 |
 |
|
Predaja financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2015.
… neprofitne organizacije (udruge, sindikati i dr.) sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godine Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF. Ovaj Obrazac predaje se Financijskoj agenciji (FINA-i) do 20. travnja 2015. godine. U odnosi na prethodnu godinu, rokovi......
Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika
… je od 28. ožujka 2015. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 32/2015). Odredbe ovog novog pravilnika sadrže......
Nove obračunske isprave kod isplate plaće i otpremnine
… je novim Pravilnikom o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br 32/2015) propisan novi sadržaj obrasca obračuna isplaćene plaće, neisplaćene plaće, isplaćene otpremnine i neisplaćene otpremnine, te je izmijenjen rok čuvanja istih. Poslodavci trebaju........
|
 |
|
Otpis potraživanja u predstečajnoj nagodbi
Društvo smo s ograničenom odgovornošću koje primjenjuje HSFI-e. Potpisali smo predstečajnu nagodbu s dužnikom 9. siječnja 2015.g. prema kojoj smo otpisali naše potraživanje u iznosu od 20.000,00 kn, 50.000,00 kn dužnik nam treba platiti u roku od 30 dana, 40.000,00 kn dužnik nam treba platiti u roku od 2 godine i zamjenili smo naše potraživanje u iznosu od 60.000,00 kn za 15 udjela nominalne vrijednosti 3.800,00 kn a tržišne vrijednosti 4.000,00 kn po udjelu. Ukupno navedeno potraživanje u iznosu od 170.000,00 kn otpisali smo preko konta ispravka vrijednosti u 2014.g. Obzirom da smo navedeno potraživanje u iznosu od 170.000,00 kn prijavili u listopadu 2014.g. u predstečajnu nagodbu navedeni otpis potraživanja knjižili smo kao priznati rashod u 2014. god. Kupac nam nije još platio 50.000,00 kn koje je trebao platiti do 9. veljače 2015.g. Kada i kako proknjižiti navedenu predstečajnu nagodbu i ima li utjecaja na rashode od navedenih otpisanih potraživanja u 2014.g.?
|
 |
|
Vlastite (trezorske) dionice – pravni, porezni i računovodstveni aspekt
1. Pravni aspekt kupovanja i prodaje vlastitih (trezorskih) dionica
Odredbe o pravnom aspektu kupovanja i prodaje vlastitih dionica nalaze se u Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12 i 68/13 - u daljnjem tekstu: ZTD).
1.1. Pojam i karakteristike vlastitih (trezorskih) dionica
Vlastite dionice su dionice trgovačkog društva koje je društvo otkupilo od svojih članova (fizičkih ili pravnih osoba) zbog raznih razloga s krajnjim ciljem da ih ponovo proda svojim ostalim članovima (fizičkim ili pravnim osobama).
Svrha kupovanja vlastitih dionica je stjecanje većinskog vlasništva ili način onemogućavanja stjecanja većinskog vlasništva.
Zbog različitih mogućnosti špekulacija s vlastitim dionicama, naša država je ZTD ograničila kupovanje i prodaju vlastitih dionica. Tako je prema odredbi članka 233. stavka 1. ZTD, društvu zabranjeno stjecanje vlastitih dionica radi trgovanja i određeno je da izvršni direktori odnosno uprava pri svakom stjecanju vlastitih dionica prije stjecanja moraju utvrditi da su za to ispunjeni svi uvjeti iz ZTD.
Vlastite dionice su kao i ostale dionice koje posjeduju članovi dioničkog društva (fizičke ili pravne osobe) temeljni kapital dioničkog društva. Međutim, prema članku 235. ZTD, prava iz vlastitih dionica miruju.
To znači da trgovačko društvo koje posjeduje vlastite dionice nema pravo glasa u skupštini dioničkog društva na temelju tih dionica prema odredbi članka 291. ZTD i nema pravo učešća u podjeli dobiti na temelju vlastitih dionica prema odredbi članka 223. ZTD.
Zbog toga što nemaju glasačka prava vlastite dionice su i dobile naziv trezorske (fondovske) dionice.
