 |
 |
|
Obrazac JOPPD za troškove službenog putovanja kod neprofitnih organizacija
… je zadnjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak propisano da sportski klubovi i savezi NE trebaju podnositi Obrazac JOPPD ako isplaćuju troškove službenog puta u vrijeme natjecanja i priprema sportašima i drugim osobama u sportu, uz uvjet da te osobe ne ostvaruju nikakve druge oporezive naknade u tom sportskom klubu ili savezu.
Ako se isplaćuju troškovi službenog putovanja stranoj fizičkoj osobi (nerezidentu) koja ne prima nikakvu naknadu za svoj rad u udruzi, tada NIJE potrebno imati OIB te osobe....
Nove obračunske isprave kod isplate plaće i otpremnine
… je novim Pravilnikom o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br 32/2015) propisan novi sadržaj obrasca obračuna isplaćene plaće, neisplaćene plaće, isplaćene otpremnine i neisplaćene otpremnine, te je izmijenjen rok čuvanja istih .....
Novi prirezi
… je grad Ilok smanjio je prirez na 5% (Nar. nov., br. 20/15). Navedeno se primjenjuje za sve isplate dohotka koji će se vršiti od 1.srpnja 2015. Do 30. lipnja 2015....
|
 |
|
Obveza konsolidacije kod 50% udjela u temeljnom kapitalu
Trgovačko smo društvo i vlasnici smo 50% temeljnog kapitala drugog trgovačkog društva i na temelju toga imamo 50% upravljačkih prava a drugih 50% temeljnog kapitala vlasnik je treće trgovačko društvo. Da li smo dužni sastavljati konsolidirane financijske izvještaje?
|
 |
|
Oporezivanje nekretnina PDV-om od 1.1.2015. - kratki prikaz
Od 1. siječnja 2015. na snazi su odredbe članka 40. stavka 1. točke j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/2014; u daljnjem tekstu: Zakon) kojima je propisano da su PDV-a oslobođene:
„j) isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji,
k) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta,“
Stupanjem na snagu ove odredbe ukinut je kriterij utvrđivanja oporezivosti nekretnina koji je prije bio vezan za činjenicu da li je nekretnina bila izgrađena, isporučena ili plaćena do 31. prosinca 1997, te je uveden novi kriterij - kriterij prvog nastanjenja.
Isto tako promijenjen je i porezni tretman zemljišta koje je prije bilo oslobođeno PDV-a, dok je nakon 1. siječnja 2015. građevinsko zemljište i zemljište na kojem se nalaze nekretnine oporezivo PDV-om.
Oslobođenja iz članka 40. stavka 1. točke j) koje se odnosi na građevine ili njihove dijelove i zemljišta na kojem se one nalaze može se primijeniti samo u slučaju kada je od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja prošlo dvije godine. Iz navedenog proizlazi kada su građevine oporezive PDV-om, što je i istaknuto odredbom članka 72.b stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/2014; u daljnjem tekstu: Pravilnik)......
|
 |
|
Ulaganja u dionice i udjele - primjena HSFI-a
Udjeli i dionice (vlasnički instrument) je svaki ugovor koji dokazuje udjel u kapitalu.
Ulaganjem u dionice i udjele može se ostvariti prihod od dividendi odnosno udjela u ostvarenoj dobiti, kao i povećanjem vrijednosti dionica i udjela. Ulaganja u dionice i udjele nije samo financijski razlog. Dionice i udjeli su poduzetnicima zanimljiv oblik ulaganja i zbog različitih prava koja ulagači ostvaruju prema Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12 i 68/13), kao što su:
pravo glasa u skupštini društva,
ograničena odgovornost prema vjerovnicima u slučaju likvidacije društva,
pravo na udjel u imovini društva u slučaju likvidacije društva
pravo prvenstva (prvokupa) u slučaju novog izdanja dionica odnosno udjela društva
pravo na obaviještenosti o poslovanju društva.
