|
Oporezivanje inozemnih usluga s primjerima iz prakse
O inozemnim uslugama se radi kada je primatelj ili pružatelj usluga pravna ili fizička osoba iz inozemstva, a može biti iz Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), trećih zemalja ili trećih područja.
Sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon) mjesto obavljanja pojedine usluge ne ovisi samo o vrsti usluge, nego i o statusu primatelja usluge. Tako za istu vrstu usluge mjesto obavljanja može biti različito, ovisno o tome je li pružena poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik.
U vezi određivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje se sljedeće:
1. porezni obveznik koji obavlja i djelatnosti ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u smislu članka 4. stavka 1. Zakona smatra se poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene,
2. pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a smatra se poreznim obveznikom.
Navedeno znači da je porezni obveznik kao primatelj usluge u Republici Hrvatskoj svaki poduzetnik koji ovisno o mjestu oporezivanja treba obračunati PDV neovisno o tome je li u registru obveznika PDV-a ili je registriran samo za potrebe PDV-a. Ukoliko je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj, poreznim obveznikom se smatraju tuzemni i inozemni poduzetnici, neovisno o tome jesu li iz EU, trećih zemalja ili trećih područja.
Poreznim obveznicima se smatraju svi oni koji obavljaju samostalnu poduzetničku djelatnost, te se razlikuju porezni obveznici u sustavu PDV-a od malih poreznih obveznika koji nisu u sustavu PDV-a, ali su registrirani za potrebe PDV-a. Mali porezni obveznici preuzimaju obvezu plaćanja PDV-a bez prava na priznavanje pretporeza, kao na primjer društva, obrti koji su u tijeku godine ostvarili isporuke ispod 230.000,00 kuna, pravne osobe oslobođene PDV-a, tijela državne vlasti i drugo.
Kako bi se sa sigurnošću moglo odrediti je li neki primatelj u EU ili u trećoj zemlji porezni obveznik ili nije, primjenjuju se odredbe članka 18. točke 1. Provedbene Uredbe Vijeća 282/2011. Ako porezni obveznik izvršitelj usluge ne raspolaže različitim informacijama može primatelja usluge koji je osnovan na području Europske unije, odnosno u drugoj državi članici smatrati poreznim obveznikom.....
Tromjesečno izveštavanje o tuzemnom prijenosu porezne obveze putem Obrasca PPO - kratki podsjetnik
Za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. Uputom za popunjavanje obrasca Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO – 2013/2014) za porezne obveznike koji su u navedenom razdoblju obavili isporuku sa tuzemnim prijenosom porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/2014; u daljnjem tekstu: Zakon) uvedena je obveza izvještavanja na posebnom Obrascu PPO.
Ova obveza izvještavanja o tuzemnom prijenosu porezne obveze od 1. siječnja 2015. prenesena je i u Zakon. Naime, od tog datuma stupila je na snagu izmjena odredbe članka 85. stavka 10. Zakona kojom je propisano da porezni obveznik koji obavlja isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona podnosi i prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze.
Od 1. siječnja 2015. Zakonom je propisana prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze.
Izmjenama odredbe članka 179. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/2014; u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da je porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan popuniti i podnijeti Prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj.
Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze podnosi se u elektroničkom obliku na Obrascu PPO za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju razvrstano po mjesecima, najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku tromjesečja.
Obrazac PPO ne mora se predavati ako u izvještajnom tromjesječju porezni obveznik nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona......
|
|
Rad za inozemnog poslodavca (iz EU) u Republici Hrvatskoj
Od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj mogu raditi za poslodavca koji ima sjedište u zemljama EU tako da osoba (radnik) ostaje u osiguranju (zakonodavstvu) Republike Hrvatske, primjenom Uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredba EZ 883/2004) te Uredbe o utvrđivanju postupka provedbe navedene Uredbe (Uredba EZ 987/2009).
Osoba može temeljem zaposlenja ili samozaposlenja biti socijalno osigurana samo u jednoj zemlji, što se određuje prema navedenim Uredbama. Jedno od osnovnih pravila Uredbe o određivanju pripadnosti socijalnom sustavu je prebivalište osobe. Osoba ima prebivalište u nekoj država: - ako u toj državi obavlja znatan dio posla, - ako je zaposlena kod dva ili više poslodavaca koji imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u različitim državama članicama (u kojima barem dvije nisu države u kojima osoba ima prebivalište),- ako se registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poslodavca nalazi izvan područja EU-a, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije. U slučaju da osoba ne obavlja znatan dio posla u državi u kojoj ima prebivalište, primjenjuje se sustav socijalnog osiguranja države u kojoj je sjedište poslodavca. Dakle, u slučaju da osoba sa prebivalištem ili stalnim boravkom u Hrvatskoj, sklopi ugovoru o radu s poslodavcem koji ima sjedište na području EU, potrebno je odrediti kojem sustavu socijalne osiguranja ta osoba (radnik) pripada. Iz navedenog proizlazi da nema da nema zapreke u zapošljavanju osoba s prebivalištem odnosno stalnim boravkom u Hrvatskoj s poslodavcem koji ima sjedište u drugoj državi EU-a ili u zemlji s kojom Hrvatska primjenjuje Ugovor o socijalnom osiguranju, a da ista i nadalje ostane u socijalno osigurana u Republici Hrvatskoj.
Mogućnost zapošljavanja osoba s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u tuzemstvu kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu koji nema osnovanu podružnicu u Hrvatskoj regulirani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o doprinosima, a temeljem sklopljenog ugovora o radu sa poslodavcem iz inozemstva.
Osoba sa prebivalištem (odnosno stalnim boravkom) u RH može sklopiti ugovor o radu sa poslodavcem koji ima sjedište u EU, a da i dalje ostane raditi na teritoriju RH. Ta osoba je socijalno osigurana u RH (te ima sva prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te u slučaju nezaposlenosti, kao i osobe zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u RH)......
Nove obračunske isprave kod isplate plaće i otpremnine
U Narodnim novinama broj 32/2015, dana 20. ožujka 2015, objavljen novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine (koji je stupio na snagu 8. dana od objave).
Najbitnije novine su da su navedenim Pravilnikom propisani sadržaji obračuna plaćene otpremnine i plaće, te neisplaćene otpremnine i plaće, te su ti obrasci (IP1, NP1, IO1 i NO1) objavljeni uz sam pravilnik (i čine njegov sastavni dio), a skraćen je i rok čuvanja obračunskih isparava na šest godina, uz iznimku postojanja sudskog spora vezanog za ostvarivanje prava radnika.
Svi su poslodavci dužni svoje obračunske liste uskladiti sa odredbama navedenog pravilnika do 1. srpnja 2015.
Poslodavac je obvezan radniku, u roku od 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Ukoliko poslodavac ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu (odnosno ako ih ne isplati u cijelosti) dužan je radniku do kraja mjeseca, u kojem su plaća, naknada plaće ili otpremnina trebale biti isplaćene, dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Sadržaj obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine propisan je novim Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, sa kojim svi poslodavci trebaju uskladiti svoje obračunske liste najkasnije do 1. srpnja 2015.
Navedenim su pravilnikom propisani obrasci:
obračuna isplaćene plaće (obrazac IP1),
obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće (obrazac NP1),
isplaćene otpremnine (obrazac IO1) i
neisplaćene otpremnine (obrazac NO1)......
|
