Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Predaja financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2016.

… neprofitne organizacije (udruge, sindikati i dr.) sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF. Ovaj Obrazac predaje se Financijskoj agenciji (FINA-i) do 20. travnja 2016. godine....

Stavljanje izvan snage programa izobrazbe o gospodarenju otpadom

… je u Narodnim novinama br. 20/2016 objavljena Odluka o stavljanju izvan snage programa izobrazbe o gospodarenju otpadom. Ova Odluka stupila je na snagu …

Evidentiranje potraživanja sukladno predstečajnoj nagodbi

Imamo potraživanje od trgovačkog društva iz 2015. za isporučenu robu u iznosu od 253.150,00 kuna, koje smo u 2015. otpisali preko ispravka vrijednosti. Navedeni rashod otpisa potraživanja tretirali smo kao porezno priznati rashod u 2015. Kupac koji nam duguje proveo je predstečajnu nagodbu u kojoj smo i mi sudjelovali. Rješenje o predstečajnoj nagodbi dobili smo 15. ožujka 2016. (do kada još nismo sastavili financijske izvještaje za 2015.g.) prema kojoj se:
otpisuje iznos od 53.150,00 kuna,
dug od 50.000,00 kuna kupac treba platiti 30. 9. 2016. i
dug od 150.000,00 kuna kupac treba platiti 31.3. 2017.
Kako postupiti u navedenom slučaju i kako to proknjižiti.? Hoćemo li to evidentirati u 2015. ili u 2016.?

Bilješke uz financijske izvještaje

Temeljem odredbi članka 15. još važećeg Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/2007, 54/2013, 121/2014), te odredbi Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja / Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja cjeloviti set financijskih izvještaja predstavljaju bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje.
Stoga bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju jedan od temeljnih financijskih izvještaje, kojega su u dužni sastavljati poduzetnici bez obzira na svoju veličinu (mali, srednje veliki i veliki).
Iako većina poduzetnika bilješke uz financijske izvještaje sastavlja prilikom predaje financijskih izvještaja za javnu objavu (rok 30.06.2016. godine), svakako je preporuka i bilješke, kao cjeloviti set financijskih izvještaja sastaviti prilikom sastavljanja ostalih financijskih izvještaja sa naglaskom na bilancu i račun dobiti i gubitka. Paralelnim sastavljanjem bilješki uz financijske izvještaje zajedno sa bilancom i računom dobiti i gubitka, svakako se dobiva na kvaliteti financijskog izvještavanja.
Sam izgled bilješki uz financijske izvještaje nije propisan (kao što to nije situacija sa bilancom i računom dobiti i gubitka, koji su propisani odredbama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja), ali okvir neophodnih objava definiran je odredbama Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja / Međunarodih standarda financijskog izvještavanja, koji definiraju informacije, koje se moraju objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje.
Svrha je bilješki uz financijske izvještaje da pruže korisnicima dodatne informacije, koje nisu prezentirane u bilanci, izvještaju o dobiti, izvještaju o promjenama glavnice ili izvještaju o novčanom tijeku, ali su važne za razumijevanje ovih izvještaja. Navedeno podrazumijeva da se u financijskim izvještajima ne objavljuju suhoparni podaci i tabele, koje za korisnike nisu značajni, već upravo suprotno – isključivo značajni podaci, koji omogućavaju korisnicima financijskih izvještaja bolje razumijevanje financijskih događaja predmetnog poduzeća u  razdoblju za koje se izrađuju financijskih izvještaji. Na navedeno upućuju i odredbe MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja, koji definira značajnost kao "izostavljanje ili pogrešno prikazivanje stavki je značajno ako one mogu, pojedinačno ili skupno, utjecati na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi financijskih izvještaja". Dakle, valjalo bi prilikom izrade bilješki imati i na umu definiciju pojma značajnosti, odnosno korisnosti informacija u bilješkama uz financijske izvještaje za korisnike istih.
Kako većina poduzetnika u Republici Hrvatskoj su obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja članak je koncipiran u dva segmenta....