Dionice i udjele ulagači iskazuju u svojim financijskim izvještajima kao financijsku imovinu. Dionice i udjeli koji se drže radi sudjelovanja u dobicima svrstavaju se u dugotrajnu financijsku imovinu. Dionice i udjeli koji se drže radi trgovanja svrstavaju se u kratkotrajnu financijsku imovinu.
Udjeli i dionice su jedan od oblika financijske imovine odnosno specifičan način financijskog ulaganja u druge poduzetnike. Razlikujemo dvije vrste udjela i dionica, i to:
1) Udjeli i dionice kod povezanih poduzetnika i
2) Udjeli i dionice kod nepovezanih poduzetnika.
Za ulaganja u dionice i udjele povezanih poduzetnika (ovisnih i pridruženih poduzetnika) primjenjuju se računovodstvena pravila iz HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji, a za ulaganja u dionice i udjele nepovezanih poduzetnika primjenjuju se računovodstvena pravila iz HSFI 9-Financijska imovina. Navedeni HSFI objavljeni su u Odluci o objavljivanju hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, (Narodne novine br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11). U ovom članku pišemo o računovodstvu ulaganja u dionice i udjele prema računovodstvenim pravilima HSFI-a.....
|
 |
|
Korištenje službenog vozila u privatne svrhe
Ukoliko se omogući korištenje službenog automobila u privatne svrhe osobi koja kod toga poslodavca ne ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada takvo korištenje predstavlja primitak od kojih se utvrđuje drugi dohodak
Zaprimili smo upit vezan za korištenje službenog vozila u privatne svrhe, kao i mogućnosti korištenja takvoga automobila od strane trećih osoba. Na postavljeni upit u nastavku odgovaramo.
Člankom 14. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 do 143/14 – dalje u tekstu Zakon) propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. Što se smatra primicima u naravi propisano je stavkom 3. istog članka pa je tako, između ostaloga, propisano da se primicima u naravi smatraju i korištenje prometnih sredstava koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1. i 2. toga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod tih poslodavaca. Osim navedenoga, odredbama Zakona (člankom 32. stavkom 5.) propisano je da se drugim dohotkom smatraju primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona.
Prema navedenome, ukoliko poslodavac omogući korištenje službenog automobila u privatne svrhe osobi koja je kod toga poslodavca osigurana po osnovi radnog odnosa ili osobi kojoj društvo isplaćuje poduzetničku plaću koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit, takvo korištenje predstavlja dohodak od nesamostalnog rada i podliježe oporezivanju po toj osnovi, a ukoliko isplatitelj omogući korištenje službenog automobila u privatne svrhe osobi koja kod toga poslodavca ne ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada takvo korištenje predstavlja primitak od kojih se utvrđuje drugi dohodak......
|
 |
|
Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja
1. Uvod
Pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje PDV-e) hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja nisu propisana posebnom Direktivom Vijeća EZ ni hrvatskim Zakonom o PDV-u, već nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om koji se primjenjuju u svakoj pojedinoj zemlji iz koje se traži povrat PDV-a. Pritom svaka zemlja propisuje svoja pravila pod kojima porezni obveznici iz drugih zemalja mogu ostvariti povrat PDV-a za obavljene isporuke dobara i usluga. Regulativom tih zemalja propisane su isporuke dobara i/ili usluga za koje se može ostvariti povrat PDV-a, obrasci zahtjeva za povrat PDV-a i rokovi njihova podnošenja. U nastavku se objašnjava pod kojim uvjetima porezni obveznici iz RH mogu ostvariti povrat PDV-a iz trećih zemalja, pri čemu se detaljne upute daju za . Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Švicarsku, Norvešku i Island.
