|
Proširena primjena novog Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo
… u Narodnim novinama broj 44/2015 objavljen novi kolektivni ugovor za djelatnost ugostiteljstva. Njegova primjena je obvezna za njegove potpisnike, ali taj kolektivni ugovor moraju primjenjivati i svi poslodavci u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane....
Polugodišnji izvještaji za neprofitne organizacije
… za razdoblje siječanj – lipanj 2015. neprofitne organizacije predaju Izvještaja o prihodima i rashodima koji se sastavlja na Obrascu: PR-RAS-NPF......
Što se dostavlja u FINA-u do 30.6.2015.
… su za potrebe javne objave dužni dostaviti u FINA-u do 30. lipnja 2015. sljedeću dokumentaciju koja se odnosi na 2014. godinu:
MALI poduzetnici
bilancu,
račun dobiti i gubitku,
bilješke uz financijske izvještaje.
Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja
Odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka.
izvješće revizora (ako je mali poduzetnik bio obveznik revizije).
SREDNJI VELIKI I VELIKI poduzetnici
bilancu,
račun dobiti i gubitak........
|
|
Likvidacija d.o.o.-a s računovodstvenog i poreznog aspekta
1. Postupak likvidacije
Likvidacija je jednostavniji način brisanja društva i provodi se u slučaju kada je imovina društva dovoljna da se podmire obveze društva. Ako društvenim ugovorom nije određeno drukčije, članovi d.o.o. donose odluku o prestanku društva u obliku javnobilježničke isprave.
Likvidacija društva sa ograničenom odgovornošću ne provodi se ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, kada se pripaja ili spaja s drugim društvom, kod podjele društva razdvajanjem i u slučaju pravomoćne odluke registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti.
O pravnim aspektima likvidacije društava kapitala možete vidjeti u našem članku „Pravni aspekti likvidacije društava kapitala“ koji je objavljen u RiPup-u broj 11/2014 str. 183, u kojem možete vidjeti i primjer „Odluke o likvidaciji – prestanku Društva“. U istom članku se također navodi, kako društvo koje nema imovine može prestati na način da ga registarski sud briše iz sudskog registra, a na prijedlog porezne uprave ili po službenoj dužnosti. Ako društvo tijekom tri godine zaredom ne ispunjava zakonsku obvezu predaje godišnjih financijskih izvješća s propisanom dokumentacijom, niti dostavi ista u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći da će ga brisati iz sudskog registra, registarski sud će brisati društvo iz sudskog registra po službenoj dužnosti. Međutim, preporuka je društvima da predaju zakonski propisana godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kako ne bi bila brisana iz sudskog registra po službenoj dužnosti i istovremeno bila kažnjena novčanim kaznama, kako to propisuju računovodstveni propisi (Zakon o računovodstvu) i porezni propisi.
Godišnje financijske izvještaje ne trebaju predavati samo ona društva koja nisu poslovala od osnivanja i u poslovnim knjigama imaju iskazan samo temeljni kapital. U tom slučaju društva predaju u Finu Izjavu o neaktivnosti za promatranu poslovnu godinu.
Nakon prijave trgovačkom sudu odluke društva o pokretanju postupka likvidacije, trgovački sud donosi rješenje o otvaranju postupka likvidacije i imenuje likvidatora. Od dana rješenja trgovačkog suda likvidator zastupa društvo, preuzima vođenje društva do brisanja odnosno do zatvaranja društva. Likvidator treba naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu, podmiriti vjerovnike, podmiriti obveze prema državi, okončati poslove koji su u tijeku i predložiti diobu imovine. Likvidator može obavljati poslove uz odgovarajuću naknadu koja se isplaćuje kao dohodak od nesamostalnog rada (dok je u radnom odnosu) ili kao drugi dohodak, a može obavljati i poslove bez naknade.
Društvima u likvidaciji se uz naziv dodaje – u likvidaciji, a ne mijenjaju ostale službene podatke, koji ostaju i u postupku likvidacije isti (šifra djelatnosti, OIB, MBS, žiro račun).....
|
|
Porezni tretman zemljišta koje nema odobrenje za gradnju
Kada porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a isporučuje zemljište za koje nije izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje fizičkoj osobi - građaninu ili drugom poreznom obvezniku, navedena isporuka oslobođena je plaćanja PDV-a te je stjecatelj obavezan platiti porez na promet nekretnina
Elektroničkom poštom postavili ste upit o poreznom tretmanu zemljišta koje nema odobrenje za gradnju, ali se isto nalazi u uređenoj poslovnoj zoni predviđenoj za građenje koja ima uporabnu dozvolu za prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu. Postavili ste pitanje oporezuje li se navedeno zemljište porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) ili porezom na promet nekretnina u slučaju kada ga isporučuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a fizičkoj osobi te ima li mogućnost izbora za oporezivanje u slučaju isporuke drugom poreznom obvezniku.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Prema odredbama članka 40. stavka 1. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta.
