 |
 |
|
Oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa novootvorenog obrta
… su oslobođeni plaćanja obveznog komorskog doprinosa obrtnici novootvorenih obrta za prvu godinu rada. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis …
Prosječna mjesečna plaća po zaposlenome u pravnim osobama za 2015.
… su u Narodnim novinama broj 22/2016 objavljene prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2015. godinu i to u sljedećim iznosima:…
|
 |
|
Vođenje ovisnog društva po fer vrijednosti
Društvo smo s ograničenom odgovornošću koje primjenjuje HSFI-e. Možemo li ulaganja u ovisna društva voditi po metodi fer vrijednosti, obzirom da se takva metoda može primijeniti prema odredbama MRS 39-Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje?
|
 |
|
Evidentiranje neiskorištenih godišnjih odmora u financijskim izvještajima
Troškovi osoblja kod poduzetnika sa velikim brojem zaposlenika značajnije sudjeluju u strukturi ukupno ostvarenih rashoda razdoblja. No, pored redovnih troškova plaća, postoje i neka druga primanja zaposlenika, koja je neophodno redovno pratiti i priznavati u financijskim izvještajima.
Odredbe Međunarodnog računovodstvenog standarda 19 – Primanja zaposlenih, pored kateogrije bruto plaće, kao najuobičajenijeg oblika primanja zaposlenih, obuhvaćaju još četiri kategorije primanja zaposlenih i to:
kratkoročna primanja zaposlenih, koja podrazumijevaju plaće, nadnice, doprinose, plaćeni godišnji odmor, plaćeno bolovanje, udio u dobiti i bonusi (ukoliko su plativi unutar roka od dvanaest mjeseci od kraja razdoblja) i nenovčana primanja (np. zdravstvena skrb, smještaj za stanovanje, osobno vozilo, te besplatnu robu ili usluge ili uz popust) za sadašnje zaposlenike;
primanja poslije prestanka zaposlenja kao što su mirovine, druge mirovinske povlastice, životno osiguranje nakon prestanka zaposlenja i zdravstvena skrb nakon prestanka zaposlenja;
ostala dugotrajna primanja zaposlenih, uključujući naknade za vrijeme dužeg odsustva s rada ili naknade za vrijeme studijskog usavršavanja, jubilarne nagrade i druga primanja za dugotrajni staž, primanja za dugotrajnu onesposobljenost za rad i udio u dobiti, bonuse i odgođene naknade ako su plative dvanaest mjeseci ili više po isteku razdoblja; te
otpremnine.
Kao što je i iz navedenih definicija vidljivo, dio odredaba ovog Standarda nije primjenjiv u Republici Hrvatskoj. Navedeno se posebice odnosi na točku b) primanja poslije prestanka zaposlenja, koja su u Republici Hrvatskoj riješena državnim mirovinama. Dakle, pregled primjenjivosti primanja zaposlenih definiranih odredbama Međunarodnog računovodstvenog standarda 19 – Primanja zaposlenih i odredbi hrvatskog zakonodavstva dan je u sljedećem prikazu:…
|
 |
|
Prijava prometa nekretnina
U skladu s odredbama članka 40. stavka 1. točke j) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) dolazi do značajnih promjena u oporezivanju prometa nekretnina. Oslobođene su oporezivanja PDV-om isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze kod kojih je od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine. Prvo nastanjenje, odnosno korištenje se može dokazati dokumentom o prebivalištu ili uobičajenom boravištu, ugovorom o najmu, ugovorima o režijskim troškovima (voda, plin, električna energija i sl.) i knjigovodstvenom dokumentacijom kojom se dokazuje da su nekretnina i njezini dijelovi stavljeni u uporabu. Ako nije moguće dokazati prvo nastanjenje, odnosno korištenje nekim od navedenih dokumenata, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke.
Prema istom članku 40. stavku 1. točki k) Zakona o PDV-u sva zemljišta, izuzev građevinskog zemljišta su oslobođena oporezivanja PDV-om. Građevinskim zemljištem se smatra svako zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje a to su: građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično.