Otkupom ili prodajom vlastitih dionica u dioničkom društvu mijenjaju se odnosi između dioničara u glasačkim pravima i u pravu na podjelu dobiti, obzirom da se vlastite dionice ne računaju u raspodjeli glasačkog prava kao i u raspodjeli učešća u dobiti. Zbog navedenog je odredbama ZTD uvjetovano i ograničeno stjecanje vlastitih dionica kao i prodaja vlastitih dionica, o čemu detaljnije pišemo u slijedećim točkama ovoga članka.
Prema odredbi članka 336. stavka 1. ZTD, vlastite dionice sudjeluju u povećanju temeljnog kapitala društva. Prema navedenoj odredbi kada se povećava temeljni ........
|
 |
|
Novo izvješće o obračunu poreza na potrošnju od 1.1.2015.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov. br. 147/14), propisan je novi Obrazac PP-MI-PO za obračun i mjesečno plaćanje poreza na potrošnju, koji se podnosi do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, za obračunska razdoblja od 1. siječnja 2015. Izmjenama i dopunama Zakona promijenjena je i mjesna nadležnost za podnošenje prijave poreza na potrošnju, te se Obrazac PP-MI-PO prijavljuje prema sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a ne više prema mjestu u kojem se nalazi ugostiteljski objekt i gdje je obavljena prodaja alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Ako su općine i gradovi svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza na potrošnju prenijeli u nadležnost Porezne uprave, Obrazac PP-MI-PO podnosi se nadležnoj ispostavi porezne uprave zbirno za sve poslovne prostore, dok se u gradovima i općinama koji svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza nisu prenijeli na Poreznu upravu, Obrazac PP-MI-PO podnosi nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave pojedinačno za svaki poslovni prostor prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93. do 26/07. - Odluka USRH, 73/08., 25/12. i 147/14 - u nastavku: Zakon o financiranju), uređeni su izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Prema Zakonu o financiranju, općine ili gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati općinske ili gradske poreze, i to:
prirez poreza na dohodak,
porez na potrošnju
porez na tvrtku ili naziv,
porez na korištenje javnih površina, te
porez na kuće za odmor.
Od spomenutih općinskih odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno tijekom poslovne godine po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze, porezna obveza utvrđuje jednom godišnje donošenjem rješenja od strane nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispostave Porezne........
|
 |
|
OIB za strane državljane koji su članovi udruga
Strane fizičke osobe koje se upisuju u popis članova udruge, moraju imati određen i dodijeljen OIB
Zaprimili smo elektroničkim putem upit podnositelja iz dostavnog popisa, o tome da li strani državljani bez prebivališta i boravišta na području Republike Hrvatske s obzirom da su članovi udruge iz Republike Hrvatske moraju imati osobni identifikacijski broj (u nastavku: OIB).
Podnositelj upita navodi kako je novim Zakonom o udrugama propisano da popis članova udruge mora sadržavati i podatak o njihovom OIB-u.
S obzirom na navedeno, podnositelja upita zanima da li se u takvim slučajevima stranim državljanima može odrediti i dodijeliti OIB te koja je procedura.
U nastavku odgovaramo kako slijedi.
Člankom 5. točkom 1. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine, broj 60/2008, u nastavku: Zakon) propisano je kako se obveznicima OIB-a, kojima se OIB određuje i dodjeljuje, među ostalim smatraju i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje.
U skladu s člankom 28. stavkom 2. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine, broj 1/2009, 117/2010 i 125/2013) smatra se da je povod za praćenje nastao ako se strana osoba upisuje u neku službenu evidenciju o osobama i o imovini na području Republike Hrvatske te ako je strana osoba postala poreznim obveznikom prema posebnom propisu.
U skladu s člankom 5. točkom 3. Zakona službena evidencija podrazumijeva evidenciju (registar, upisnik, popis, matice i ostale evidencije) o osobama i o imovini, imovinskim pravima i obvezama, koja je ustanovljena posebnim propisom, odnosno općim aktom korisnika broja.
