|
Prestali važiti kolektivni ugovori čija je primjena bila proširena
… je od 8. veljače 2015., sukladno Zakonu o radu, prestale važiti odluke o proširenju kolektivnih ugovora graditeljstva, ugostiteljstva, putničkih agencija te drvne i papirne industrije. Navedeni kolektivni ugovori i dalje vrijede samo za njihove....
Prihodi od dividendi i dobiti (red. br. 27. Obrazac PD) - dostava dokumentacije
… poduzetnik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti na rednom broju 27. Obrasca PD, sukladno čl. 12. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavlja:
1) dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja ....
Novi uplatni račun za naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma
… sukladno novoj Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (Nar. nov., br. 12/2015) naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje na novi račun i to na račun Državnog proračuna RH.
Stoga, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje se....
|
|
Raspored i isplata dobiti te pokriće gubitka za d.o.o. i j.d.o.o. za 2014.
1. Tko odlučuje o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka) za 2014. i utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja
Vlasnici udjela (članovi društva), koji su ujedno i članovi skupštine društva, u 2015. godini odlučuju o raspodjeli dobiti odnosno pokriću gubitka iz 2014. godine. Za potrebe javne objave, Odluka o raspodjeli dobiti (odnosno pokriću gubitka) za 2014. godinu i Odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu mora se dostaviti u Financijsku agenciju (FINA-u) do najkasnije 30. lipnja 2015.
1.1. Primjer Odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za d.o.o.
U nastavku dajemo primjer Odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za „mali“ d.o.o.
Sukladno čl. 441. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12 i 68/13) i čl. 20. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11, 54/13 i 121/14) i društvenog ugovora tvrtke ______________________ d.o.o., Zagreb, Dugu ulica 123, OIB: 22562949874, na prijedlog Uprave društva donesena je ODLUKA o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu
Točka 1.
Skupština društva utvrđuje temeljne financijske izvještaje za 2014. godinu i to:
1. Bilancu sa zbrojem pozicije aktive, odnosno pasive ____________ kn,
2. Račun dobiti i gubitka s pozicijama:
- ukupni prihodi ____________ kn,
- ukupni rashodi ____________ kn,
- dobit prije oporezivanja ____________ kn,
- porez na dobit ____________ kn,
- dobit nakon oporezivanja ____________ kn.
3. Bilješke uz financijske izvještaje za 2014. godinu......
|
|
Paušalno oporezivanje iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima
Građani - porezni obveznici po osnovi djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima uz propisane uvjete mogu plaćati porez na dohodak kao godišnji paušalni porez na dohodak.
U članku autor piše o uvjetima paušalnog oporezivanja pružanja usluga smještaja u domaćinstvu sa posebnim naglaskom na primjenu poreznih propisa.
Građani - porezni obveznici po osnovi djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima mogu plaćati porez na dohodak na sljedeći način:
- kao godišnji paušalni porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i to: građani koji putnicima i turistima iznajmljuju najviše 20 kreveta i/ili organiziraju kamp na svojem zemljištu najviše za 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju,
- kao porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga na način propisan za samostalne djelatnosti i to:
- građani koji putnicima i turistima iznajmljuju više od 20 kreveta i/ili organiziraju kamp na svojem zemljištu za više od 10 smještajnih jedinica, odnosno za više od 30 gostiju,
- građani koji žele prijeći na utvrđivanje dohotka na način propisan za samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga i
- građani koji su u sustavu PDV-a.
Dakle, obveznik poreza na dohodak iz čl. 27. st. 3. Zakona o porezu na dohodak kojemu se godišnji porez utvrđuje u paušalnom iznosu jest fizička osoba - građanin kojoj je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a nije obveznik PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. - 24. Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga (čl. 44. st. 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika o djelatnostima .....
|
|
Ispravljanje računa iz 2013. i 2014. koji se odnose na tuzemni prijenos porezne obveze
Primjena mehanizma prijenosa porezne obveze u tuzemstvu nije opcionalna već obvezna
Zbog velikih promjena koje su se dogodile pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te izmjena zakonskih i podzakonskih akata na području poreza na dodanu vrijednost, naročito u postupku primjene tuzemnog prijenosa porezne obveze propisanog člankom 75. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13, 157/13 – Rješenje USRH, 143/14), ističemo kako smo primijetili učestala pogrešna postupanja.
