Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Novi prirezi

…  je općina Hrvatska Dubica uvela prirez po stopi 3% (Nar. nov. ,br. 22/2015), općina Milna promijenila je prirez na 3% (Nar. nov., br. 16/15), općina Vrbovsko povećala je prirez na 10%...

Godišnje izvješće o kreditnim poslovima s inozemstvom za 2014.

Privatna trgovačka društva obvezna su dostaviti Godišnje finacijsko izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom. Tu obvezu imaju ona trgovačka društva koja nisu odabrana u uzorak za mjesečno izvješćivanje o kreditnim poslovima s inozemstvom, a tijekom godine imala su ili imaju stanje duga ili potraživanja po kreditnim poslovima s inozemstvom.
Iznimno, Godišnje finacijsko izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom NE dostavlja se za kratkoročne komercijalne kredite koji se odnose na odgode plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja od 8 dana do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), odnosno plaćanja unaprijed do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), ugovorena izravno između kupca i dobavljača, za robe i usluge, odnosno plaćanje investicijskih radova.
Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom za 2014. godinu.....

Način ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima

… je radi provedbe  porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima I. i II. skupine i na području Grada Vukovara donesen Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Nar. nov., br. 157/2014). Tim Pravilnikom propisuju se korisnici porezne olakšice, područje primjene, podjela prema djelatnostima, izračun porezne olakšice i utvrđivanje gornje granice ....

Primanje kredita uz izravno plaćanje dobavljaču

Općini je poslovna banka odobrila dugoročni kredit u iznosu od 100.000,00 kuna. Kredit će se realizirati direktnim podmirenjem obveze dobavljaču za nabavu opreme od strane banke u iznosu od 98.000,00 kuna. Banka će od općine naplatiti na ime jednokatne naknade za odobravanje i vođenje kredita iznos od 2.000,00 kuna. Prema planu otplate ukupno zaračunata kamata iznosi 3.000,00 kuna, od čega se na izvještajno razdoblje odnosi 1.000,00 kuna. Koje poslovne promjene treba provesti općina u svojim poslovnim knjigama i kako?

Izvještaj o novčanom toku

1. Uvod
U ovom članku dat ćemo prikaz iskazivanja novčanih tokova prema MRS 7-Izvještaj o novčanom toku, koji se primjenjuje za 2014.g.
Istovremeno ćemo istaknuti i odredbe koje se nalaze u HSFI 1-Financijski izvještaji (koji je objavljen u Odluci o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja - "Narodne novine", br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11) u vezi izvještavanja o novčanim tokovima koje vrijede za poduzetnike koji primjenjuju HSFI-e. Većina teksta u MRS 7-Izvještaj o novčanim tokovima, u vezi izvještavanja o novčanim tokovima, nisu odredbe već objašnjenja, obrazloženja i smjernice odredbi pa se mogu i trebaju primjenjivati i na poduzetnike koji primjenjuju HSFI-e. Poduzetnici koji primjenjuju HSFI-e, ako u HSFI-a nemaju odredbu kako postupiti kod izvještavanja o novčanim tokovima, u tom slučaju mogu primijeniti odredbe iz točaka 17. i 18. HSFI 3-Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Naime, prema odredbama točaka 17. i 18. HSFI 3, u slučaju kada ne postoji HSFI primjenjiv na transakciju i druge događaje, menadžment će pri sastavljanju i primjenjivanju računovodstvenih politika prosuditi i izabrati one računovodstvene politike koje su najbolje za poduzetnika vodeći računa da se osiguraju informacije navedene u točki 17. HSFI 3, a pri tom prosuđivanju mogu se primijeniti zahtjevi i upute sadržane u MSFI-a i MRS-a. Iz navedenog proizlazi da poduzetnici koji primjenjuju HSFI-e mogu odlukom primijeniti i određenu odredbu iz MSFI-a odnosno MRS-a (ako takvu ili sličnu odredbu nemaju u HSFI-ima), ali mogu postupiti i drukčije prema svome nahođenju.
2.  Osnovne odredbe o izvještaju o novčanom toku
Prema čl.15. st.3. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", br.109/07 i 54/13), godišnje financijske izvještaje čine:
1) bilanca,
2) račun dobiti i gubitka,
3) izvještaj o novčanom toku,
4) izvještaj o promjenama kapitala,
5) bilješke uz financijske izvještaje.
Prema čl.15. st.10. Zakona o računovodstvu, mali poduzetnici (bez obzira da li primjenjuju HSFI-e ili MRS-ove), nisu dužni sastavljati izvještaj o novčanom toku. Prema čl.2. st.2. Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja ("Narodne novine", br.38/08, 12/09 i 130/10), mali poduzetnici koji su matice obvezni su sastavljati i izvještaj o novčanom toku.
Prema čl. 3. st. 2. Zakona o računovodstvu, mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:.....