Nadalje, člankom 12. stavcima 3. i 4. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 74/2014) propisano je kako je udruga dužna voditi popis svojih članova. Popis članova vodi se elektronički ......
|
 |
|
Obračun honorara (ugovor o djelu, autorska naknada i dr.) – praktični vodič
Obračun honorara – drugog dohotka
U honorare, koji se obračunavaju kao drugi dohodak, sukladno čl. 32. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 do 143/14) spadaju osobito:
primici sudskih vještaka, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata te druge slične djelatnosti,
primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članovi povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i suci porotnici koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava,
druge naknade koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
Honorari prema ugovoru o djelu
Honorari prema ugovoru o djelu su osobito primici trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja, konzultanata te druge slične djelatnosti.
Sukladno čl. 209. st. 1. t. 15. Zakonu o doprinosima (Nar. nov. br. 84/08 do 143/14), na isplate drugog dohotka umirovljenicima ne obračunavaju se obvezni doprinosi. Stoga, kod isplata honorara po osnovu ugovora o djelu različit je obračun za osobe koje nisu umirovljenici od onih koji jesu umirovljenici, što pojašnjavamo u nastavku.......
|
 |
|
Nove evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika
Od 28. ožujka 2015. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Odredbe ovog novog pravilnika sadrže određene novine u odnosu na rješenja starog Pravilnika istog naziva. Autor u ovom članku daje prikaz odredbi novog Pravilnika i prekršajnih kazni za neuredno vođenje evidencija o radnicima i radnom vremenu radnika, s oglednim primjerima novih izmijenjenih tablica evidencija o radnicima i radnom vremenu radnika.
1. Uvod
Nakon nešto manje od četiri godine primjene dosadašnjeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: stari Pravilnik), od 28. ožujka 2015. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: Pravilnik). Stupanjem na snagu novog Pravilnika, stari Pravilnik prestaje važiti. Kako je novim Pravilnikom propisano vođenje nešto drukčijih podataka u odnosu na stari, poslodavci moraju paziti da od 28. ožujka usklade evidencije o radnicima i o radnom vremenu s odredbama novog Pravilnika, kako bi izbjegli plaćanje novčanih kazni za prekršaje.
Poslodavci su dužni voditi evidencije o radnicima sukladno odredbama Pravilnika samo ako posebnim propisom nije drukčije određeno. To znači da će se za radnike za koje je posebnim propisom predviđeno drukčije vođenje evidencija, u prvom redu evidencija o radnom vremenu, primarno primjenjivati posebni propis, kao što je npr. slučaju s mobilnim radnicima, radnicima na pomorskim ribarskim plovilima, izvršnim radnicima u željezničkom prometu i dr., a odredbe novog Pravilnika samo supsidijarno (podredno).
Obveza vođenja evidencija o radnicima koji su kod njega zaposleni za poslodavca proizlazi iz čl. 5. st. 1. Zakona o radu (u nastavku teksta: Zakon). Osim toga, sukladno čl. 4. Pravilnika, poslodavac je obvezan voditi i evidencije o drugim osobama čiji rad koristi. Pravni temelj za donošenje Pravilnika sadržan je u čl. 5. st. 4. Zakona o radu. Sukladno čl. 5. st. 2. i čl. 2. novog Pravilnika, poslodavci i dalje imaju obvezu vođenja dvije temeljne vrste evidencija, evidencije o radnicima i o radnom vremenu radnika.
2. Evidencija o radnicima
Za razliku od starog Pravilnika kojim je bio izričito propisan sadržaj evidencije o radnicima, u novom Pravilniku je ponovno uvedeno pravilo propisivanja minimalnog obveznog sadržaja koji mora imati svaka evidencija o radnom vremenu radnika, na način kako je bilo predviđeno i prije.......
|
 |
|
Pripravnički staž i prekršajne odredbe prema novom Zakonu o radu
Kako je Zakonom o radu definiran pojam pripravnika, što je svrha pripravništva, duljina pripravničkog staža te koje su prekršajne sankcije za poslodavca koji ne poštuje zakonski maksimum za obavljanje pripravničkog staža osvrnut ćemo se u nastavku ovog teksta pri tome jasno razgraničavajući pojam pripravnika od polaznika odnosno osobe koja se stručno osposobljava za rad.
Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14) djelatnost pripravništva uređena je člancima 55. do 59. Zakona s time da Zakon o radu propisuje samo opće uvjete rada svih pripravnika. Naime, posebnim propisima za pojedine vrste djelatnosti mogu se propisati posebni uvjeti gdje i kako se obavlja pripravnički staž i duljinu trajanja (npr. za zdravstvene djelatnike, sudske, odvjetničke ili javnobilježničke vježbenike i dr.).
Zakon o radu pripravnika definira kao osobu koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala. Svrha je pripravništva da se radnika-pripravnika osposobi za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao. Sam način osposobljavanja pripravnika poslodavac mora propisati pravilnikom o radu ili mora biti određen ugovorom o radu te se radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika može privremeno uputiti i na rad kod drugog poslodavca.
Poslodavac s pripravnikom može sklopiti ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme. Naime, prema čl. 55. st. 3. Zakona o radu (NN 93/14) pripravništvo je jedan od izuzetaka za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Kao i svaki drugi radnik i pripravnik ostvaruje pravo na godišnji odmor te na naknadu plaće ......
Obveze investitora, vlasnika zgrade i ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina u postupanju sa energetskim certifikatom
U Zakonu o gradnji navedeni su obvezni stjecatelji energetskog certifikata (čl. 23.), te njihove obveze prema kupcu, najmoprimcu, zakupoprimcu, primatelju leasinga u slučajevima prodaje, najma, zakupa, davanja u leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela (čl. 24.); te prema posjetiteljima zgrade (čl. 25.).
Prije izdavanja uporabne dozvole energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, dužni su ishoditi investitori, odnosno vlasnici onih zgrada ili njihovih posebnih dijelova za koje je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom. Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, a isti važi deset godina od dana izdavanja.
Od obveze stjecanja certifikata izuzete su zgrade:
- koje imaju rok uporabe dvije godine i manje,
- namijenjene održavanju vjerskih obreda,
- ukupne korisne površine manje od 50 m², te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade ili njezina posebnog dijela za koju se izdaje energetski certifikat dužan je:
- prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat,
- kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju,
- energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga,
- u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade.
Ako tijekom građenja zgrade dođe do promijene investitora, energetski certifikat zgrade prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investitor.
Nadalje, vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi .......
Obvezna osiguranja u prometu
Vlasnici su dužni sklopiti ugovor o osiguranju prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu i obnavljati ga sve dok se to prijevozno sredstvo u prometu koristi. Za prijevozna sredstava koja se koriste za prijevoz putnika u javnom prometu, postoji dodatna obveza sklapanja osiguranja putnika od posljedica nesretnog slučaja. U tu kategoriju spadaju:
- autobusi za javni prijevoz, prijevoz radnika i turista,
- taksi vozila i rent-a-car vozila ukoliko se iznajmljuju s vozačem,
- tračna vozila za prijevoz putnika,
- sve vrste plovila koje na redovnim linijama prevoze slobodno putnike, uključujući krstarenje i prijevoz turista,
- sve vrste plovila unutarnje plovidbe koja se iznajmljuju sa najmanje jednim članom posade,
- zrakoplovi kojima se obavlja prijevoz putnika i stvari u javnom zračnom prometu,
- sva ostala prijevozna sredstva, bez obzira na vrstu pogona, kojima se uz naplatu prevoze putnici u javnom prometu.
Za prijevozna sredstva Oružanih snaga RH postoje posebna pravila. Naknadu za štetu koja nastane uporabom prijevoznih sredstava Oružanih snaga jamči Republika Hrvatska.
Ukoliko šteta nastane uporabom neosiguranog vozila, oštećena osoba može podnijeti zahtjev za naknadu štete Hrvatskom uredu za osiguranje. Hrvatski ured za osiguranje je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje koje čine njegovi članovi. Štete se isplaćuju na teret Garancijskog fonda .....
|
 |
Neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada, dnevnica i otpremnina
Radni odnosi |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|