Iz odredbi članka 40. stavka 6. Zakona proizlazi da se građevinskim zemljištem koje j oporezivo PDV-om smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje.
lzvršnim aktom kojim se odobrava građenje smatra se građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično, sukladno odredbama članka 72.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13, 85/13, 160/13,35/14 i 157/14).
Slijedom navedenog, kada porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a isporučuje zemljište za koje nije izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje fizičkoj osobi - građaninu ili drugom poreznom obvezniku, navedena isporuka oslobođena je plaćanja PDV-a te je stjecatelj obavezan platiti porez na promet nekretnina.....
|
|
Sadržaj i registracija ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima
1. Uvod
Materija rada pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima uređena je u nekoliko propisa. U prvom redu se primjenjuju odredbe Zakona o radu (u nastavku teksta: Zakon), koji sadrži načelne odredbe o primjeni zakonskih odredbi na ovu skupinu radnika. Temeljem Zakona su donesena na dva bitna podzakonska propisa (pravilnika), kojima je uređen sadržaj ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima, odnosno radno vrijeme, odmori i dopusti za radnike na pomorskim ribarskim plovilima. Radi se o novom Pravilniku o postupku registracije i sadržaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (u nastavku teksta: Pravilnik) koji je stupio na snagu 28. ožujka 2015. i o duže vrijeme važećem Pravilniku o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima.
U ovom članku analiziramo odredbe novog Pravilnika, kojim se utvrđuje postupak registracije i sadržaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti stari Pravilnik istog naziva. Međutim, popis izvora radnog prava koji uređuju ugovor o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima zapravo je puno širi pa svakako treba spomenuti i Konvencije Međunarodne organizacija rada (u nastavku teksta: Konvencije MOR) koje uređuju radne odnose pomoraca i ribara i koje su ratificirane od strane Republike Hrvatske, ali i pravnu stečevinu Europske unije.
Između ostalog, od izvora radnog prava koji uređuju materiju ugovora o radu pomoraca u međunarodnoj plovidbi svakako treba spomenuti i Nacionalni Kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (u nastavku teksta: Nacionalni Kolektivni ugovor), te Pomorski zakonik (u nastavku teksta: PZ), a kada se radi o ugovoru o radu radnika na pomorskim ribarskim plovilima i Zakon o morskom ribarstvu (u nastavku teksta: ZMR). U ovom članku analiziramo u prvom redu odredbe Pravilnika i rad pomoraca i radnika na ribarskim plovilima u unutrašnjim morskim vodama, ili teritorijalnom moru.
U vezi rada pomoraca u međunarodnoj pomorskoj plovidbi, u nastavku teksta dajemo prikaz odredbi Nacionalnog kolektivnog ugovora u vezi sadržaja ugovora o radu pomoraca u međunarodnoj plovidbi s primjerom ugovora te upućujemo čitatelje na Nacionalni kolektivni ugovor i druge propise. Prije detaljnijeg razmatranja materije ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima, potrebno je podsjetiti se što zapravo temeljni pojmovi s kojima se susrećemo u propisima koji uređuju ovu materiju znače.....
|
|
Odgovornost vještaka kod procjene nekretnine
Temeljem čl. 196. st. 6 Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13) Vlada RH donijela je Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 74/2014) kojom se za potrebe provedbe tog i drugih zakona uredio po prvi puta u RH način procjene vrijednosti nekretnina, način prikupljanja podataka i njihova evaluacija, a nadležni ministar donio je Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/14), kojim se razrađuju metode procjena nekretnina, precizirana su pravila, parametri i formule za procjenu vrijednosti i druga pitanja. Osim što je time povećana pravna sigurnost gospodarskih subjekata, institucija i raznih tijela koji se u svom poslu često rukovode procjenama građevinskih vještaka, ujedno je povećana i odgovornost samih vještaka za izrađene procjene, obzirom da je propisanim metodama ostavljeno manje prostora za diskrecijske ocjene vještaka o tome na koji način procijeniti nekretninu, koju metodu odabrati. Ispravnost izrađenih procjena sada se može ocjenjivati po mjerljivim kriterijima. Obzirom da je Uredbom i Pravilnikom službeno utvrđena metodologija procjene vrijednosti nekretnina i da su Uredba i Pravilnik u službi provedbe Zakona o prostornom uređenju i drugih zakona, neupitna je njihova obvezatnost primjene. Sama Uredba i Pravilnik ne reguliraju izričito odgovornost građevinskih vještaka, već to čini (novi) Pravilnik o stalnim sudskim vještacima, (Narodne novine, broj 38/2014 – dalje: PSSV), nadalje, Zakon o parničnom postupku (dalje - ZPP), Zakon o prostornom uređenju, (dalje: ZPU), Zakon o obveznim odnosima (dalje: ZOO) i Etički kodeks sudskih vještaka hrvatskog društva sudskih vještaka od 12.veljače 2011.g. (dalje: Kodeks). U daljnjem tekstu načinit će se kratki pregled odredbi navedenih propisa koje se odnose i na odgovornost građevinskih vještaka koji se bave procjenama nekretnina.....
