 |
 |
|
Članarina HGK-u za j.d.o.o. - uplata
… da poduzetnici osnovani i upisani u sudski registar kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, pod uvjetom da takvo društvo nije povećalo temeljni kapital tako da on doseže ili prelazi najniži iznos temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima ....
Predaja Obrasca PPO – Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze
… je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan popuniti i podnijeti Obrazac PPO - Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj.
Obrazac PPO podnosi se u elektroničkom obliku.....
Izjava o otpremi kada preuzimatelj dobra otprema dobro iz RH u drugu državu članicu
… tuzemni porezni obveznik koji prodaje dobro drugom poreznom obvezniku iz EU, a porezni obveznik iz EU sam otprema ili prevozi dobro iz Hrvatske u drugu državu članicu, prodavatelj dobara (tuzemni porezni obveznik) kao dokaz da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu, koristi pisanu izjavu o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu koju je potpisao preuzimatelj dobara. Na temelju toga dokaza radi se prijenos porezne....
|
 |
|
Prihodi iz proračuna
Neprofitna organizacija dobila je nepovratna novčana sredstva iz državnog proračuna. Je li se takav prihod evidentira na računu poskupine 331 ili na računu podskupine 351?
|
 |
|
Knjiženja odgođene porezne imovine (prema pozicijama u Obrascu PD)
1. Odgođena porezna imovina
Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov. br. 38/08, 12/09 i 130/10) svi poduzetnici u financijskom izvještaju BILANCA moraju iskazati u aktivi posebno sljedeću poziciju:
B.V. Odgođena porezna imovina (u sklopu B. DUGOTRAJNA IMOVINA).
Računovodstvena pravila o odgođenoj poreznoj imovini dana su u HSFI 14-Vremenska razgraničenja.
Prema točki 12. HSFI 14-Vremenska razgraničenja, koji je objavljen u Odluci o objavljivanju hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, gdje su objavljeni 17 HSFI i Okvir za primjenu HSFI (Nar. nov., br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11), odgođena porezna imovina je iznos poreza na dobit za povrat u budućim razdobljima, a odnose se na:
privremene razlike koje se mogu odbiti,
prenesene neiskorištene porezne gubitke,
prenesene neiskorištene porezne olakšice.
Prema točki 12. HSFI 14-Vremenska razgraničenja, odgođenu poreznu imovinu treba priznati za prenesene neiskorištene porezne gubitke, neiskorištene porezne olakšice i sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoložena i za koju se preneseni porezni gubitak, neiskorištene porezne olakšice i odbitne privremene razlike mogu iskoristiti, osim ako odgođena porezna imovina nastaje početnim priznavanjem imovine ili obveze u transakciji koja:
nije poslovno spajanje; i
u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak).
Iz navedene odredbe proizlazi da se odgođena porezna imovina i na odbitne privremene razlike i na neiskorištene porezne gubitke i na neiskorištene porezne olakšice obračunava i knjiži kao odgođena porezna imovina i dobitak tekuće godine samo u slučaju kada poduzetnik procijeni da će iduće godine imati dovoljno ostvarene dobiti da se smanjenjem porezne osnovice zbog......
|
 |
|
Predujmovi u sustavu PDV-a
Predujam (engl. payment in advance, njem. Vorschusszahlung) je plaćanje određenog novčanog iznosa unaprijed prilikom zaključenja ugovora ili u toku njegova trajanja za još neisporučenu robu ili neizvršenu uslugu, koji jedna ugovorna strana daje drugoj da bi joj olakšala ili omogućila izvršenje obveze.
Treba naglasiti da se davanja novčanog iznosa koji nije u svezi sa budućom isporukom ne smatra predujmom. U predujam nisu uključeni niti iznosi vezani za isporuku, ali čija namjena nije plaćanje buduće isporuke, kao što su kapare, jamčevine i slično.
Predujmovi se obično javljaju kod ugovora veće vrijednosti i/ili dužeg vremena ispunjenja, a mogu se ugovarati sa ciljem prevencije neplaćanja obveza i/ili financiranja ispunjenja ugovornih obveza isporučitelja dobra ili usluge.