Obzirom da primjena mehanizma prijenosa porezne obveze nije opcionalna već obvezna, napominjemo da se pogrešno ispostavljeni računi i pogrešno iskazani podaci u PDV obrascima načelno moraju ispraviti. Međutim, budući je primijećeno da su porezni obveznici u velikom broju slučajeva pogrešno iskazivali i primjenjivali prijenos porezne obveze ističemo da iznimno tako pogrešno iskazane račune i s njima povezane podatke u PDV obrascima neće morati ispravljati retroaktivno ukoliko to već nisu učinili, obzirom da je primjena mehanizma prijenosa porezne obveze porezno neutralna za porezne obveznike upisane u registar obveznike PDV-a te da bi mijenjanje ugovora (ukoliko su isti primjerice sklopljeni za obavljanje građevinskih radova), ispravljanje računa i ispostavljanje novih dovelo do rasta troškova te do kompliciranja i povećanja obujma knjigovodstvenog posla što može dovesti porezne obveznike u otežanu financijsku situaciju.
Navedeno se može primijeniti isključivo za 2013. i 2014. godinu, odnosno zaključno....
|
|
Iskazivanje izdataka za službena putovanja i troškova puta u obrascu JOPPD
Za službena putovanja izvršena od 01. siječnja 2015. na dalje, prema Obavijesti Porezne uprave od 19.12.2014. godine: „ Dnevnice za službena putovanja izdvojeno će se iskazivati na Obrascu JOPPD od troška puta odnosno noćenja i to do 15. u mjesecu po konačnom obračunu putnog naloga samo ukoliko su stvarno isplaćeni. Ukoliko dnevnica nije isplaćena do toga roka iskazivat će se do 15. u mjesecu nakon mjeseca stvarne isplate, a trošak prijevozne karte, trošak cestarine i trošak noćenja iskazivat će se do 15. u mjesecu po konačnom obračunu putnog naloga, bez obzira da li je trošak plaćen dobavljaču ili nije, bez obveze naknadnih ispravaka (kada račun stvarno bude plaćen).“
Obrazac JOPPD dostavlja se do 15. u mjesecu za sve isplate (prema konačnom obračunu putnog naloga) koje su nastale tijekom prethodnog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku (ako ti primici već nisu iskazani na dan isplate).
Koji se troškovi službenog puta iskazuju na obrascu JOPPD od 01. siječnja 2015
U obrascu JOPPD se za službena putovanja započela od 01. siječnja 2015. iskazuju slijedeći podaci:
naknade prijevoznih troškova na službenom putu u visini stvarnih izdataka, temeljem vjerodostojne dokumentacije (autobusne karte, karte za avion, karte za vlak, karte za vlak…),
naknade za cestarine, mostarine i sl. na službenom putu (ENC, računi cestarina ….),
naknade troškova noćenja na službenom putu (hotel i sl.),
dnevnice u zemlji i inozemstvu.
Navedeni putni troškovi iskazuju se u JOPPD obrascu neovisno o tome da li je iste platio radnik svojim sredstvima ili računi glase na isplatitelja (poslodavca…) koji ih je platio sa svog transakcijskog računa.
Dakle, za službena putovanja započeta od 01. siječnja 2015.godine se u JOPPD unose svi navedeni troškovi, neovisno o tome da li ih je platio radnik, poslodavac (isplatitelj), te neovisno o tome da li su plaćeni gotovinom ili preko žiro-računa u ukupnom iznosu (sa PDV-om), bez eventualnih naknadnih umanjenja popusta od strane izdavatelja računa/pružatelja usluga......
|
|
Korištenje stranih sredstava plaćanja u RH u 2015.
Zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj je kuna, što je propisano odredbom članka 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Nar. nov., br. 75/08 i 54/13). Istom odredbom utvrđena je i zakonska mogućnost korištenja i druge valute osim kune. Takva mogućnost dana je odredbama Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - 76/13; u daljnjem tekstu Zakon), te njegovim podzakonskim aktima, od kojih su za problematiku plaćanja i naplate u stranim sredstvima plaćanja relevantne slijedeće Odluke:
Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05 i 16/15) i
Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10.);
U ovom članku pišemo o odredbama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (u daljnjem tekstu: Odluka) , te ističemo i pojašnjavamo odredbe koje su izmijenjene i dopunjene Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 16/2015), a koje su stupile na snagu 19. veljače 2015. No, prije toga u poglavlju koje slijedi dajemo napomene o osnovnim pojmovima iz Zakona koji su neophodni za razumijevanje odredbi Odluke.