Organiziranje prehrane zaposlenika

Organizirana prehrana ima više desetljetnu praksu u Hrvatskoj. Prehrana radnika prije nekoliko desetljeća odvijala se u restoranima koji su bili u vlasništvu poduzetnika, te je poticana od strane tadašnjih poreznih vlasti neoporezivim primitkom koji se nazivao naknadom za topli obrok. Nakon tranzicije Hrvatskog društva iz samoupravnog sustava u sustav koji nazivamo liberalnim kapitalizmom, naknada za topli obrok postala je oporeziva, a tvornički restorani medijski su stigmatizirani kao model propalog sustava i prijetnja slobodnoj konkurenciji u ugostiteljskom sektoru.
Zadnjih godina mediji su preplavljeni člancima koji upozoravaju na važnost kvalitetne prehrane i njezin utjecaj na kvalitetno obavljanje radnih zadataka. To sve više uvažavaju i poslodavci, pa je tema osiguranja besplatne i kvalitetne prehrane radnika ponovno postaje aktualna, osobito kada poslodavac posluje na području gdje nema kvalitetne i po cijenama radnicima pristupačne ugostiteljske ponude,.
Poslodavci mogu osigurati ili potpomoći prehranu radnika na više načina. Tako radnicima mogu isplaćivati dodatni iznos uz plaću, koji je nekad bio neoporeziv i zvao se naknadom za topli obrok, a koji je sada porezno izjednačen sa plaćom. Ovakav način naknade praktičan je u slučaju kada se poslodavac ne bavi ugostiteljstvom, a u blizini radnog mjesta postoji ugostiteljska ponuda prihvatljiva radnicima.
Osim isplate naknade poslodavci mogu osigurati konzumaciju besplatnog ili sufinanciranog obroka u ugostiteljskom objektu koji je u vlasništvu poslodavca ili sa poslodavcem ima ugovor o pružanju usluge prehrane radnika. Besplatnu hranu mogu usluživati radnicima i poslodavci koji nemaju ugostiteljski objekt pod uvjetima propisanim propisima o ugostiteljstvu. Neovisno o načinu osiguranja besplatnog ili sufinanciranog obroka svaki poslodavac mora obračunati plaću u naravi za svakog radnika kojem je osigurao takav obrok.
U ovom članku ne bavimo se neoporezivim naknadama koji se koriste za prehranu kao što su dnevnice i terenski dodatak jer se one isplaćuju samo u slučajevima kada je radnik upućen na službeni put ili terenski rad.
Troškovi prehrane i porez na dohodak   
Neovisno o tome da li se radniku isplaćuje naknada u novcu koju uobičajeno nazivamo naknadom za topli obrok, ili mu se osigura besplatni ili sufinancirani obrok, kada razliku do pune cijene obroka snosi poslodavac o svom trošku, tada se takvi izdaci radnika smatraju smatraju dohotkom od nesamostalnog rada radnika, te je poslodavac pri takvim davanjima ili isplatama dužan primijeniti odredbe:
Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 do 136/15 - u daljnjem tekstu: Zakon) te
Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - u daljnjem tekstu: Pravilnik)
te drugih propisa koji se primjenjuju pri isplati plaće, odnosno davanjima u naravi.
U nastavku detaljno o oporezivanju porezom na dohodak naknade za topli obrok i besplatne ili sufinancirane prehrane koje poslodavac osigurava svojim radnicima.