2. Povrat PDV-A iz Bosne i Hercegovine
Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište (prebivalište) na teritoriju Bosne i Hercegovine (dalje BiH) imaju pravo na povrat plaćenog PDV-a obračunanog od strane poreznih obveznika iz BiH na promet roba i usluga. Način povrata, kao i sve obveze i prava propisane su čl. 53. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br. 9/05 do 100/08, dalje: Zakon o PDV-u) i čl. 93 do 95. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br 93/05 do 65/10, dalje: Pravilnik o PDV-u), koji se primjenjuju u BiH. Prema čl. 53. Zakona o PDV-u, povrat PDV-a iz BiH mogu ostvariti svi porezni obveznici koji nemaju sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području te zemlje (prijevoznici, porezni obveznici koju prodaju robu na sajmovima u BiH, avioprijevoznici i dr.) u svoti PDV-a koji im je zaračunana za isporuke dobara i usluga od strane poreznih obveznika iz BiH i za uvoz dobara u BiH. Pritom se povrat PDV-a može ostvariti samo pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva porezni obveznik iz BiH također ima pravo na povrat PDV-a. Uz ispunjenje navedenih uvjeta, prema odredbi čl. 53. st. 2. Zakona o PDV-u, porezni obveznici iz drugih zemalja imaju pravo na povrat PDV-a u BiH još uz ispunjenje uvjeta da nisu obavljali isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u BiH osim:
usluga u vezi s prijevozom dobara povezanih s čl. 21. st. 2. t. 2. Zakona o PDV-u (usluge vezane za uvoz dobara u BiH kao što su usluge prijevoza, pakiranja, provizija pri uvozu dobara),
usluge u vezi s uvozom dobara povezanih s čl. 26. i izvozom dobara povezanih s čl. 27. Zakona o PDV-u,
usluge na koje je PDV-e plaćen od strane osoba kojima su te usluge obavljene.
Pravo na povrat porezni obvznik koji nema sjedište na teritoriju BiH stiče podnošenjem zahtjeva za povrat PDV-a (obrazac PDV-SL-1) Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet od najmanje tri mjeseca, s tim da razdoblje može biti kraće u slučaju isteka kalendarske godine. Zahtjev se dakle podnosi za razdoblje koje obuhvaća najmanje tri mjeseca, a najviše 12 mjeseci i to samo jedan zahtjev za svako razdoblje (godina dana). Podnosi ga sam porezni obveznik koji traži povrat PDV-a ili njegov porezni zastupnik........
|
 |
|
Dnevni i tjedni odmor te drugi sporni podaci u evidenciji o radnom vremenu radnika
1. Uvod
Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: Pravilnik) stupio je na snagu 28. ožujka 2015. na snazi je (u nastavku teksta: Pravilnik). Stupanjem na snagu novog Pravilnika, stari Pravilnik prestaje važiti. U praksi su poseban interes izazvale odredbe Pravilnika koje se odnose na evidentiranje dnevnog i tjednog odmora radnika, koje predstavljaju novu obvezu za poslodavce u odnosu na odredbe dosadašnjeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.
Odredbe Pravilnika primjenjuju se načelno na sve poslodavce, osim ako se za radnike u pojedinim djelatnostima evidencije o radnom vremenu ne vode sukladno posebnim propisima. Takav je slučaj s mobilnim radnicima, radnicima na pomorskim ribarskim plovilima, izvršnim radnicima u željezničkom prometu i dr. Kako smo o evidencijama o radnom vremenu radnika prema novom Pravilniku već pisali, u ovom stručnom članku se ograničavamo na pojašnjenje spornih pitanja evidentiranja dnevnog i tjednog radnog vremena i drugih novina u evidencijama o radnom vremenu radnika.
2. Sadržaj evidencije o radnom vremenu radnika
Pravilnikom je predviđeno vođenje evidencije o radnom vremenu radnika po principu minimalnog obveznog sadržaja. To znači kako poslodavci mogu uz obvezni Pravilnikom minimalno propisani sadržaj, u evidenciju o radnicima uključiti i druge podatke o radnom vremenu koje smatraju potrebnim.
