|
Godišnji odmor za radnika koje radi nepuno radno vrijeme
… radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi s godišnjim odmorom kao i radnik koji rade puno radno vrijeme. Razlika će se, naravno, pojaviti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, s obzirom da će radnik koji radi nepuno radno vrijeme primiti naknadu plaće samo za sate koje bi radio da ne koristi godišnji odmor.
U slučaju kad radnik radi kod dva ili više poslodavaca nepuno radno vrijeme....
Do kada se mora iskoristiti godišnji odmor za 2014.
… neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2015. godine. Iznimno, neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi....
Obavijest o korištenju savjetničkih usluga u 2015.
… pretplatnici časopisa RiPup imaju pravo, putem telefona 01/48-36-046 i 01/49-21-739, koristiti savjetničku službu svakim radnim danom u za to predviđeno vrijeme i to isključivo na temelju PIN-a koji se nalazi na dnu računu za pretplatu za 2015. godinu.
Važna napomena: nije moguće koristiti savjetničku službu na temelju PIN-ova iz prethodnih godina (2014., 2013., …)!.....
|
|
Podsjetnik što treba predati u FINA-u do 30.6.2015.
1. Što smo predavali u FINA-u do 31. ožujka 2015.?
Poduzetnici su, sukladno čl. 21. st. 1. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11, 54/13 i 121/14 - u nastavku teksta: Zakon), bili dužni za statističke i druge potrebe dostaviti FINA-i do 31. ožujka 2015. bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za 2014. Ova obveza odnosila se na sve pravne osobe obveznike poreza na dobit kao i na fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit (obrtnici, slobodna zanimanja …).
Poduzetnici su kod predaje morali naznačiti «Šifru svrhe predaje». Ako su predavali prije navedenu dokumentaciju samo za statističke potrebe stavili su šifru «1», a ako su predavali i za statističke svrhe i za javnu objavu stavljali su šifru «3». O predaji dokumentacije za javnu objavu detaljnije pišemo u nastavku.
2. Što se mora predati u FINA-u do 30. lipnja 2015.?
Za potrebe javne objave poduzetnici, koji su navedeni u čl. 2. st. 2. Zakona, dužni su do 30. lipnja 2015. dostaviti propisanu dokumentaciju u FINA-u. Osobe koje su navedene u čl. 2. st. 3. Zakona nisu dužne dostavljati dokumentaciju za potrebe javne objave, te stoga tu obvezu nemaju niti fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit (obrtnici, slobodna zanimanja,…), kao niti ustanove i zadruge.
Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj i koji nisu dužni revidirati godišnje financijske izvještaje mogli su propisanu dokumentaciju dostaviti u FINA-u do 31. ožujka 2015. istovremeno za statističke potrebe i za potrebe javne objave pod uvjetom da su pod «Šifru svrhe predaje» stavili šifru «3». Ako to nije učinjeno, poduzetnici koji su obvezni predati propisanu dokumentaciju u FINA-u za potrebe javne objave to su dužni učiniti do 30. lipnja 2015., a pod «Šifru svrhe predaje» stavit će šifru «2».
Koju sve dokumentaciju poduzetnici dostavljaju u FINA-u za potrebe javne objave ovisi o veličini samog poduzetnika.
Prema čl. 3. Zakona, poduzetnici se razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, prema sljedećim uvjetima:
– iznos ukupne aktive,
– iznos prihoda,
– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.....
|
|
Pretporez kod osoba koji obračunavaju PDV prema naplaćenim naknadama
Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se s pitanjem da li porezni obveznik koji porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obračunava prema naplaćenim naknadama PDV plaća i iskazuje u prijavi PDV-a tek kada račun naplati u cijelosti ili po svakom iznosu koji je plaćen za taj račun.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Odredbama članka 125.i stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da iznimno od članka 30. Zakona, poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja.
Nadalje, odredbama članka 125.i stavka 4. Zakona propisano je da iznimno od članka 57. Zakona, porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.