Porez na promet nekretnina

Protiv presude upravnog suda drugostupanjsko tijelo-tuženik podnosi žalbu u kojoj u bitnom navodi kako porezna tijela nisu imala zakonske osnove za primjenu odredaba Zakona koji više nije bio na snazi u vrijeme prijavljivana porezne obveze od srane tužitelja. Visoki upravni sud uvažava žalbu
Presudom Upravnog suda poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, od 8. studenog 2012. (točka I. izreke presude), poništava se rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda, od 26. travnja 2011. (točka II. izreke presude), te se utvrđuje da tužitelj nije porezni obveznik poreza na promet nekretnina temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 1996. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi ističe da u konkretnom slučaju Sud u potpunosti zanemaruje odlučne činjenice to jest daje tužitelj 21. lipnja 2010. prijavio nastanak porezne obveze po govoru o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 1996. godine kojeg je sklopio s prodavateljem XX iz OO. U vrijeme sklapanja navedenog ugovora o kupoprodaji nekretnina na snazi je bio Zakon o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine" 53/90., 61/91. i 95/94.) koji je također propisivao obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina na stjecanje nekretnine temeljem pravnog posla kupoprodaje. Navedeni zakon, koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 1996. godine prestao je važiti 22. prosinca 1997. godine, to jest donošenjem Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine" 69/97.) te porezna tijela nisu imala zakonske osnove za primjenu odredaba Zakona koji više nije bio na snazi, niti takvu mogućnost propisuju prijelazne i završne odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine" 69/97.) koji je bio na snazi u vrijeme prijavljivanja porezne obveze od strane tužitelja i donošenja osporenog poreznog rješenja o utvrđivanju poreza. Tuženik predlaže da Sud donese presudu kojom će u cijelosti poništiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbu tužitelja, te je zatražio da sud dopusti odgodu izvršenja presude Upravnog suda u Zagrebu od 28. travnja 2014. do donošenja odluke o žalbi...

Radnici izaslani (upućeni) na rad u inozemstvo

Ulaskom RH-a u EU,  Republika Hrvatska s državama članicama EU od 1. srpnja 2013. na području sustava socijalne sigurnosti zaposlenih, samozaposlenih i radno-neaktivnih osoba primjenjuje “Uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti“.
Prema općim pravilima Uredbe (EZ) broj 883/2004, na zaposlene osobe i samozaposlene osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje se zakonodavstvo samo jedne države članice i to prema mjestu rada (lex loci laboris) a to znači zakonodavstva države članice gdje te osobe obavljaju djelatnosti odnosno gdje je njihovo mjesto zaposlenja i u tom slučaju nadležne institucije država članica EU ne trebaju izdavati potvrdu A1.
Iznimku od ovog pravila (mjesta rada) predstavljaju, između ostalih, i izaslane osobe (zaposlene i samozaposlene) u drugu državu radi obavljanja određenog posla, u određenom razdoblju. Za te izaslane osobe (i ostale iznimke koje smo obuhvatili u ovom članku) nadležne institucije država članica EU trebaju utvrditi mjerodavno zakonodavstvo socijalne sigurnosti putem izdavanje potvrde A 1 (koju u RH-a izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) i ona definira državu u kojoj se plaćaju doprinosi za obvezna socijalna osiguranja (npr. ako je RH-a izdala A 1 onda se doprinosi plaćaju u RH-a po hrvatskim propisima).
U članku smo detaljno prikazali sam postupak izdavanja potvrde A1 od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te postupak i način korištenja zdravstvene zaštite izaslanih radnika.
U članku se detaljno prikazuje obračun obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za izaslane radnike te način i nadležnost obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Detaljno smo objasnili način obračunavanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu te dodatnog doprinosa (za I. i II. stup) za osiguranike po osnovi radnog odnosa čiji se staž računa u povećanom trajanju.
Prikazali smo i ostale obveze koje su vezane za izaslanog radnika: odjava prebivališta i prijava privremenog odlaska izvan RH-a koji će trajati duže od godinu dana te obveze rezidenata (isplatitelja) da Hrvatsku narodnu banku, između ostalog, izvještava, u rokovima i na način propisan odredbama Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidenata putem obrasca DOH-Q.
Prikazali smo i tri primjera obračuna poreza na dohodak i doprinosa na plaće i iz plaće za tri izaslana radnika različih poreznih statusa i različitih tretmana u smislu utvrđene mjerodavnosti zakonodavstva socijalne sigurnosti (što znači i različiti tretman doprinosa) te način popunjavanja novog Obrasca JOPPD koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine. U tim primjerima posebno je dat naglasak na utvrđivanje mjesečne osnovice za doprinose izaslanih radnika, obračun poreza i prireza i doprinosa za isplaćeni bonus, stanarinu i terenski dodatak. …