Stjecanje i isporuke dobara unutar EU s primjerima iz prakse

1. Zakonski okvir
Predmet oporezivanja PDV-om između ostalog se smatra i stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik. Navedeno je propisano sukladno odredbama Zakona  o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u).
Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o PDV-u stjecanje dobara unutar Europske unije je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. 
Nadalje, članak 9. stavak 2. Zakona o PDV-u propisuje ako je uvoznik dobara pravna osoba koja nije porezni obveznik i obavi stjecanje dobara unutar Europske unije u drugoj državi članici, ima pravo na povrat PDV-a kojeg je platio u vezi s uvozom dobara u tuzemstvo, ako dokaže da je PDV bio obračunan na stjecanje dobara unutar Europske unije u državi članici u kojoj je završila otprema ili prijevoz tih dobara.
Također, stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra se i korištenje dobara koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremila ili prevezla u tuzemstvo iz druge države članice u kojoj su ta dobra proizvedena, izvađena, obrađena, kupljena ili stečena u smislu članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ili u koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebe svog poslovanja.
Oporezivi događaj nastaje u trenutku stjecanja dobara unutar Europske unije, te se smatra da je stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno kada se isporuka sličnih dobara smatra obavljenom u tuzemstvu (članak 31. Zakona).
Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona ako račun do tada nije izdan.
Sukladno članku 36. stavak 2. Zakona o PDV-u pri obračunu se primjenjuje srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a i to prema datumu računa ili 15.-og dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj .....

Projektiranje, nadzor i tehničko savjetovanje u području graditeljstva

Prijenos porezne obveze ne primjenjuje se  na usluge savjetovanja investitora u vezi prijavljivanja na natječaje vezane uz gradnju, te na usluge sudjelovanja pri raspisu natječaja i ugovaranju radova
Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio nam se upitom u vezi primjene članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13, 153/13 – Rješenje USRH i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno članka 152. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, u svom upitu obveznik navodi da obavlja poslove projektiranja, nadzora i tehničkog savjetovanja u području graditeljstva. Takvi poslovi najčešće obuhvaćaju slijedeće usluge:
- organiziranje i vođenje projekta izgradnje građevinskog objekta,
- usklađivanje rada i nadzor nad izradom dokumentacije vezane uz građenje objekta,
- upravljanje građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje objekta,
- praćenje usklađenosti na projektu izgradnje objekta,
- upravljanje troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje objekta i
- tehničko savjetovanje vezano uz građenje objekta i prethodno navedene usluge.
 Također navodi da obavlja navedene poslove prilikom izmjena i usklađenja projekta radi ostvarivanja ušteda i pronalaženja kvalitetnijih i racionalnijih rješenja, te je postavljeno pitanje da li se na navedene poslove primjenjuje prijenos porezne obveze.
U vezi navedenoga odgovaramo u nastavku.
 Odredbama članka 75. stavka 3. točke a) Zakona i članka 152. stavka 1. propisano je da je porezni obveznik ......

Primjena najviše mjesečne i godišnje osnovice tijekom 2015. i godišnji obračun i povrat doprinosa za 2014.

Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13,  41/14 i 143/14  – u daljnjem tekstu: Zakon) se primjenjuje od 1. siječnja 2009. godine i u izmjenama nisu donesene neke radikalne promjene u vezi primjene najviše mjesečne i godišnje osnovice tijekom 2014. i 2015. godine, kao ni u Pravilniku o doprinosima („Narodne novine“, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11 i 61/12, 86/13 i 157/14  – u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2015. godinu („Narodne novine“, br. 153/14 – u daljnjem tekstu: Naredba) utvrđena je najviša mjesečna osnovica u iznosu od 47.658,00 kuna te najviša godišnja osnovica u iznosu od 571.896,00 kuna.
Od 1. siječnja 2009. godine najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje i za obračun dodatnih doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika čiji se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Najvišu godišnju osnovicu tijekom 2015. godine mogu primijeniti: poslodavci, predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba, poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici, isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak pri obračunu doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak te Porezna uprava u postupku nadzora.
Obveznike doprinosa još uvijek zbunjuje nejednako postupanje kod obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) prilikom primjene najviše mjesečne osnovice i najviše godišnje osnovice tijekom godine. Naime, kod isplate plaće u iznosu iznad najviše mjesečne osnovice ne obračunavaju se svi doprinosi za mirovinsko osiguranje (za I. i II. stup) dok se kod primjene instituta najviše godišnje osnovice tijekom godine na iznos osnovice iznad najviše godišnje osnovice ne obračunavaju samo doprinosi za I. stup mirovinskog osiguranja dok se doprinosi mirovinskog osiguranja za II. stup i na dalje obračunavaju.
Obveznik doprinosa može, najranije od 1. veljače 2015. godine, podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave zahtjev za godišnji obračun za 2014. godinu .....

