 |
 |
|
Predaja Obrasca PPO za prvo tromjesečje
… je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan popuniti i podnijeti Obrazac PPO - Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj.
Obrazac PPO podnosi se u elektroničkom obliku za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju razvrstano po mjesecima, najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji....
Prihodi od dividendi i dobiti (red. br. 27. Obrazac PD) - dostava dokumentacije
… poduzetnik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti na rednom broju 27. Obrasca PD, sukladno čl. 12. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavlja:
1) dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,
2) evidenciju o danim zajmovima povezanim osobama i iznosima iskazanih prihoda po osnovi danih zajmova,
3) ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti ispunjava uvjete navedene....
Novi uplatni račun za naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma
… sukladno novoj Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (Nar. nov., br. 12/2015) naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje na novi račun i to na račun Državnog proračuna RH.
Stoga, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje se na račun:
HR1210010051863000160 – Državni proračun ....
|
 |
|
Izvanbilančni zapisi
Koji poslovni događaji se u računovodstvenom sustavu za neprofitne organizacije evidentiraju kao izvanbilančni zapisi?
|
 |
|
Isplata dobiti fizičkim osobama (vlasnicima udjela) – kratki prikaz
Isplata dobit vlasnicima udjela, koja se odnosi na 2014. godinu, fizičkim osobama (bez obzira radi li se o domaćim ili inozemnim fizičkim osobama) oporezuje se porezom na dohodak po stopi 12% (uvećano za eventualni prirez). Na isti način oporezuje se i isplata dobiti fizičkim osobama koja je ostvarena u razdoblju od 1.3.2012. i 2013., te dobit ostvarena od 2001. do 2004. godine Iznimno, isplate dobiti koje se odnose na razdoblja od 2005. do 29. veljače 2012., te dobit ostvarena do 31.12.2000. nisu oporezivi porezom na dohodak.
Primjer:
Pretpostavimo da se 10. travnja 2015. godine isplaćuje Juri Juriću dobit koja je ostvarena 2014. godine u iznosu 10.000,00 kn. Isplata se vrši na tekući račun.
Kod isplate dobiti vlasniku udjela - fizičkoj osobi iz Zagreba obračunat će se:
1. Ukupna dobit 10.000,00 kn
2. Porez na dohodak 12% 1.200,00 kn
3. Prirez (18%) 216,00 kn
4. Ukupno porez i prirez (2.+3.) 1.416,00 kn
5. Dobit za isplatu (1.-4.) 8.584,00 kn
Ovu isplatu treba prikazati u obrascu JOPPD (stranica B) na sljedeći način:
|
 |
|
Evidencije kod poljoprivrednika koji obavlja samostalnu djelatnost – I. dio
Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske, a obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti (čl. 2. Zakona o poljoprivredi).
Poljoprivreda obuhvaća sljedeće skupine djelatnosti: uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada, uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i sadnog materijala, skupljanje šumskih gljiva, vinogradarstvo, uzgoj voća, oraha i sličnih usjeva za pripremanje napitaka i začina, uzgoj goveda za proizvodnju mesa, mlijeka i priplod, uzgoj svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula, mazgi, peradi i ostalih životinja, uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji i stočarstvu, usluge umjetnog osjemenjivanja te ostale uslužne djelatnosti (osim veterinarskih usluga).
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.
Po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, dohodak se fizičkim osobama može utvrđivati na dva načina:
kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podatka iz propisanih poslovnih knjiga ili
u paušalnom iznosu uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Korisnici - fizičke osobe koje su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili i primitke od izravnih plaćanja i IAKS (integrirani administrativni i kontrolni sustav) mjera ruralnog razvoja, a u tekućoj godini podnose zahtjev za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja, obveznici su poreza na dohodak ili dobit po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede, sukladno posebnim propisima.
Poljoprivredna gospodarstva, a i opća poljoprivredna gospodarstva (u nastavku: OPG), upisuju se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (čl. 121. Zakona o poljoprivredi).
