 |
 |
|
Prekovremeni rad
… sukladno čl. 65. Zakona radu (Nar. nov. br. 93/2014), prekovremeni rad je moguć u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena. Iznimno ako......
Razmjerni dio godišnjeg odmora
… radniku koji prestaje radni odnos tijekom godine ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 punog godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Primjerice, ako radniku prestaje radni odnos 30. rujna, ima pravo.....
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
… prema prije važećem Zakonu o radu, ako je radnik koristio godišnji odmor u dijelovima, morao je tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.
Prema članku 83. novog Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/2014), ako radnik koristi godišnji odmor......
Otkazni rok
… prema članku 121. novog Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/2014), otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad (npr. bolovanja) radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ....
|
 |
Službeni put osoba izvan radnog odnosa
Neprofitna organizacija je osobu izvan radnog odnosa u neprofitnoj organizaciji uputila na službeno putovanje za svoje potrebe. Prema obračunu putnog naloga treba isplatiti naknadu za noćenje u iznosu od 2.520,00 kuna, dnevnice u ukupnom iznosu od 680,00 kuna, te za prijevoz u iznosu od 780,00 kuna. Osoba upućena na službeno putovanje ne ostvaruje u toj neprofitnoj organizaciji primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak (autorsku naknadu ili naknadu po ugovoru o djelu). Kako evidentirati obračun po putnom nalogu, a kako postupiti kada neprofitna organizacija upućuje na službeni put vanjske suradnike koji u neprofitnoj organizaciji ostvaruje autorsku naknadu ili naknadu po ugovoru o djelu? |
 |
|
Evidentiranje dugotrajne imovine fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnosti (obrt i dr.)
Dugotrajna imovina vrijednosti veće od 3.500,00 kn i vijeka trajanja duljeg od godine dana, se kod obavljanja samostalnih djelatnosti upisuje u Popis dugotrajne imovine, koji je u mnogo čemu drugačiji od načina evidentiranja poslovnih događa u ostalim obveznim poslovnim knjigama i evidencijama samostalnih djelatnosti obveznika poreza na dohodak (primjerice, ne primjenjuje se princip blagajne kod unosa, kod obračuna troška otpisa primjenjuju se propisi vezani za porez na dobit i td.). O svemu detaljnije donosimo u nastavku članka.
Samostalne djelatnosti prema odredbama zakona o porezu na dohodak
U samostalne djelatnosti se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ubraja obavljanje obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, te poljoprivrede i šumarstva. Obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti
Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima smatraju se:
1. samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe (ili fizičkih osoba) koja tu djelatnost obavlja u svoje ime i za svoj račun sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja,
3. otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona.......
|
 |
|
PDV kod usluga prijevoza
Autor članka prikazuje porezni aspekt obračuna PDV-a kod usluga prijevoza.
Usluga je aktivnost ili korist koju jedna strana može ponuditi drugoj, uglavnom je neopipljiva i ne rezultira vlasništvom bilo čega. Njezina proizvodnja može ali i ne mora biti povezana s opipljivim, fizičkim proizvodom.
Uslugu čine aktivnosti, najčešće neopipljivog karaktera, čiji je rezultat korist, koja rješava određeni problem korisnika za koju je on spreman plati točno određenu cijenu.
Usluga prijevoza je djelatnost i element logističkog sustava kojim se omogućava premještanje dobara kroz logistički i distribucijski sustav. Usluga prijevoza je djelatnost kojom se obavlja prijenos ljudi i dobara.
Temeljno načelo oporezivanja usluga ovisi o primatelju usluge, tj. pružaju li se usluge poreznim obveznicima ili se usluge pružaju osobama koje nisu porezni obveznici.
Kod pružanja usluga razlikujemo 2 pojma s obzirom na primatelja usluge i to......
|
 |
Hoteli – PDV kod raznih usluga
Na wellness usluge, usluge iznajmljivanja ležaljki i suncobrana na bazenima ili najma sportskih terena obračunava se PDV po stopi 25%
Podnositelj upita iz dostavnog popisa postavio je pitanja u vezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon). U nastavku navodimo pitanja te očitovanje u vezi istih.
1. Na koji se način obračunava PDV na usluge koje hoteli pružaju u vlastitim objektima kao što su wellness usluge, iznajmljivanje ležaljki i suncobrana na bazenima, najam sportskih terena u okviru hotelskih naselja i slično? Da li se kod obavljanja takvih usluga poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije primjenjuje prijenos porezne obveze?
Odredbama članka 38. stavka 3. točke 1. Zakona propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj........ |
 |
|
Zadnje izmjene Zakon o trgovini
U Nar. nov., br. 30/2014 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama važećeg Zakona o trgovini koji je stupio na snagu 6. ožujka 2014. godine. U nastavku teksta pišemo o bitnim novelama Zakona o trgovini, posebice onima koje se odnose na uvjete i način pod kojima trgovci i drugi gospodarski subjekti mogu obavljati djelatnost trgovine, te obveze kojih su se pritom dužni pridržavati.