Zlouporaba u postupku javne nabave
Javna nabava je postupak koji prethodi sklapanju ugovora između naručitelja koji je u ovom slučaju javni sektor i ponuditelja koji je privatni sektor, a obuhvaća skup propisa i pravila kojima se određuju postupci koje naručitelj mora izvršiti prilikom kupnje roba i usluga s obzirom na to da tijela s javnim ovlastima ne stječu samostalno financijska sredstva. Svrha postupka javne nabave je osigurati gospodarsko opravdano trošenje i nadzor proračunskih sredstava. Kazneno djelo zlouporabe u postupku javne nabave (članak 254. Kaznenog zakona – Narodne novine, broj 125/2011 i 144/2012) svrstan je u odredbe kojima se uređuju kaznena djela protiv gospodarstva,a svrha koja se želi njome ispuniti je suzbijanje dogovora između natjecatelja koji sudjeluju u javnoj nabavi.
Gospodarski subjekt je definiran člankom 2. Zakona o javnoj nabavi, kojim je propisano da je gospodarski subjekt fizička ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Počinitelj kaznenog djela zlouporabe u postupku javne nabave je gospodarski subjekt, znači ponuditelji koji dolaze iz privatnog sektora. Opis kaznenog djela se ostvaruje dogovorom počinitelja, odnosno njihovom zlouporabom postupka javne nabave u kojem ne sudjeluje naručitelj. Mogli bismo reći da je to situacija u kojoj ponuditelji žele međusobnim dogovorom povisti cijenu roba ili usluga radi kojega je naručitelj raspisao javnu nabavu, a samim time oštetiti proračunska sredstva, odnosno izigrati samu svrhu javne nabave, a to je gospodarski opravdano trošenje financijskih sredstava državnih tijela i tijela s javnim ovlastima. Treba naglasiti da sam naručitelj (javni sektor) ne sudjeluje u zlouporabi javne nabave. Situacija u kojoj se radi o dogovoru između gospodarskog subjekta i naručitelja, u kojoj je naručitelj službena osoba dolazi do ostvarenja kaznenog djela nezakonitog pogodovanja (članak 292.Kaznenog zakona), a gospodarski subjekt je tada sudionik, poticatelj ili pomagatelj u tom kazneno djelu. Međutim ako naručitelj nije službena osoba, dolazi do kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarsko poslovanje (članak 246. Kaznenog zakona), a tada je gospodarski subjekt sudionik u tom kaznenom djelu......
Obvezni postupci osoba uključenih u vađenje i uklanjanje podrtina i potonulih stvari
Članak 840.a Pomorskog zakonika definira pojmove podrtina i potonula stvar, a u članku 840. (podčlanci: ć –i) propisane su obveze prilikom vađenja podrtina i potonulih stvari, a u članku 840. (podčl.: j-z) opisuje se obvezno uklanjanje podrtina i potonulih stvari.
Pomorstvo predstavlja, uz ostale sastavnice, jedan od bitnih temelja strateškog razvoja domaćeg gospodarstva. Napose, i smjernice Europske unije tretiraju Republiku Hrvatsku kao pomorsku zemlju. U skladu s ovim nastojanjima, sva državna tijela i ustanove koja imaju u svojoj nadležnosti održavanje prohodnosti plovnih puteva našeg dijela Jadranskog mora, ulažu značajna materijalna sredstva i velike napore svojih djelatnika s ciljem podizanja razine sigurnosti plovidbe, te primjerene zaštite okoliša i njegovih prirodnih bogatstava.
Prema čl.840a. st. 1. Pomorskog zakonika podrtina nastala nakon pomorske nesreće, jest:
a) potonuli ili nasukani plovni ili plutajući objekt, ili
b) bilo koji dio potonulog ili nasukanog plovnog ili plutajućeg objekta, uključujući svaki predmet koji se nalazi ili se nalazio na tom objektu, ili
c) svaki predmet koji je nestao u moru s plovnog ili plutajućeg objekta i koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, ili
d) plovni ili plutajući objekt koji će uskoro potonuti ili se nasukati, ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi pomoći tom objektu ili drugoj ugroženoj imovini.
e) pojam podrtina ne odnosi se na plutajuće platforme koje su u vrijeme pomorske nesreće bile postavljene za istraživanje ili eksploataciju podmorja.
Sukladno čl.840a. st.2. Zakonika potonula stvar je:“ bilo koja stvar, osim podrtine, koja je potonula ili se nasukala u moru, ili koja će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja te stvari“.
Spomenute odredbe primjenjuju se prilikom vađenja podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske te na uklanjanje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru, unutarnjim morskim vodama te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog i epikontinentalnog pojasa RH......
|
