 |
 |
|
Do kada se mora iskoristiti godišnji odmor za 2014.
… neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2015. godine. Iznimno, neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta.....
Novine u obavljanju poslova zaštite na radu
… su od 25. travnja 2015. na snazi nove odredbe Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Nar. nov., br. 43/2015) kojih se svi poslodavci koji su obveznici provedbe Zakona o zaštiti na radu moraju pridržavati. Neke od značajnijih novina su:
▪ izmijenjenim Pravilnikom su određeni novi uvjeti pod kojima poslodavci koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika mogu sami obavljati poslove zaštite na radu.
▪ izmijenjenim Pravilnikom su definirani uvjeti pod kojima poslodavci mogu sklopiti ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom.
▪ troškove provedbe zaštite na radu snosi poslodavac i njezino provođenje.....
|
 |
|
Zatezne kamate kod fizičkih osoba
Fizička smo osoba - građanin. Koje stope zateznih kamata možemo mi obračunavati pravnim i fizičkim osobama za zakašnjenja u plaćanju a koje zatezne kamate mogu nama obračunavati pravne i fizičke osobe kada mi kasnimo u plaćanju svojih obveza?
|
 |
|
Kritički osvrt na obvezno zdravstveno osiguranje člana uprave i plaćanje doprinosa
Ovaj kritički osvrt proizašao je iz opravdane reakcije ogorčenih pretplatnika našeg časopisa na nerazumne, diskriminirajuće i nepravedne odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZOZO) koji uređuju obvezno zdravstveno osiguranje članova uprave (direktora), prema kojima član uprave (direktor) trgovačkog društva, koji je istovremeno u radnom odnosu u istom trgovačkom društvu, mora od 1.srpnja 2013. biti obvezno osiguran i kao radnik (i, naravno, plaća sva propisana javna davanja pa i doprinose za zdravstveno osiguranje na plaću) i kao član uprave te mora plaćati mjesečno 1.161,42 kune doprinosa za svoje obvezno zdravstveno osiguranje (ukupna stopa je 15,5%). Taj dodatni „harač“ članu uprave odnosno radniku ne osigurava nikakva dodatna prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja već ga on mora plaćati iz „solidarnosti“.
I gle čuda, u istoj kombinaciji član uprave nije obvezan osigurati se na mirovinsko osiguranje jer je, naravno, već kao radnik obvezno osiguran.
E sada na scenu stupa „zdravi razum“ na način da ako je fizička osoba član uprave u jednom trgovačkom društvu i nije u radnom odnosu u tom istom trgovačkom društvu već je u radnom odnosu u bilo kojoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi tada nije obvezno osiguran na obvezno zdravstveno osiguranje kao član uprave te shodno tome niti ne plaća doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje.
Na ove nerazumne, nepravedne i diskriminirajuće odredbe ZOZO-a su dobrim dijelom utjecale predrasude (onih koji predlažu i donose zakone) da je imati svoj d.o.o. i biti član uprave u tom d.o.o.-u te istovremeno biti zaposlen u istom d.o.o.-u nešto mutno, sumnjivo, nepošteno uglavnom nelegitimno pa to onda treba „sankcionirati“. A to je bar u Republici Hrvatskoj vrlo jednostavno – odabrani samo donesu zakon. Da li je poznato odabranima da je prema članku 4. stavku 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14), fizička osoba, koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca i može kao radnik.....
|
 |
|
Knjiženje prodaje dugotrajne materijalne imovine kod obveznika primjene HSFI-a
Prodaja dugotrajne materijalne imovine, za obveznike primjene HSFI-a, definirana je HSFI-om 15- Prihodi i HSFI-om 16 – Rashodi, i to u sljedećim točkama:
„15.58. Prihod ili rashod od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne imovine putem otuđenja ili kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi treba priznati u račun dobiti i gubitka.
15.59. Prihod iz t. 15.58. ne klasificira se kao prihod u smislu prihoda od prodaje proizvoda, robe i pružanja usluga, nego kao ostali – izvanredni prihodi na neto osnovi.
15.60. Prihod ili rashod od prestanka priznavanja pojedine dugotrajne materijalne imovine utvrđuje se tako da se od neto zaračunatog iznosa (ili fer vrijednosti u slučaju zamjene) oduzme knjigovodstvena vrijednost ove imovine. Ovaj prihod ili rashod klasificira se kao ostali prihodi i ostali rashodi i priznaje se na neto osnovi.
…
16.37. Prihodi ili rashodi od prestanka priznavanja dugotrajne imovine priznaju se u skladu s HSFI 15 – Prihodi i klasificiraju se kao ostali – izvanredni rashodi.“
Iz navedenih odredbi proizlazi da se prilikom prodaje dugotrajne materijalne imovine, razlika između neto prodajne vrijednosti (iznos potraživanja bez PDV-a) i knjigovodstvene vrijednosti (nabavna vrijednost umanjena za obračunatu amortizaciju i eventualna vrijednosna usklađenja) priznaje kao prihodi (dobici) od prodaje dugotrajne materijalne imovine odnosno kao rashodi (gubici) od prodaje dugotrajne materijalne imovine.