2.1. Minimalni propisani sadržaj evidencije o radnom vremenu radnika
Sukladno čl. 8. st. 1. Pravilnika, evidencija o radnom vremenu radnika sadrži najmanje sljedeće podatke:
▪ ime i prezime radnika;
▪ datum u mjesecu;
▪ početak rada;
▪ završetak rada;
▪ vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca, ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran;
▪ ukupno dnevno radno vrijeme;
▪ vrijeme terenskog rada;
▪ vrijeme pripravnosti;
▪ vrijeme nenazočnosti na poslu:
vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),......
|
 |
|
Ispravak i dopuna obrasca JOPPD
Uvod
Ukoliko podnositelji obrasca JOPPD utvrde da su na predanom izvornom izvješću bili iskazani netočni podaci, predati će ispravak obrasca. Ukoliko na izvornom izvješću nisu bili iskazani svi podaci, predati će dopunu obrasca.
Izvorni obrazac JOPPD može se predati samo jednom, dok se ispravak i/ili dopuna obrasca može predati po jedan dnevno (odnosno može se predati više ispravaka i dopuna, ali kroz više dana).
Vrste izvješća JOPPD obrasca
Izvorno izvješće obrasca JOPPD može imati:
oznaku 1 – kada se podnosi prvo (izvorno izvješće),
oznaku 4 – kada se iskazuju podaci pod IX. („Ukupan iznos neoporezivih primitaka nerezidenata koje isplaćuju neprofitne organizacije“) i X. („Podaci o broju osoba i naknadi utvrđenoj sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom“) Stranice A (stranica B se ne popunjava, op.a.),
oznaku 5 - kada poslovna banka podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata,
oznaku 8 - kada fizička osoba podnosi izvješće o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva, od diplomatskog ili konzularnog predstavništvg strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvg ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, odnosno za dohodak ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka (razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitaka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vriednosti, te primici od financijske imovine).
Ispravak izvornog izvješća obrasca JOPPD može imati:......
|
 |
|
Temeljni kapital dioničkih društava i društva s ograničenom odgovornošću
Jedno od bitnih obilježja društava kapitala (dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću), kao što i sam naziv kaže je određenje i visina njihova temeljnog kapitala.
Tako članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu dioničkog društva koji je podijeljen na dionice, zbroj svih nominalnih iznosa odnosno zbroj iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na izdane dionice mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala dok članovi društva s ograničenom odgovornošću unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva.
Na temelju uplate dionice stječe se dionica, a na temelju uplate temeljnog uloga u društvu s ograničenom odgovornošću stječe se poslovni udjel. Najniži nominalni iznos poslovnog udjela ne može bit manji od 200 kn i mora biti izražen u kunama cijelim brojem koji je višekratnik broja sto, što znači da niti najmanji ulog u društvu ne može biti manji od 200 kn.
Dioničko društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez toga iznosa. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10 kn.
Najniži nominalni iznos temeljnog kapitala koji je potreban za osnivanje dioničkog društva iznosi 200.000 kn i ne može se smanjiti za vrijeme postojanja društva osim ako ga glavna skupština društva smanji ispod toga iznosa i odmah poveća najmanje na taj iznos.
Najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću temeljem Zakona o trgovačkim društvima iznosi 20.000 kn (čl. 389. ZTD –a).....
Ovršni postupak-dužnost davanja podataka o dužniku
Sukladno Ovršnom zakonu (Narodne novine, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014) ovršni postupak je definiran kao postupak u kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temeljnu ovršnih i vjerodostojnih isprava.
Ovršne isprave, sukladno članku 23. Ovršnog zakona, jesu:
1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku,
3. ovršna odluka arbitražnog suda,
4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,
5. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja,
7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojna isprava je, sukladno članku 31. Ovršnog zakona, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata
Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a po službenoj dužnosti kada je to Zakonom izrijekom određeno. Budući pokretanjem ovršnog postupka za ovrhovoditelja neminovno nastaju troškovi u vidu plaćanja sudskih pristojbi, trošak zastupanja i drugi troškovi, ovrhovoditelj bi prije eventualnog pokretanja ovršnog postupka trebao raspolagati podacima o imovini dužnika. Isto je potrebno kako bi mogao procijeniti da li će pokretanjem ovršenog postupka uspjeti i ostvariti samu svrhu postupka odnosno namiriti svoju tražbinu......
|
 |
Srednji tečajevi kuna
Pregled zateznih kamata |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|