Radno vrijeme, odmori i dopusti radnika na pomorskim ribarskim plovilima

Na radnike koji rade na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru. Ova pitanja su za navedene kategorije radnika uređena posebnim Pravilnikom o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima, koji je stupio na snagu 16. siječnja 2016. Autor u članku daje prikaz odredbi novog Pravilnika sa primjerima posebnih ugovora o radu koji se sklapaju za navedene kategorije radnika i posebne evidencije radnog vremena koja se za njih vodi.
Zakonom o radu (u nastavku teksta: Zakon) se uređuju radni odnosi načelno za sve radnike u Republici Hrvatskoj, osim ako odredbama samog Zakona, drugog zakona, ili međunarodnog ugovora koji je sklopljen i potvrđen sukladno Ustavu RH te objavljen a koji je na snazi, nije određeno drukčije. Ova mogućnost drukčijeg uređenja radnih odnosa za pojedine kategorije radnika, barem što se tiče pitanja radnog vremena, odmora i dopusta, iskorištena je između ostalog i za radnike na pomorskim ribarskim plovilima. Naime, samim Zakonom je određeno kako se na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe
Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru nego da će se ta pitanja urediti posebnim pravilnikom o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima, kojeg donosi ministar nadležan za rad, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za pomorstvo i ministra nadležnog za ribarstvo.
Slijedom toga, donesen je novi Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu 16. siječnja 2016. Stupanjem Pravilnika na snagu prestao je važiti stari Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima (u nastavku teksta: stari Pravilnik).
Treba odmah istaknuti kako Pravilnik nije jedini izvor radnog prava kojim mogu biti uređeni radni odnosi općenito pa i pitanja radnog vremena, odmora i dopusta radnika na pomorskim ribarskim plovilima, o čemu više navodimo u nastavku. Osim toga za odgovarajuću primjenu odredbi Pravilnika na konkretan radni odnos potrebno je voditi računa o tome na koje se kategorije radnika na pomorskim ribarskim plovilima njegove odredbe uopće odnose......

Pravo posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, od broj 85/2008 do 152/2014 – u nastavku teksta: Zakon), radi njege djeteta i njegova podizanja, propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore.
Pored majke i oca djeteta, skrbnika, udomitelja ili druge fizičke osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj, korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora iz  Zakona su i posvojitelji  djeteta koji imaju utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
U članku će se ukazati na uvjete i način ostvarivanja prava zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust, kao vremenske potpore, te naknadu plaće za vrijeme korištenja istih prava, kao novčane potpore koje im pripadaju u skladu sa Zakonom.
Prema Zakonu, zaposleni korisnik prava koja propisuje Zakon, pa tako i prava na posvojteljski i roditeljski dopust, je osoba koja  na temelju zapošljavanja, prema propisima o radu, ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a isto obuhvaća:
osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i
osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima kako je to određeno međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.
Također, zaposlenom osobom u smislu Zakona smatra se i osoba koja status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ima priznat kao osoba koja je:...

Ostvarivanje prava na doplatak za djecu

Podnaslov: Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 - OUSRH, 61/11, 112/12 i 82/15) u svojem je posljednjem pročišćenom tekstu na snazi od 01. rujna 2015. godine i svojim je odredbama definirao pojam dječjeg doplatka, uvjete potrebne za njegovo stjecanje i ostvarivanje, korisnike prava na doplatak, financiranje, nadzor, te posljedice vezane uz naknadu štete i kazne uslijed nezakonitog stjecanja ili ostvarivanja prava na doplatak.
Dječji doplatak je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece (članak 1. Zakona).
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstava korisnika i drugih uvjeta utvrđenih Zakonom. Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom i pripada korisniku od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.
O pravu na doplatak za djecu rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak, i smatra se osobnim pravom korisnika određenog Zakonom koje se ne može prenositi na drugu osobu.
Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu.
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. Iznimno, pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene, a Zavod je dužan i ovlašten utvrđivati i provjeravati osobne podatke, ostvareni dohodak, ispunjavanje pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na doplatak za djecu (članak 30.a stavak 1. Zakona)...

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.