Zakon o deviznom poslovanju uređuje: jednostrane prijenose imovine iz RH i u RH koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata, te sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prijenosima:
između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u kunama te
između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,
Definicije iz čl. 4. Zakona o deviznom poslovanju:
Strana sredstva plaćanja, u smislu ovoga Zakona, jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.
Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana potraživanja od inozemstva.
Strana gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala.
Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana su potraživanja od izdavatelja.
Zakonom su predviđene znatno veće mogućnosti korištenja stranih sredstava plaćanja kada se kao jedan od sudionika pojavi nerezident u odnos
|
|
Rad na crno
Procjena je da u Hrvatskoj najmanje 30% rada ostaje neprijavljena.
Najčešće nezakonitosti su rad bez prijave na obvezna osiguranja, bez ugovora o radu, odnosno kašnjenje s prijavom istog, kao i sklapanje prividnih ugovora o radu. Česti su i nepoštivanje radnog vremena i vremena za odmor, neuručivanje obračuna, odnosno neisplata plaća, isplata dijela plaće preko računa a ostatak na ruke, te rad stranaca protivno Zakonu o strancima.
Prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 137/14) poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, sa podatcima o radnicima i o radnom vremenu.
Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke.
Tijelo nadležno za vođenje podataka o radnicima (osiguranicima) prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, dužno je u elektroničkoj bazi podataka radnicima, voditi elektroničke zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.
Godine 2014., koja je proglašena godinom borbe protiv “rada na crno” došlo je do preustrojstva Inspektorata rada, ukinut je Državni inspektorat. Poslove Državnog inspektorata preuzelo je pet ministarstava - financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma, svako prema svom djelokrugu.
Inspektorat rada ustrojava se kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Inspektori rada dobili su veće ovlasti, primjerice oduzimanja dokumenata i video nadzora, a njihovoj efikasnosti pomaže i to što nadzor sada mogu provoditi bez službenih odora i u neoznačenim vozilima. Osim toga, inspektor može ....
Sklapanje ugovora o ustupanju radnika
Ugovor o ustupanju radnika temelj je za zasnivanje posebnog radnog odnosa između radnika i poslodavca. Tko su stranke ugovora o ustupanju radnika, sadržaj ugovora i u kojim slučajevima se ugovor ne može sklopiti regulirano je u čl. 45. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – u daljnjem tekstu Zakon).
Ugovor o ustupanju radnika sklapa se između agencije za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) i korisnika, obavezno u pisanom obliku.
„Agencija za privremeno zapošljavanje
Članak 44.
Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za privremeno obavljanje poslova.
Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku.“
Agencija obavlja slijedeće poslove:
ustupanje radnika korisnicima,
djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem.
Prilikom ustupanja radnika korisniku, agencija radniku ne smije naplatiti naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika.
Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom:
da je registrirana prema posebnom propisu....
Instrumenti zaštite prednosti pri zapošljavanju invalidnih osoba
Iako je članak 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13.) već propisivao pravo prednosti osoba s invaliditetom pri zapošljavanju, tek je člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 152/14.) koji je u primjeni od 30. prosinca 2014. godine i opsežnim dopunjavanjem spomenutog članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom na način da su istom članku, koji je prije imao samo 4. stavka, dodani stavci 5. pa sve do 19. stavka, propisano je precizno ne samo „golo“ pravo na prednost pri zapošljavanju, već i realizacija, odnosno normativna provedba takve zaštite, te posebice nadzor nad postupanjem tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunskih i proračunskih fondova, pravnih osoba u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravnih osoba u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima, u smislu osiguravanja provođenja prava prednosti zapošljavanja i zaštite toga prava osoba s invaliditetom. S obzirom na to, izmjenama i dopunama članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom uređena je i nadležnost pojedinih inspekcija, njihove ovlasti i rokovi postupanja u slučaju bilo kakvog kršenja navedenog prava prednosti prilikom zapošljavanja, odnosno ukoliko bi nastupile okolnosti u kojima osobe s invaliditetom ne bi mogle to pravo ostvariti.
Provedbu zaštite prava na prednost prilikom zapošljavanja sukladno stavku 5. članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom tako nadzire ....
|