Skrećemo pozornost da je upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, obvezan za poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu, za poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti upisana u upisnike, registre ili evidencije što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi te za OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u (čl. 4. st. 2. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava ).......
|
 |
|
PDV kod prolaznih stavaka i prefakturiranje troškova
Porezni status prolaznih stavki definiran je u dijelu Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 73/13, 99/13 - Rješenje USRH i 148/13, 153/13 i 143/14 – u daljnjem tekstu: Zakon) koji uređuje poreznu osnovicu kod isporuke dobara i obavljanja usluga.
Prema članku 33. stavku 1. Zakona, poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani sa cijenom isporučenih dobara ili usluga.
U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju.
Prema članku 33. stavku 3. Zakona, u poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u svezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunat.
To znači da ako je na računu obveznika PDV-a iskazana prolazna stavka ona nije sastavni dio porezne osnovice pa se na nju ne obračunava PDV-e (nije predmet oporezivanja PDV-om). Porezni obveznik na takvom računu mora staviti napomenu da PDV nije zaračunat u skladu sa čl. 33. st. 3. Zakona o PDV-u.
Postavlja se pitanje kako razlikovati prolazne stavke od „prefakturiranja“?
Stavke koje se iskazuju u izdanom računu za koje porezni obveznik (izdavatelj računa) nije vjerovnik ili dužnik su prolazne stavke (pa ne predstavljaju poreznu osnovicu), međutim, ako je za stavke koje se iskazuju u izdanom računu porezni obveznik prethodno bio dužnik onda se te stavke (samo ako je tako ugovoreno i ako su te stavke sastavni dio ugovorene naknade) mogu „prefakturirati“ (tj. obaviti povrat učinjenih izdataka) što znači da predstavljaju poreznu osnovicu i podliježu plaćanju PDV-a.
Prolazne stavke su iznosi koje poduzetnik primi na svoj račun (koji se potom prosljeđuju trećim osobama) u ime i za račun drugih osoba i za koje nije niti vjerovnik a niti dužnik.
Prema članku 12. stavku 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14 i 143/14) primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.
Na dalje, prolazne stavke obveznici poreza na dobit ne evidentiraju niti u prihode a niti u rashode.....
|
 |
|
Naknade sportskim sucima i delegatima
Pojam „naknade sucima i delegatima“ ne odnose se na naknade koji se isplaćuju svim sucima i delegatima, već isključivo kako je propisano čl. 7. toč. 24. Zakona o doprinosima
Dopisom od 9. veljače 2015. godine zatražili ste tumačenje odredbe članka 209. stavka 1. točke 10. Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14- dalju u tekstu: Zakon), a koja propisuje da prema naknadama sportskim sucima i delegatima ne postoji obveza doprinosa, odnosno tumačenje obuhvata pojma naknada sportskim sucima i delegatima.
Člankom 7. Zakona propisani su pojmovi koji u smislu toga Zakona imaju određeno značenje, pa je tako točkom 24. toga članka propisano da se pod pojmom „naknada sportskom sucu i delegatu“ smatra primitak od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a isplaćuje se kao naknada za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih sportskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnoga sportskog saveza, na natjecanjima učeničkih i studentskih sportskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova koja se, u skladu s propisima o sportu, održavaju u Republici Hrvatskoj te prema kriterijima uređenima propisom koji donosi ministar financija na prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i sporta.....
|
 |
|
Terenski dodatak
Što je terenski dodatak
Terenski dodatak (za potrebe oporezivanja) je naknada koja se isplaćuje radniku kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno – istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.
Pravo radnika na isplatu terenskog dodatka nije propisano Zakonom o radu, no može biti uređeno i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te ostalim izvorima radnog prava.Ukoliko poslodavac obavlja djelatnost za koju nije donijet kolektivni ugovor (ili nije potpisnik nekog od donesenih kolektivnih ugovora, pa odredbe istih nije dužan primjenjivati), ako zapošljava manje od 20 djelatnika (te nije bio obvezan donijeti pravilnik o radu), a kod sklapanja ugovora o radu sa djelatnicima nije utvrđeno pravo djelatnika na isplatu terenskog dodatka, nema propisa prema kojem bi poslodavac bio obvezan isplatiti terenski dodatak svojim djelatnicima. U takvom slučaju isplata terenskog dodatka ovisi o odluci samog poslodavca.
