 |
 |
|
Izmjene Zakona o porezu na dohodak, povećanje osnovnog odbitka od 1.1.2015. Donesen Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Godišnji financijski izvještaj neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo |
 |
| Može li neprofitna organizacija biti obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dobit? U slučaju da je neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit, koje poslovne promjene treba evidentirati i kako? |
 |
|
Ulaganja u nekretnine - primjena HSFI 7 Odredbe u HSFI 7 uglavnom proizlaze iz odredbi MRS 40-Ulaganja u nekretnine i u skladu su s odredbama MRS 16-Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 17-Najmovi i IV Diretktivom Europske unije. |
 |
|
Stjecanje i isporuka novih i rabljenih osobnih automobila u EU |
 |
| Građevinski radovi – razna pitanja Održavanje električne opreme u stupovima javne rasvjete ne smatra se građevinskom uslugom te se na takve radove ne primjenjuje prijenos porezne obveze Dostavili ste pitanja u vezi primjene prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), koja navodimo i na koja odgovaramo u nastavku. Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge. 1. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na usluge koje obavljaju arhitekti i inženjeri geodezije? Na koji se način tretiraju usluge legalizacije objekta koji je u izgradnji?........ |
 |
| Obračun i isplata bonusa (13. plaće) zaposlenicima Poslodavac može s radnikom ugovoriti isplatu 13. plaće i drugih bonusa koji ovise o rezultatu poslovanja društva, a isplaćuju se za neko razdoblje u kojem se može utvrditi rezultat poslovanja poduzeća. Isplata 13. plaće je oporeziva i podliježe plaćanju svih obveznih doprinosa. Međutim, moguće je kod isplate tijekom godine primijeniti i institut godišnje osnovice kod obračuna doprinosa, što opet ovisi o godini za koju se 13. plaća isplaćuje. Kako se obračunavaju obveze po isplati 13. plaće, koje se porezne stope primjenjuju, kada se i kako može primijeniti institut mjesečne, a kada porezne osnovice za obračun doprinosa, te kako popuniti JOPPD obrazac, detaljnije donosimo u članku. Poslodavac može sa radnikom u ugovoru o radu, osim isplate redovite plaće, ugovoriti i isplatu 13. plaće i drugih bonusa koji ovise o rezultatu poslovanja društva. I dok plaća čini naknadu za rad i obvezu poslodavca te se isplaćuje za svaki mjesec dana rada kod poslodavca, bonus (13. plaća) se ugovara između poslodavca i radnika i ovisi o rezultatu poslovanja poduzeća (i sličnim kriterijima), a isplata nije vezana za mjesec već neko za neko razdoblje u kojem se može utvrditi rezultat poslovanja poduzeća. Svaka isplata iz radnog odnosa, pa tako i isplata 13. plaće (bonusa), podliježe plaćanju obveznih doprinosa i poreza (te prireza, ako je propisan). Bonus može biti isplaćen u godini u kojoj se poslovni rezultat utvrđuje ili ...... |
 |
| Raspored radnog vremena prema novom Zakonu o radu Novi Zakon o radu koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. donio je brojne novine od kojih se posebno ističu one koje se odnose na novo uređenje radnog vremena radnika. Autor u stručnom članku analizira nove zakonske odredbe koje se odnose na raspored radnog vremena i mogućnosti koje stoje pred poslodavcima u određivanju rasporeda radnog vremena radnika. Članak sadrži i ogledne primjere ugovora o radu sa potrebnim ugovornim odredbama koje poslodavcima omogućuju samostalno uređivanje radnog vremena radnika, odluke poslodavca o rasporedu radnog vremena i izjave posebnih kategorija radnika o dobrovoljnom pristanku na rad u nejednakom rasporedu radnog vremena. Odredbe o radnom vremenu u novom Zakonu o radu (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., znatno su izmijenjene u odnosu na stari Zakon o radu (u nastavku teksta: stari Zakon). Razlozi za ovako velike izmjene odredbi Zakona o radnom vremenu nalaze se u prvom redu u pokušaju zakonodavca da novim odredbama omogući poslodavcima veći prostor u samostalnom uređivanju rasporeda redovitog radnog vremena, što bi posredno moglo dovesti i do sniženja troškova rada. S druge strane, nove odredbe Zakona o radnom vremenu koncipirane su tako da upućuju poslodavce na uređivanje ovih pitanja u kolektivnim ugovorima, u kojem slučaju su često moguća i veća odstupanja od načelnih ograničenja trajanja redovitog radnog tjedna, ili radnog dana....... |
 |
|
Promjena u sastavu i/ili ovlastima za zastupanje uprave trgovačkog društva Prikaz određenih prometnih prekršaja |
 |
|
Srednji tečajevi kuna, fiksirani konverzijski tečajevi i eskontne stope |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste. |