Trgovina kao važna gospodarska djelatnost ima ključnu ulogu u razvoju društva, a maloprodaja spada među najvažnije dijelove hrvatskog gospodarstva. Danas je djelatnost trgovine suočena s velikim izazovima na tržištu, kao što su povećana konkurencija, koncentracija, uvođenje novih tehnologija, nužnost pružanja novih usluga i oblika prodaje baziranih na razvoju elektroničkog poslovanja, a što je rezultat sveukupne globalizacije. Stoga, razvoj ove djelatnosti ovisi u pravom redu o prilagodbi novonastalim uvjetima, kako na globalnom tako i na lokalnom tržištu, ali i o dogradnji zakonske regulative koja bi trebala osigurati njezin nesmetan rast i razvoj, te ujedno trgovinu približiti razini razvijenosti u drugim zemljama s razvijenijim gospodarstvom.
Djelatnost trgovine u Republici Hrvatskoj uređena je važećim Zakonom o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11. i 68/13. - u daljnjem tekstu: Zakon, važeći Zakon, ZoT) kao osnovnim i specijalnim zakonom kojim se uređuju uvjeti za obavljanje trgovine na veliko i trgovine na malo, te njegovim provedbenim propisima ........
|
 |
|
Osobe koje provode zaštitu na radu
Novi Zakon o zaštiti na radu propisuje obvezu poslodavca za provođenja zaštite na radu te detaljno propisuje koje osobe mogu provoditi zaštitu na radu. Izbor povjerenika zaštite na radu u skladu s novim Zakonom poslodavac treba je provesti do 17.8.2014. godine.
Obveze poslodavca za obavljanje poslova zaštite na radu ili njihovo ugovaranje s ovlaštenom osobom za zaštitu na radu propisane su člankom 20. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/2014) o čemu detaljnije u nastavku.
Poslodavac koji zapošljava do, uključivo, 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati sam ili putem ovlaštenika zaštite na radu.......
Zaštita nepušača od djelovanja duhanskoga dima
Donošenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda 1998. godine zabranjeno je pušenje u svim zatvorenim javnim prostorijama, te u prostorima u kojima se obavlja djelatnost odgoja, obrazovanja i zdravstvena djelatnost, kao i u prostorima koji su funkcionalni dio prostora u kojima se obavljaju te djelatnosti (terase, dvorišta i sl.). Međutim, sam pojam zaštite nepušača od djelovanja duhanskog dima uređen je još Zakonom o zaštiti na radu iz 1996.god. kojim se poslodavcima nametnula obveza da poduzmu sve prikladne mjere kako bi se zaštitili nepušači na svojim radnim mjestima. Koje su obveze poslodavca u svezi zaštite nepušača, smije li se i gdje pušiti na radnom mjestu te koje su predviđene sankcije, a sve prema odredbama novog Zakona o zaštiti na radu, baviti ćemo se u nastavku ovog teksta.
Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/2014) u dijelu koji se odnosi na zaštitu nepušača od djelovanja duhanskoga dima …..
Obveza korištenja OIB-a sukladno zakonu
Člankom 2. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 60/2008) definiran je pojam OIB-a: „osobni identifikacijski broj stalna je identifikacijska oznaka obveznika osobnoga identifikacijskog broja koju korisnici osobnoga identifikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka“, dok je obveza korištenja propisana člancima 6. i 7. istog Zakona.
Ministarstvo financija – Porezna uprava po službenoj dužnosti određuje i dodjeljuje osobni identifikacijski broj, te vodi evidenciju o osobnim identifikacijskim brojevima.....
Obveze građana kod prijave/odjave prebivališta
U člancima 3.- 6. i 10. Zakona o prebivalištu (Nar. nov., br. 144/12 i 158/13) navedeni su uvjeti i postupak kod prijave i odjave prebivališta.
Zakonski prebivalište je definirano kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.
Prebivalište se obvezno prijavljuje policijskoj upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj prema mjestu u kojem osoba ima prebivalište ……
Utaja poreza kao kazneno djelo
Zakonski opis kaznenog djela utaje poreza i carine nalazi se u članku 256. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12), svrstan u odredbe kojima se uređuju kaznena djela protiv gospodarstva.
Utaja poreza je nezakonito izbjegavanje porezne obveze direktnim kršenjem zakona sa ciljem manjeg plaćanja poreza ili njegovog potpunog neplaćanja. U članku 256. stavku 1. vidimo dva načina na koja se može ostvariti kazneno djelo utaje poreza. Prvi način je činjenjem, odnosno davanjem netočnih ili nepotpunih podataka o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze. Ovaj način možemo okarakterizirati kao djelomična utaja poreza....
|
 |
Otpremnina kada radnik otkazuje ugovor o radu i kod sporazumnog raskida ugovora o radu
Prema odredbama Zakona o radu, ako radnik otkazuje ugovor o radu ili se sporazumno raskida ugovor o radu, radnik nema pravo na otpremninu osim
ako to pravo nije navedeno u nekom drugom izvoru radnog prava (ugovor o
radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) ili se sporazumno dogovore radnik i
poslodavac. Kod isplate takve otpremnine u cijelosti se obračunavaju propisani
doprinosi (iz i na osnovicu), porez na dohodak i prirez....... |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|