Ako niti u jednom izvoru radnog prava nije propisana obveza isplate terenskog dodatka radniku, poslodavac ga nije obvezan isplatiti osim ako to ne želi.
Međutim, ako poslodavce obvezuje primjena više izvora radnog prava (kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i sl.), primijenit će odredbe koje su najpovoljnije za radnika Tako će se primjerice kod isplate terenskog dodatka za varioca na nekoj građevini, a kojem je u ugovoru o radu ugovoreno pravo na terenski dodatak u iznosu od 220,00 kuna dnevno, dok prema kolektivnom ugovoru za graditeljstvo ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 170,00 kuna dnevno, primijeniti odredbe ugovora o radu i isplatiti terenski dodatak u iznosu od 220,00 kuna dnevno.....
|
 |
|
Obavljanje prodaje robe na daljinu i direktna prodaja - I. dio
Trgovina kao gospodarska djelatnost, kako u obliku trgovine na veliko tako i u obliku trgovine na malo, u Republici Hrvatskoj spada među najvažnije sastavnice hrvatskog gospodarstva u cjelini. Uz već uobičajeni oblik obavljanja trgovine na malo u poslovnim prostorijama odnosno prodajnim objektima trgovca, u sve je većem porastu oblik obavljanja prodaja robe putem jednog ili više sredstava daljinske komunikacije ili prodajom robe izvan poslovnih prostorija odnosno prodajnog objekta trgovca odnosno direktnom ili izravnom prodajom (prodajom „lice u lice“ ili prodajom „od vrata do vrata“).
Međutim, unatoč činjenici da je broj oblika i načina prodaje robe izvan prodavaonica, a posebice prodaje putem elektroničkih sredstava daljinske komunikacije u porastu, još uvijek postoji na strani potrošača bojazan o učinkovitosti takve prodaje, posebice internet trgovine. Opravdano je očekivati, da će razvojem računalne tehnologije i podizanja razine informatičkog obrazovanja stanovništva, ovakav način prodaje sve više potiskivati tradicionalni oblik trgovine na malo u prodajnim objektima.
Dok je za obavljanje trgovine na malo u prodajnom objektu osnovna značajka da se roba namijenjena prodaji nalazi izložena u prodajnom objektu trgovca u koji potrošač mora doći ako želi kupiti proizvod, pri čemu ima mogućnost neposrednog pregleda i dodira robe i izravne komunikacije s trgovcem, dotle je za oblik prodaje robe izvan poslovnih prostorija trgovca i prodaju na daljinu, bitna značajka da je potrošaču odabir robe omogućen u njegovom domu, radnom mjestu ili drugom mjestu gdje se zatekne – u slučaju prodaje direktne prodaje putem zastupnika, odnosno putem kataloga, letka, interneta, TV i/ili radio programa ili telefona – u slučaju prodaje na daljinu.
Što se tiče razlika u uvjetima i načinu sklapanju ugovora o prodaji robe, ona dolazi do izražaja u prisutnosti ugovornih strana (trgovca i potrošača) prilikom zaključivanja ugovora. Dok su prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji u tradicionalnom obliku trgovanja ugovorne strane (trgovac i potrošač) istodobno fizički prisutne i to u poslovnoj prostoriji trgovca (prodajnom objektu), kod ugovora sklopljenog na daljinu i izvan poslovnih prostorija to nije slučaj. Naime, u slučaju sklapanja ugovora na daljinu, istodobna fizička prisutnost ugovornih strana na jednom mjestu u potpunosti izostaje, a u slučaj sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija, trgovca kao jednu od ugovornih strana zastupa njegov predstavnik (zastupnik), a ugovor se sklapa izvan poslovne prostorije (prodajnog objekta) trgovca.
|
 |
|
Promet lijekovima na malo
Promet lijekovima na malo je zakonom definirana i normirana djelatnost opisana u članku 3. točki 80. Zakona o lijekovima (Narodne novine, broj 76/2013 - u nastavku teksta: Zakon).