Rekonstruirane građevine su također od 01. siječnja 2015. godine oporezive PDV-om, pod uvjetima kako to definira članak 40. stavak 5. Zakona o PDV-u. Pod rekonstruiranim građevinama se smatraju građevine ili njihovi dijelovi i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene. Takve rekonstruirane građevine dijelit će porezni položaj građevina koje su oporezive PDV-om do proteka razdoblja od dvije godine od datuma prvog nastanjenja, odnosno uporabe, ako je prodavatelj obveznik PDV-a
Najveća novost u oporezivanju nekretnina od 01. siječnja 2015. godine je mogućnost izbora oporezivanja za nekretnine koje su oslobođene plaćanja PDV-a, u skladu s člankom 40. stavkom 4. Zakona o PDV-u, a što obuhvaća i isporuke poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Međutim, pravo izbora oporezivanja porezni obveznik isporučitelj nekretnine može koristiti jedino i samo u slučaju kada kupac nekretnine može priznati pretporez u cijelosti. Prednost „opcije“ – prijenosa porezne obveze je u tome da isporučitelj nekretnine ne mora raditi ispravak pretporeza u roku od 10 godina, a što bi bio obvezan kod oslobođenja od PDV-a, a druga pogodnost je da kupac nekretnine evidentira obvezu i pretporez u obrascu PDV-a, te nema fizičkog odljeva novca, kao kod plaćanja 5% poreza na promet nekretnina (u nastavku teksta: PPN). U slučaju opcije isporučitelj je obvezan navesti napomenu na računu: „Prijenos porezne obveze prema članku 75. stavka 3. točke c) Zakona o PDV-u“.
Prijenos porezne obveze u skladu s člankom 75. stavkom 3. točkom d) obvezno se primjenjuje pri prodaji nekretnine od strane ovršenika u postupku ovrhe. O navedenom se očitovalo i Ministarstvo Financija u mišljenju Središnjeg ureda, Porezne uprave. U nastavku navodimo dio tumačenja od strane Porezne uprave:….
|
 |
|
Godišnji odmor i isplata regresa za 2016.
1.1. Gdje je propisano pravo radnika na godišnji odmor
Prava radnika iz radnog odnosa (pa tako i njegovo pravo na plaćeni godišnji odmor) mogu biti propisana:
Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/2014),
kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu (moraju ga imati tvrtke koje zapošljavaju 20 i više radnika),
ugovorom o radu.
Trajanje plaćenog godišnjeg odmora radnika mora biti navedeno u ugovoru o radu. Iznimno, u ugovoru o radu može se, vezano uz trajanje plaćenog godišnjeg odmora, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje to pitanje.
1.2. Trajanje godišnjeg odmora
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu, sukladno čl. 77. st. 1. Zakona o radu, pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. To znači da radnik koji radi pet dana u tjednu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Radnik koji radi šest dana u tjednu ima pravo na najmanje trajanje godišnjeg odmora 24 radna dana.
Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog, te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Kod kolektivnih ugovora bitno je istaknuti da poslodavac koji nije potpisnik nekog od kolektivnih ugovora ne mora ih primjenjivati, osim ako nije ministar nadležan za rad proširio primjenu određenog kolektivnog ugovora na sve poslodavce određene djelatnosti. U ovome trenutku proširena je primjena kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva i ugostiteljstva. Trajanje godišnjeg u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva prikazani su u Tablici 1.
Ako je neko pravo radnika, pa tako i trajanje godišnjeg odmora, različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili Zakonom o radu, za radnika se primjenjuje najpovoljnije pravo (osim ako zakonom nije uređeno drugačije). Primjerice, ako je dužina trajanja godišnjeg odmora uređena kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu, primjenjuje se ono pravo, u svezi trajanja godišnjeg odmora, koje je za radnika povoljnije.
Ovdje treba napomenuti da određeni kolektivni ugovori uređuju pitanje dužine trajanja godišnjeg odmora na način da se na 18 radnih dana dodaje i određeni broj dana po nekoj drugoj osnovi (npr. dužina radnog staža, stručna sprema i dr.). Što se tiče utvrđivanja dužene trajanja godišnjeg odmora, treba vidjeti koliko je ukupno radnih dana predviđeno prema kolektivnom ugovoru, i ako je to duže od onog što propisuje Zakon o radu, primijenit će se kolektivni ugovor, U protivnome, ako je duže trajanje godišnjeg odmora propisano Zakonom o radu od kolektivnog ugovora, primijenit će se navedeni Zakon.
1.3. Godišnji odmor malodobnog radnika
Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor, prema čl. 77. st. 1. Zakona o radu, u trajanju od najmanje pet tjedana….
|
 |
|
Sklapanje ugovora o radu s maloljetnikom
Maloljetnici uživaju posebnu zaštitu u Zakonu o radu (u nastavku teksta: Zakon). Zaštita maloljetnika na radu uzdignuta je i na ustavnopravnu razinu. Tako je Ustavom Republike Hrvatske predviđena zaštita maloljetnika prema kojemu djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe, niti im se takav rad smije dopustiti.
Posebna zaštita maloljetnih radnika proizlazi i iz međunarodnih ugovora koje je preuzela RH. Pri tome moramo spomenuti međunarodne konvencije o maloljetnicima kojima je RH pristupila i koje su ratificirane u Ustavom RH predviđenom postupku pa su po pravnoj snazi iznad zakona, posebno one koje se odnose na područje zapošljavanja. Od međunarodnih konvencija spominjemo samo Konvenciju 138 - o najnižoj dobi za zapošljavanje i Konvenciju 182 – o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada.