Prihodi (dobici) od prodaje dugotrajne imovine iskazuju se u računu dobiti i gubitka kao izvanredni - ostali prihodi. U slučaju da imamo rashode (gubitke) od prodaje dugotrajne materijalne imovine taj se iznos iskazuje u računu dobiti i gubitka kao izvanredni – ostali rashodi.......
|
 |
|
PDV prema naplaćenim naknadama kod obveznika poreza na dobit
1. Zakonski okvir
Sukladno članku 125.i . Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
Mogućnost obračunavanja PDV-a prema naplaćenoj naknadi odnosi se kako na obveznike poreza na dohodak, tako i na obveznike poreza na dobit koji su u prethodnoj godini ostvarili isporuke do 3.000.000,00 kuna.
Vrijednost isporuka od 3.000.000,00 kuna odnosi se na vrijednost isporuka iz članka 90. stavaka 5. i 6. Zakona o PDV-u te obuhvaća sljedeće:
isporuke dobara ili usluga koje su oporezive PDV-om
isporuke dobara ili usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza:
isporuke u drugu državu članicu Europske unije
izvozne isporuke iz članka 45. Zakona o PDV-u
- izvozne isporuke dobara
- izvozne isporuke dobara ovlaštenim tijelima
- obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge u vezi izvoza
usluge na pokretnoj imovini iz članka 46. Zakona o PDV-u
obavljene usluge na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u Republiku Hrvatsku u svrhu obavljanja tih usluga
međunarodni prijevoz iz članka 47. Zakona o PDV-u
isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila i ratnih brodova
isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila i opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi
obavljene usluge za potrebe plovila
isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova i opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima korist
isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova
obavljene usluge za potrebe zrakoplova
isporuke koje su izjednačene s izvozom iz članka 48. Zakona o PDV-u
isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma
isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji ili njenim organizacijama
isporuke dobara ili obavljanje usluga međunarodnim tijelima
isporuke za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a
isporuke zlata središnjim bankama
usluge posredovanja obavljene u ime i za račun druge osobe iz članka 49. Zakona o PDV-u za:.......
|
 |
|
Obavljanje prodaje robe na daljinu i direktna prodaja - II. dio
U prošlom broju RiPup-a pisali smo o uvjetima i načinu obavljanja prodaje robe na malo na daljinu i direktne prodaje sa aspekta propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine. U ovom broju pišemo o načinu i formalnim pretpostavkama sklapanja ugovora na daljinu i/ili izvan poslovnih prostorija trgovca, te o pravima i obvezama koja iz tih ugovora nastaju za ugovorne strane.
1. Umjesto uvoda
Trgovci (pravna i fizička osoba registriran za obavljanje trgovine) mogu obavljati prodaju trgovačke robe na malo na daljinu i direktnu prodaju putem zastupnika ako su ovu djelatnost upisali u odgovarajući registar (trgovačko društvo u sudski, a obrtnici u obrtni registar), kao i djelatnost „usluge informacijskog društva“ ukoliko obavljaju internet trgovinu. Fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje, svoje proizvode mogu prodavati na daljinu i putem zastupnika u direktnoj prodaji, pri čemu nisu obvezni registrirati djelatnost trgovine, ali moraju upisati djelatnost „usluge informacijskog društva“. Nositelj i/ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (dalje u tekstu: OPG) temeljem upisa OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva sukladno propisima kojima se uređuje djelatnost poljoprivrede, bez posebnog registriranja djelatnosti trgovine mogu obavljati prodaju poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na svojem gospodarstvu na daljinu i putem zastupnika u direktnoj prodaji. Za prodaju svojih proizvoda putem interneta nisu obvezni upisati djelatnost „usluge informacijskog društva“. Osim navedenih osoba, prodaju robe na malo direktnom prodajom mogu obavljati i druge fizičke i pravne osobe navedene u čl. 5.st.1. Zakona o trgovini Nar. nov., br. 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13. i 30/14. –dalje u tekstu: ZoT).
Trgovci, registrirani proizvođači i OPG kao i sve druge fizičke i pravne osobe koje sukladno ZoT-a mogu obavljati prodaju svojih proizvoda na malo (u daljnjem tekstu: trgovci) moraju imati skladište koje mora ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete za robu koja se prodaje na daljinu ili direktnom prodajom, osim u slučaju......
|
 |
|
Isplata plaće po sudskoj presudi ili naplata plaće u ovršnom postupku
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu radnik može, u daljnjem roku od petnaest dana, zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Radnici svoje zahtjeve za isplatom novčanih potraživanja iz radnog odnosa ostvaruju putem pravomoćnih sudskih presuda, nagodbi sklopljenih u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenih s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljenih u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju te izvansudskoj nagodbi.