Porezni tretman predujmova propisan je odredbama:
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/2014 - u daljnjem tekstu: Zakon) te
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/2014 - u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Zanimljiva je činjenica da odredbama članka 4. Zakona kojima je propisano što je predmet oporezivanja, predujmovi nisu spomenuti. Da su predujmovi oporezivi propisano je odredbom članka 30. stavka 5. Zakona, u kojoj se utvrđuje obveza obračunavanja PDV-a u trenutku primitka predujma. Činjenica da je oporezivost predujmova dana odredbom u sklopu poglavlja "Isporuka dobara i usluga", upućuje da zakonodavac naplaćeni predujam smatra oporezivim događajem, što ga u poreznom smislu izjednačuje sa isporukom. Stoga sve zakonske odredbe koje se odnose na isporuke, treba razmatrati i u slučaju primljenog predujma za te isporuke. To se primjerice odnosi na primjenu porezne stope, primjenu oslobođenja od obračunavanja PDV-a za pojedine isporuke dobara i usluga, ta na primjenu odredbi vezanih za evidentiranje PDV-a obračunanog za predujam u poreznim knjigama i izvještajima, koji se odnose na predujmove premda oni izrijekom u tim odredbama nisu navedeni. No, to nije uvijek jednostavno, jer se predujmovi ne mogu u svim aspektima izjednačiti sa isporukom. Navedeno je uočio i Zakonodavac te je izmjenama prilagodio određene odredbe vezane za predujmove.
Niti zadnjim izmjenama Zakona i Pravilnika, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine nisu uvedene novine u pogledu poreznog tretmana predujmova, već je ...
|
 |
|
Prijenos porezne obveze pri isporuci istrošenog materijala
Ukoliko se radi o rabljenom materijalu koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti jer je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu i izgled, već se koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda, primatelj isporuke koji je upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je platiti PDV dok isporučitelj izdaje račun bez PDV-a s naznakom „prijenos porezne obveze“
Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o prijenosu porezne obveze pri isporuci istrošenog materijala. U upitu se navodi da porezni obveznik prodaje alat od tvrdog metala kupcu u Hrvatskoj te isti kupuje od njega kao „istrošeni materijal“ kada alat postane neupotrebljiv u proizvodnji. Nadalje, porezni obveznik prodaje taj materijal drugom kupcu te se postavlja pitanje treba li pri isporuci primijeniti prijenos porezne obveze na temelju članka 75. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV).
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Odredbama članka 75. stavka 3. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14) propisano je da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada.
Prema odredbama članka 152. stavka 3. točke a) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14) isporukom rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može.....
|
 |
|
Nepuno radno vrijeme
1. Trajanje nepunog radnog vremena
U Republici Hrvatskoj broj radnih sati tjedno ne smije prijeći 40 sati.
Ukoliko se, kod sklapanja ugovora o radu, ugovori fond radnih sati tjedno koji je manji od 40 sati, tada se radi o nepunom radnom vremenu.
Prilikom svakog zasnivanja radnog odnosa (u punom ili nepunom radnom vremenu), sklapa se između poslodavca i posloprimca ugovor o radu. Postoje slučajevi kada poslodavac treba radnika za poslove za čije izvršenje nije potrebno puno dnevno radno vrijeme (primjerice čišćenje poslovnih prostorija, itd.), pa poslodavci (već prilikom objavljivanja natječaja za neko radno mjesto) traže djelatnike za rad od npr. 5, 10, 18, 20 sati tjedno (ovisno o naravi samog posla). Najkraće trajanje rada u nepunom radnom vremenu iznosi 1 sat tjedno.
Budući da Zakon o radu dozvoljava 40 satni radni tjedan, radnici zaposleni na manji broj sati tjedno mogu raditi kod više poslodavaca, s time da ukupan broj radnih sati tjedno (kod svih poslodavaca) ne smije prijeći dozvoljeni broj sati (40).
Zapošljavanje radnika na nepuno radno vrijeme identično je zapošljavanju na puno radno vrijeme.
S radnikom koji je primljen na nepuno radno vrijeme, sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Mogućnost rada u nepunom radnom vremenu kod drugog poslodavca radnika već zaposlenih na puno radno vrijeme
Radnici koji su kod nekog poslodavca zaposleni na puno radno vrijeme (40 sati tjedno) mogu sklopiti ugovor o radu sa drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima.....
|
 |
|
Preraspodjela radnog vremena
1. Uvod
U novom Zakonu o radu (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., nije bilo većih izmjena u institutu preraspodjele radnog vremena u odnosu na odredbe starog Zakona o radu (u nastavku teksta: stari Zakon). Razlike su više nomotehničke prirode. Sama materija preraspodjele radnog vremena uređena je u čl. 67. Zakona, a zaštitne odredbe koje se odnose na maloljetnike i trudnice, regulirane su u čl. 68. Zakona, dok su u starom Zakonu sve odredbe o preraspodjeli radnog vremena bile objedinjene u čl. 47. starog Zakona.
