poreznom obvezniku ili rješenjem utvrditi da porezni obveznik nema pravo na povrat ovog pretporeza, ako utvrdi da porezni obveznik nema pravo na povrat pretporeza iskazanog u prijavi. U konkretnom slučaju, prvostupanjsko porezno tijelo nije izvršilo tužitelju traženi povrat pretporeza u roku od 30 dana, već su povrati djelomično izvršeni tek 22. srpnja 2009. godine i 28. siječnja 2010. godine, tj. bitno nakon isteka zakonskog roka od 30 dana...

Isplata terenskog dodatka od 1.1.2016.

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 137/2015) propisano je umanjenje isplate terenskog dodatka ako je radniku na terenu osigurana prehrana. Detaljnije o terenskom dodatku pisali smo u RiPup-u 4/2015, a u ovom ćemo broju ukratko navesti tko ima pravo na terenski dodatak, te kako su promjene navedenog Pravlnika utjecale na isplatu terenskog dodatka radnicima, ako im je osigurana prehrana.
Što je terenski dodatak?
Terenski dodatak čini naknadu koja se isplaćuje radniku kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno – istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.
Neoporezivi iznos terenskog dodatka
Neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji

Neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji iznosi 170,00 kuna dnevno. Navedeni iznos pokriva troškove prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji (dakle, povećanih troškova koje imaju dok nisu kuće, s obitelji…..). 
Međutim, ukoliko radnici na terenu imaju organiziranu prehranu terenski dodatak se umanjuje za:
- 30 % ako je osiguran jedan obrok, te
- 60 % ako su osigurna dva obroka...

Pravni učinci stečaja potrošača pred sudom   

U prošlom broju RiPup-a upoznali smo se sa zakonskim pravilima pokretanja postupka stečaja potrošača koja su na snazi od 1. siječnja 2016. i koja se odnose na prethodni izvansudski dio postupka koji se provodi pred savjetovalištima ustrojenim u Financijskoj agenciji. U ovom članku, autor nas upoznaje sa drugim dijelom postupka koji se, nakon neuspjeha sklapanja izvansudskog sporazuma potrošača i vjerovnika u savjetovalištu, provodi pred nadležnim Općinskim sudom. Stručni članak sadrži i primjer ispunjavanja obrasca izvansudskog sporazuma.
Zakon o stečaju potrošača (u nastavku teksta: Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2016. U prošlom broju RiPup-a upoznali smo se sa izvansudskim dijelom postupka stečaja potrošača, koji se radi njihove nesposobnosti za plaćanje, u cilju reprogramiranja njihovih obveza i omogućavanja ravnomjernog namirenja tražbina njihovih vjerovnika, prethodno provodi pred savjetovalištima koja se ustrojavaju u nadležnim podružnicama Financijske agencije (u nastavku teksta: FINA), ili drugim fizičkim i pravnim osobama koje su dobile dozvolu za otvaranje savjetovališta. U ovom stručnom članku upoznat ćemo Vas sa sudskim dijelom postupka stečaja potrošača koji se provodi pred nadležnim Općinskim sudovima.
Također, dajemo prikaz važnih zakonskih pravila kojima se ueđuju pretpostavke i učinci oslobođenja potrošača od preostalih obveza nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Temeljem odredbi Zakona doneseno je niz podzakonskih propisa, čiji popis smo objavili u spomenutom stručnom članku objavljenom u prošlom broju RiPup-a, između kojih posebno treba izdvojiti Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu 6. siječnja 2016. U međuvremenu su temeljem Zakona doneseni i objavljeni sljedeći novi podzakonski propisi:
▪ Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju povjerenika;
▪ Pravilnik o utvrđivanju liste povjerenika u postupku stečaja potrošača;

Napominjemo kako se u postupku stečaja potrošača, ako Zakonom nije drukčije propisano, podredno primjenjuje Stečajni zakon (u nastavku teksta: SZ). U nastavku se najprije moramo podsjetiti definicije zakonskih pojmova stečajnog dužnika i stečajnog razloga bez čijeg poznavanja nije moguće pravilno razumijevanje zakonskih odredbi.
Stečajni dužnik i stečajni razlog
Postupak stečaja potrošača provodi se nad potrošačem kao stečajnim dužnikom. Radi toga je najprije potrebno utvrditi pojam stečajnog dužnika kako je određen Zakonom....

Dužnosti proizvođača kod posebne kategorije otpada

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje posebna kategorija otpada dužan je ispunjavati obveze razmjerno količini proizvoda kojeg je stavio na tržište.
Proizvođač proizvoda je,  u skladu sa člankom 42. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (u nastavku teksta: Zakon), dužan;
planirati razvoj, proizvodnju i oglašavanje proizvoda i ambalaže za proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu uporabu i reciklažu proizvoda (ako je to po svojstvu proizvoda moguće) uz najprimjereniji postupak oporabe i/ili zbrinjavanja proizvoda kojem je istekao rok, odnosno vijek trajanja, kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru;
koristiti sirovine i materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije, materijala i učinke na okoliš, te smanjuju nastajanje otpada prilikom proizvodnje i naknadnog korištenja proizvoda;
u najvećoj mogućoj mjeri uvoditi i koristiti povratnu ambalažu koja smanjuje opterećenja okoliša otpadom u odnosu na ambalažu za jednokratnu uporabu;
označavanjem obavještavati potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišćujućih tvari koje oni sadrže, te o načinu gospodarenja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad na način propisan propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada….

Koncentracije poduzetnika – zaštita tržišnog natjecanja

Koncentracija poduzetnika je jedan od tri pravna instituta kojima se bavi pravo tržišnog natjecanja. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj  79/2009 i 80/2013) je temeljni propis kojim se uređuje pitanje koncentracije, pojam, postupak prijave, posljedice njene provedbe, treba još spomenuti Uredbu o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (Narodne novine, broj 37/2011) kojom se određuju obveznici podnošenja prijave namjere provedbe koncentracije, način podnošenja, sadržaj i oblik prijave, isprave i podaci koje podnositelj prijave mora dostaviti uz prijavu, zatim kriteriji za ocjenu dopuštenosti koncentracije poduzetnika,itd. Sastavni dio Uredbe su privitci, kao Privitak 1. Obrazac prijave koncentracije, Privitak 2. Kratki obrazac prijave koncentracije, Privitak 3. Obrazac obavijesti o stjecanju ili držanju dionica ili udjela s namjerom daljnje prodaje, i Privitak 4. Obrazac prijave mjera praćenja poslovanja i/ili strukturnih mjera i uvjeta kojima se otklanjaju negativni učinci koncentracije. Svi navedeni obrasci se mogu pronaći na web stranicama Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, www.aztn.hr. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja definira pojam koncentracije, temelj svake koncentracije jest stjecanje kontrole jednog poduzetnika nad drugim. Koncentracija poduzetnika nastaje promjenom kontrole nad poduzetnikom na trajnoj osnovi koja se stječe:
pripajanjem ili spajanjem dva ili više neovisnih poduzetnika ili dijelova tih poduzetnika....

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.