Izmjenom Zakona o parničnom postupku od 28. srpnja 2005. radnik ima obvezu utuženja plaće u bruto iznosu dok je do toga datuma radnik, u pravilu, utuživao plaću u neto iznosu.
Kada su plaće utužene u bruto iznosu porez na dohodak se obračunava prema propisima koji su vrijedili na dan kada su plaće trebale biti isplaćene a doprinosi prema propisima važećim za razdoblje staža osiguranja na koje se obveza odnosi. Tako obračunati porez na dohodak ne podliježe obračunu zateznih kamata, međutim, obračunati doprinosi iz plaće i na plaću podliježu plaćanju zateznih kamata.
Kada su plaće bile utužene u neto iznosu (do 27. srpnja 2005.) porez na dohodak se obračunavao kumulativno i to prema propisima koji vrijede na dan isplate plaće dok doprinose treba obračunati prema propisima (vrste doprinosa i stope) važećim za razdoblje staža osiguranja na koje se obveza odnosi. Zbog neusklađenih propisa o oporezivanju dohotka (u ovom slučaju plaća) i obveznih doprinosa kada je plaća utužena u neto iznosu strahovito se „nabilda“ bruto plaća iz koje se plaćaju porez na dohodak, prirez i doprinosi iz plaće i na plaću i to korištenjem samo jednog mjesečnog osobnog odbitka (i to samo ako isplatitelj posjeduje poreznu karticu radnika) zbog oporezivanja najvećeg dijela dohotka najvećom poreznom stopom od 40% koja se primjenjuje od 1. srpnja 2010. godine pa na dalje.
Zbog navedenog troškovi isplaćenih plaća po sudskoj presudi, kada je plaća utužena u neto iznosu, su bili mnogo veći nego da je plaća bila utužena u bruto iznosu. Isti nepovoljni porezni tretman imaju isplaćene plaće po izvansudskoj nagodbi.......
|
 |
|
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa mjera je koja nezaposlenim osobama bez radnog iskustva u zanimanju za koje su završile školovanje nastoji osigurati ulazak na tržište rada neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.
Poslodavci s većim brojem zaposlenih mogu dobiti odobrenje za korištenje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za onoliko osoba za koliko mogu osigurati kvalificiranog mentora, ali ne u broju većem od broja zaposlenih po ugovoru o radu. Mentor može provoditi stručno osposobljavanje za rad za maksimalno tri osobe. Mentor je osoba iste kvalifikacije, razine obrazovanja ili da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima za koje mentorira ukoliko ne ispunjava uvjet kvalifikacije i razine obrazovanja.
Poslodavci koji ne mogu koristiti mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa su poslodavci koji nemaju zaposlenih radnika, te poslodavci koji su unazad šest mjeseci donijeli odluku o otkazu ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga za radna mjesta za čije obavljanje poslova podnose zahtjev za stručno osposobljavanje.
Obrti i samostalne djelatnosti koji nemaju zaposlenih mogu koristiti potpore za zapošljavanje i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa za jednu osobu uz uvjet da je vlasnik obrta prijavljen na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika. Ovo izuzeće se ne odnosi za obrte i samostalne djelatnosti koji su korisnici potpore za samozapošljavanje.....
Obveze radnika u slučaju zakonske i ugovorne utakmice
U skladu sa zakonom o radu u trenutku sklapanja ugovora o radu, poslodavac može s radnikom sklopiti obvezu zakonske i ugovorne utakmice odnosno takmičenja s poslodavcem. Navedeno radnika obvezuje da za vrijeme trajanje radnog odnosa i nakon isteka ugovora o radu sklapa poslove za svoj ili „tuđi“ račun. Ovim odredbama se štiti poslodavca od postupaka radnika koji bi predstavljao nedopuštenu konkurenciju za vrijeme trajanja radnog odnosa i određeno vrijeme nakon prestanka radnog odnosa. To je ono što je zajedničko te predstavlja obvezu u oba slučaja za radnika bilo da se radi o zakonskoj ili ugovornoj utakmici. Postoje i razlike u obvezama radnika i poslodavca u ovim odredbama.
Zakonska zabrana utakmice obvezuje radnika da ne smije sklopiti poslove za svoj ili tuđi račun ako za to nije dobio odobrenje poslodavca. Zabrana se odnosi na poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ako je poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova a nije tražio da prestane obavljati te poslove smatrat će se da mu je dao odobrenje za njih te radnik u tom slučaju nema nikakvu obvezu prema poslodavcu. Ukoliko radnik sklopi posao te povrijedi zakonsku zabranu utakmice poslodavac ima pravo od radnika tražiti:
1. naknadu pretrpljene štete
2. da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun
3. da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla
4. da na njega prenese potraživanje zarade.......
|
 |
Neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada, dnevnica i otpremnina
Radni odnosi |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|