Naplata zadužnice i bjanko zadužnice u ovršnom postupku nakon 1.1.2015.

1. Uvod
Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (u nastavku teksta: ZID Zakona), između ostalog, djelomično su izmijenjene i do tada važeće zakonske odredbe koje se odnose na zadužnicu i bjanko zadužnicu. Među novim zakonskim odredbama koje su izmijenjene i dopunjene odredbama ZID Zakona nalazi se s jedne strane odredba čl. 208. Ovršnog zakona (u nastavku teksta: Zakon), o provedbi naplate na temelju zadužnice, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015. te odredba čl. 216. Zakona, koja se odnosi na registar zadužnica i bjanko zadužnica, koja je stupila na snagu 1. rujna 2014., s druge strane. Obje ove odredbe imale su utjecaj na mogućnost naplate zadužnica i bjanko zadužnica koje na dan 1. rujna 2014. nisu bila upisana u Registar zadužnica i bjanko zadužnica (u nastavku teksta: Registar).
Naime, naplata ovakvih zadužnica u ovršnom postupku u Financijskoj agenciji (u nastavku teksta: Agencija) u razdoblju od 1. rujna 2014. kada je na snagu stupila izmijenjena odredba čl. 216. Zakona do 28. listopada 2014. kada je na snagu stupio Pravilnik o izmjenama Pravilnika o  registru zadužnica i bjanko zadužnica, praktično nije bila moguća. Ovakva situacija, odnosno pravna praznina nastala, između ostalog i vremenski različitim stupanjem na snagu izmijenjenih odredbi čl. 208. i 216. Zakona dovela je do poteškoća u radu javnih bilježnika, ali i poteškoća vjerovnika u naplati svojih tražbina po zadužnici i bjanko zadužnici.
2. Provedba naplate na temelju zadužnice i registar zadužnica i bjanko zadužnica
Kako smo naveli, novelom Zakona izmijenjene su odredbe o provedbi naplate na temelju zadužnice i odredbe o Zakona o Registru.
2.1. Provedba naplate na temelju zadužnice
Novom odredbom čl. 208. Zakona je određeno kako će Agencija, u slučaju da je naplata zatražena na temelju zadužnice upisane u Registar na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, postupiti kao u povodu pravomoćnog rješenja o ovrsi.
S druge strane, ako je naplata zatražena na temelju zadužnice koja nije upisana u Registar na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio, Agencija će postupiti kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu......

Obveza objavljivanja financijskih isprava trgovačkih društava

Trgovačka društva putem pravne i poslovne sposobnosti ulaze u pravne odnose, poduzimaju određene radnje, odnosno stječu prava i obveze. Ona sudjeluju u gospodarskom životu, te su za način rada pojedinog društva zainteresirane određene interesne skupine, npr. njegovi članovi, zaposlenici, kupci, vjerovnici, potencijalni dioničari i brojni drugi koji posredno i neposredno ovise o poslovanju društva.
Da bi se postigla dostupnost podataka o stanju i poslovanju trgovačkih društva, zakonodavstvo propisuje obvezu trgovačkim društvima osoba i trgovačkim društvima kapitala da svoja godišnja izvješća o stanju društva i godišnja financijska izvješća objave na način da ona budu dostupna javnosti. Postupajući u skladu s navedenom potrebom da neke isprave trgovačkih društava budu dostupne javnosti, Zakon o sudskom registru, kao i Zakon o računovodstvu određuje na koje se to isprave odnosi.
Tako Zakon o sudskom registru pod pojmom financijskih isprava razlikuje:
pojedinačne i konsolidirane godišnje financijske izvještaje prema propisima o računovodstvu,
pripadajuća revizorska izvješća ako godišnji financijski izvještaji podliježu reviziji,
pojedinačno godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće, ako je posebnim propisima propisana obveza njihova objavljivanja.
Temeljem Zakona o trgovačkim društvima javno trgovačko društvo i komanditno društvo u kojem niti jedan član nije fizička osoba, odnosno u kome niti jedan komplementar nije fizička osoba, dužno je godišnja financijska izvješća zajedno s izvješćem o stanju društva, bez odgađanja nakon što ih prihvate članovi društva, te izvješćem revizora, kada je revidiranje godišnjih financijskih izvješća propisano zakonom ili određenim društvenim ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.
Iznimno od te odredbe društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik nije dužno izraditi izvješće o stanju društva, a iste odredbe ....