Ona obuhvaća naručivanje, čuvanje, izdavanje lijekova na recept (u ljekarnama) i bez recepta (u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo medicinskim proizvodima - popularno nazvanim drogerijama), te izradu i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka (u ljekarnama).
U Republici Hrvatskoj u prometu na malo može biti samo onaj lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet sukladno članku 22. Zakona ili lijek koji ima odobrenje za paralelni uvoz ili odobrenje za paralelni promet.
Članak 22.
(1) Odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj daje Agencija ili Europska komisija.
(2) U svrhu stavljanja lijeka u promet svakom lijeku mora biti utvrđena kakvoća, sigurnost primjene i djelotvornost.
(3) Odobrenje za stavljanje lijeka u promet nacionalnim postupkom, postupkom međusobnog priznavanja i decentraliziranim postupkom davanja odobrenja daje Agencija rješenjem o davanju odobrenja kojim se dovršava postupak davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet sukladno ovome Zakonu i pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(4) U postupku međusobnog priznavanja i decentraliziranom postupku Republika Hrvatska može biti referentna država ili država sudionica.
(5) Odobrenje za stavljanje lijeka u promet CP-om daje Europska komisija sukladno odredbama Uredbe (EZ) broj 726/2004.
(6) Odobrenje za stavljanje u promet daje se i za generatore radionuklida, radionuklidne komplete, radiofarmaceutike, radionuklidne prekursore i industrijski pripravljene radiofarmaceutike.
(7) Nakon što lijek dobije prvo odobrenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji svaka dodatna jačina, farmaceutski oblik, put primjene, vrsta i veličina pakiranja lijeka kao i sve izmjene odobrenja i proširenja odobrenja moraju dobiti odobrenje za stavljanje lijeka u promet ili moraju biti uključena u prvo odobrenje....
Obveze korisnika potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju
Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine broj 80/2013 i 41/2014 – u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, uređeno je područje programa izravnih potpora poljoprivredi, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima, mjere ruralnog razvoja u okviru zajedničke poljoprivredne politike, pravila državne potpore, te upravni i inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredbi Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Korisnici potpore, odnosno drugi nadzirani subjekti koji podliježu upravnom i inspekcijskom nadzoru, dužni su:
poljoprivrednom inspektoru omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora i osigurati uvjete za nesmetan rad;
na zahtjev poljoprivrednog inspektora dopustiti uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju te pružiti potrebne podatke;
dostaviti ili pripremiti poslovnu dokumentaciju i podatke koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora u roku koji odredi poljoprivredni inspektor;
omogućiti poljoprivrednom inspektoru privremeno oduzimanje poslovne dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom ili sudskom postupku;
postupati po izvršnom rješenju poljoprivrednog inspektora;
davati točne podatke u namjeri ostvarivanja sredstava potpore;
izvršiti povrat sredstava potpore u roku od 30 dana od zaprimanja rješenja poljoprivrednog inspektora kojim se nalaže povrat sredstava, u slučaju da su sredstva ostvarena na temelju netočnih podataka i/ili ako su ostvarena protivno uvjetima i odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega.....
Kaznena djela protiv službene dužnosti
U glavu XXVIII Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12) pod nazivom "Kaznena djela protiv službene dužnosti" spadaju slijedeća kaznena djela: "Zlouporaba položaja i ovlasti" (čl. 291), "Nezakonito pogodovanje" (čl. 292), "Primanje mita" (čl. 293), "Davanje mita" (čl. 294), "Trgovanje utjecajem" (čl. 295), "Davanje mita za trgovanje utjecajem" (čl. 296), "Iznuđivanje iskaza" (čl. 297), "Protuzakonita pretraga" (čl. 298), "Protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda" (čl. 299) te "Odavanje službene tajne" (čl. 300). U ovome tekstu usredotočit ćemo se na kaznena djela vezana uz javni sektor i gospodarstvo, u člancima pod brojem 291. - 294.
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 291.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.......
|
 |
Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike
Stope poreza |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|