Treba istaknuti kako je iz nove zakonske odredbe izostavljeno pravilo o nadležnosti inspektora za ograničavanjem preraspodjele radnog vremena. Odredbe Zakona o preraspodjeli radnog vremena odnose se na sve poduzetnike, ali se u praksi najčešće koriste u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, graditeljstva, poljoprivrede i drugim djelatnostima sezonskog karaktera. Do 8. veljače, osim djelatnosti trgovine čiji je kolektivni ugovor otkazan još prošle godine, vrijedila su pravila o proširenoj primjeni kolektivnih ugovora, koja su tog dana, sukladno čl. 232. st. 6. Zakona prestala važiti pa kolektivni ugovori vrijede samo između njihovih potpisnika.
2. Preraspodjela radnog vremena
Preraspodjelu radnog vremena određuje poslodavac. To je njegova individualna odluka, što je i logično, jer je poslodavac osoba koja ima upravljačku funkciju u poslovanju i određivanje radnog vremena je u pravilu njegova odgovornost. U praksi određivanje radnog vremena može biti i predmetom dogovora između poslodavca i radnika u ugovoru o radu, ali je to rjeđi slučaj.
Posebno je rijedak slučaj u praksi mogućnost da određivanje preraspodjele radnog vremena od strane poslodavca bude ograničeno npr. suglasnošću radničkog vijeća, makar takvo uređenje međusobnih odnosa, npr. u pravilniku o radu, ne bi bilo nezakonito. Preraspodjela radnog vremena mora biti određena unaprijed (ex ante), nikako naknadno (ex post), jer je to protuzakonito i dovodi do prekršajnog kažnjavanja poslodavca. U vezi s nezakonitim naknadnim određivanjem preraspodjele radnog vremena postoji brojna sudska praksa.
Zanimljivo je da se odredbe Zakona o preraspodjeli radnog vremena primjenjuju i na pisani ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada.....
|
 |
|
Ovlaštenja, obveze i odgovornost osoba ovlaštenih za zaštitu na radu
U čl. 82. Zakona o zaštiti na radu propisano je da poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati ovlaštene osobe. Nadležni ministar pravilnikom propisuje uvjete pod kojima poslodavac za svoje potrebe ili ovlaštene osobe, mogu biti ovlašteni za obavljanje poslova.
Sustav zaštite na radu obuhvaća propise, organizacijske oblike, model ustrojstva i metodologiju djelovanja državnih tijela, gospodarskih organizacija, ustanova, te drugih državnih i društvenih asocijacija - u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika i drugih osoba.
Relevantne zakonske odredbe primjenjuju se u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca, a od primjene su izuzeti specifični poslovi poput: poslova Oružanih snaga RH, policijskih poslova, poslova zaštite i spašavanja, poslova zaštite osoba i imovine, te poslova vatrogasaca i pirotehničara. Odredbe Zakona se ne odnose ni na kućnu poslugu.
Poslodavac je u smislu čl. 3. st. 1. t. 14. Zakona o zaštiti na radu, fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove. Osoba na radu je sukladno čl. 3. st. 1. t. 10: „fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično)“.
Obavljanje poslova i radnih zadataka poslodavac je obvezan ostvarivati primjenom.....
Koje su posljedice obavljanja neregistrirane djelatnosti
Odredbama Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/2011) propisano je da je obavljanje neregistrirane djelatnosti zabranjeno. Ukoliko pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnost koja se smatra neregistriranom djelatnošću mogu biti kažnjene novčanom kaznom, zaštitnom mjerom te oduzimanjem imovinske koristi ostvarene prekršajem.
Obavljanjem neregistrirane djelatnosti, sukladno odredbi članka 5. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, smatraju se sljedeće aktivnosti:
kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
Također, ukoliko pravna ili fizička osoba omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti ili naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi.....
Utvrđivanje činjenica očevidom u upravnom/poreznom postupku
Prema odredbi članka 68. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku očevid se provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe, dok je člankom 72. stavkom 1. Općeg poreznog zakona propisano da se očevid obavlja kad je za utvrđivanje ili razjašnjenje činjenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opažanje službene osobe poreznog tijela.
Očevid je oblik dokaznog sredstva kako u upravnom tako i u poreznom postupku, što proizlazi iz sljedećih zakonskih odredbi:
Člankom 58. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kojim sve dokaznim sredstvima se utvrđuje činjenično stanje, pa je stavkom 1. jasno propisano da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
Člankom 67. Općeg poreznog zakona propisano je utvrđivanje činjenica u poreznom postupku, pa je tako zakonodavac, istim člankom, propisao da porezno tijelo koristi sva dokazna sredstva potrebna za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje, a osobito....
|
 |
Stope poreza
Srednji tečajevi kuna |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|