Zastupanje trgovačkih društava i ovlasti iz prokure

Trgovačka društva pored pravne sposobnosti imaju i poslovnu sposobnost koju mogu ostvariti samo preko fizičkih osoba. Temeljem ovlasti koja može proizlaziti iz različitih osnova, fizičke osobe poduzimaju određene pravne radnje, stvaraju pravne učinke odnosno stječu prava i obveze, (sklapanje ugovora, poduzimanje radnji u ime i za račun društva u poslovnim odnosima s trećima ili različitim tijelima vlasti) koje se smatraju radnjama samog društva.
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov. br.  111/93 do 68/12 - u nastavku teksta: Zakon) razlikuje tri osnove za zastupanje trgovačkih društava i prema njemu trgovačka društva mogu zastupati:
osobe koje su za pojedini oblik tog društva određene zakonom, te se u tom smislu te osobe, njihove ovlasti i ograničenja upisuju u sudski registar (to su članovi uprave društva kapitala i članovi javnog trgovačkog društva, te komplementari komanditnog društva).
osobe koje su određene temeljem akta ovlaštenog tijela (npr. stečajnog upravitelja kao jedinu osobu za zastupanje društva određuje stečajno vijeće određenog suda).
 osobe ovlaštene na temelju punomoći bilo da se radi o prokuri, trgovačkoj punomoći ili punomoći trgovačkom putniku.
Navedene punomoći mogu dati samo trgovci, a to znači trgovačka društva (javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje), društvo za uzajamno osiguranje, zadruga i trgovac pojedinac., kao i društvo u likvidaciji, a unutar njih punomoć za zastupanje ovlaštene su dati samo one osobe koje prema zakonu i aktu nadležnog tijela zastupaju društvo i to u granicama onih ovlasti koje su upisane u sudski registar. (čl. 42. st. 1. i 2. Zakona).
Prokura je najšira trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti, za razliku od drugih punomoći čiji sadržaj redovito utvrđuje nalogodavatelj, utvrđeni samim zakonom i ona se kao takva ostvaruje samo u trgovačkom prometu.
Način i uvjeti davanja prokure mogu se predvidjeti izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom odnosno statutom trgovačkog društva (čl. 44. st. 3. Zakona). Sukladno tome u tim se aktima može odrediti npr. da uprava dioničkog društva mora za davanje prokure i imenovanje prokuriste dobiti suglasnost nadzornog odbora ili da uprava društva s ograničenom odgovornošću za davanje prokure mora dobiti .......

Ovrha na dionici za koju nije izdana isprava o dionici i poslovnom udjelu

Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/2012 i 93/2014) uređuje ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici, te ovrhu na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovačkom društvu kao poseban postupak ovrhe radi naplate novčane tražbine.
Važno je razlikovati ovrhu na dionicama kao vrijednosnim papirima koji su ubilježeni na računima kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (u daljnjem tekstu: Depozitarno društvo) od ovrhe na dionici za koju nije izdana isprava niti je elektronički zabilježena kod Depozitarnog društva. Naime, dionice za koje nije izdana isprava o dionici ne smiju se poistovjećivati s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima. Nematerijalizirani vrijednosni papiri, pa i u tom smislu i dionice, samo su oni koji postoje u obliku elektroničkog zapisa kod Depozitarnog društva. U daljnjem tekstu, prikazat ću način na koji se provodi ovrha na dionicima za koju nije izdana isprava o dionici, odnosno koju vodi dioničko društvo u svom registru dionica. Ovakva vrsta ovrhe u praksi se vrlo rijetko pojavljuje, za razliku od ovrhe na udjelu odnosno poslovnom udjelu koja je znatno češća.
Ovrha na ovim dionicama provodi se prema odredbama članaka 228. do 232. Ovršnog zakona prema kojim odredbama se provodi i ovrha na udjelu odnosno poslovnom udjelu.
Prijedlog za ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te prijedlog za ovrhu na poslovnom udjelu, mora biti usklađen sa općim odredbama sadržaja prijedloga za ovrhu iz čl. 39. Ovršnog zakona i mora sadržavati:
zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava,
ovrhovoditelja i ovršenika,
OIB ovrhovoditelja i ovršenika,
tražbina čije se ostvarenje traži,
sredstvo kojim ovrhu treba provesti, a po potrebi, i predmet ovrhe.
Za provedbu ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području .....

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.