Osim toga, moramo spomenuti i odredbe Direktive Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu, s kojom su bile usklađene još odredbe starog Zakona. Pri sklapanju ugovora o radu maloljetnika poslodavci moraju u prvom redu primjenjivati odredbe Zakona. Također, poslodavci moraju primjenjivati dva važna pravilnika koji su doneseni temeljem Zakona.
Radi se o novom Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu 22. kolovoza 2015. i o starom Pravilniku o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (u nastavku teksta: Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi), koji se još primjenjuje temeljem odredbe čl. 233. st. 3. Zakona. U nastavku analiziramo odredbe Zakona i pravilnika donesenih temeljem Zakona koje se posebno odnose samo na maloljetnike.
Temeljna pitanja koja se javljaju pri razmatranju mogućnosti sklapanja ugovora o radu s maloljetnikom jesu pitanja najniže moguće dobi maloljetnika za sklapanje ugovora o radu te poslovne sposobnosti maloljetnika za sklapanje ugovora o radu.
Posebna zaštita koju maloljetnici uživaju suvremenom društvu dignuta je na razinu ustavne kategorije. Naime, sukladno čl. 65. st. 2. Ustava RH, djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje, ili ćudoređe, niti im se takav rad smije dopustiti. Ova ustavna odredba svoju razradu doživjela je u odredbama Zakona i drugih propisa. Tako je u čl. 19. Zakona određena najniža dob za zaposlenje maloljetnika.
Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti, odnosno s njom se ne smije sklopiti ugovor o radu.
Općenito, poslodavci moraju voditi računa o tome da kršenje zakonskih odredbi o radu maloljetnika za posljedicu može imati upravne mjere koje će provesti nadležni inspektor i novčane kazne za prekršaj.
Kada se radi o upravnoj mjeri, odnosno o rješenju koje donosi nadležni inspektor i kojim se poslodavcu nalaže da u ostavljenom roku poduzme određenu radnju, odnosno kojim se poslodavcu nešto zabranjuje, protiv takvog rješenja se može izjaviti žalba koja ne odgađa njegovo izvršenje.
U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti rad osobe mlađe od petnaest godina, ili osobe s petnaest i starije od petnaest, a mlađe od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje. Znači, za kršenje zakonskih odredbi o najnižoj dobi za zaposlenje u prvom su redu predviđene upravne mjere. Međutim, Zakonom je predviđeno i da kršenje odredbi o najnižoj dobi za zaposlenje predstavlja najteži prekršaj poslodavca iz čl. 229. Zakona….
|
 |
|
Kazne u slučaju nepoštivanja odredbi o radu na izdvojenom radnom mjestu
Prema novom Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/2014 – u nastavku teksta: ZOR) poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radi se o slučajevima kada radnik obavlja posao kod kuće ili u nekom drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati dodatne podatke o :
radnom vremenu
strojevima, alatima, i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan održavati, instalirati i nabaviti,
uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika, kao i preciziranje naknade troškova u vezi uporabe navedenoga,
naknadi drugih troškova radniku vezanih za obavljanje poslova,
načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Poslodavac ima zabranu da plaću radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada utvrdi u iznosu manjem od plaće radnika koji u prostorijama poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima (čl. 17. st. 3. ZOR), isto tako poslodavac ima zabranu sklapanja ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada za obavljanje poslova na kojima se ni uz redovite mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne mogu otkloniti štetni utjecaji radnog mjesta, pa se radno vrijeme utvrđuje u skraćenom trajanju (čl.17. st. 4. ZOR).
Pored toga poslodavac ima zabranu da količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju temeljem takvog ugovora onemoguće radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor (čl. 17. st. 7. ZOR).Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima (čl. 17. st. 5. ZOR).
Odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, osim ukoliko posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije određeno (čl. 17. st. 6. ZOR).
Otpremnina prema Zakonu o radu
Otpremnina kao oblik financijske pomoći regulirana je odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) i Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Narodne novine broj 32/15 i 102/15) i da bi radnik ostvario pravo na istu potrebno je kumulativno ispuniti nekoliko uvjeta o kojima će biti riječi u nastavku.Članak 42. Zakona o radu propisao je kako radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz članka 41. Zakona, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.
Što bi to bili odgovarajući poslovi? To je takva vrsta poslova za koju je poslodavac dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu, a za koje radnik mora biti radno sposoban i koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. To se najčešće javlja u slučajevima ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom. Radi osiguranja takvih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove. Međutim, ako radnik neopravdano odbije ponuđene mu poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu. Sukladno članku 93. Zakona poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Takvi obračuni su ovršne isprave.
|
 |
Zatezne i redovne kamate
Porezni kalendar podnošenja obrazaca |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|