Prema odredbama članka 127. stavka 3. Zakona porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara za plaćanje PDV-a u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
a) kada račun ili druga isprava kojom se zaračunavaju isporučena dobra ili obavljene usluge, čije je izdavanje propisano člancima 78. i 79. Zakona, nije izdana ili je u njoj netočno obračunan PDV,
b) kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju od dana izdavanja računa.
U smislu članka 127. stavka 3. točke b) Zakona primatelj isporuke neovisno o tome da li PDV obračunava prema obavljenim isporukama ili primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama odgovara za plaćanje PDV-a kao porezni jamac ako nije u roku propisanom posebnim propisom isporučitelju koji PDV obračunava prema obavljenim isporukama platio račun najmanje u iznosu PDV-a obračunanog u računu sukladno odredbama članka 194.a stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14)....
|
|
Označavanje kruha i drugih pekarskih proizvoda
1. Uvod
Upravo u činjenici da je kruh osnovna prehrambena namirnica koju potrošači svakodnevno kupuju, od posebne je važnosti za društvenu zajednicu u cjelini da svojim propisima uredi uvjete i označavanja kruha i drugih pekarskih proizvoda, kako bi se osigurala zaštita zdravlja potrošača kao konzumenata pekarskih proizvoda. Ne često, na tržištu nadležna inspekcijska tijela zatiču pekarske proizvode koji nisu proizvedeni sukladno propisanom ili deklariranom sastavu i/ili nisu označeni na propisani način, zbog čega subjektima u poslovanju s hranom (proizvođaču, trgovcu) naređuju usklađivanje s odredbama propisa kojima se uređuju opći zahtjevi tehnološkog postupka koji se primjenjuju u proizvodnji pekarskih provoda, zahtjevi kakvoće i označavanja proizvoda.
Obveza subjekta u poslovanju s hranom općenito, pa tako i pekarskim proizvodima je da na tržište stavljaju samo zdravstveno ispravne i propisno označene proizvode. Naime, točna i potpuna informacija o proizvodu, posebice njegovom sastavu, od bitnog je utjecaja na potrošače pri donošenju odluke o izboru željenog pekarskog proizvoda.
Ukoliko kruh i drugi pekarski proizvodi nisu sukladni propisanim zahtjevima i/ili nisu propisno označeni, inspektori nadležni za hranu (poljoprivredni inspektori) imaju pravo i obvezu rješenjem narediti otklanjanje nesukladnosti u primjernom roku, a ukoliko subjekt u poslovanju s hranom propusti otkloniti utvrđene nesukladnosti u danom roku, zabraniti stavljanje kruha i drugih pekarskih proizvoda na tržište.
2. Propisi o kakvoći i označavanju pekarskih proizvoda
Pekarski proizvodi koji se stavljaju na tržište moraju udovoljavati općim propisima kojima se uređuje sigurnost i označavanje svake hrane, te posebnom propisu koji se odnosi na dodatne zahtjevima kojima pekarski proizvodi moraju udovoljavati u odnosu na tehnološki postupak proizvodnje, sastava, nazivlja i načina označavanja. Pod subjektom u poslovanju s hranom podrazumijeva se svaka fizička ili pravna osoba odgovorna za osiguranje ispunjavanja propisa o hrani unutar poduzeća za poslovanje s hranom koji ona nadzire. Pritom nije od utjecaja vlasnička struktura poduzeća, već je bitno da se u sklopu istog izvršavaju poslovi vezani za bilo koju vazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane. U tom smislu.....
|
|
Rad studenata i učenika
Uvod
Redovni učenici (srednjih škola) i redovni studenti mogu raditi samo posredstvom ovlaštenih posrednika.
Za sve poslove koji imaju obilježje posla za koji se sklapa ugovor o radu, ne može se sklopiti ugovor o djelu (neovisno o primjerice duljini takvog rada), već samo ugovor o radu. Međutim, rad redovitih učenika i studenata reguliran je posebnim propisima koji im dozvoljavaju rad preko ugovora o djelu (bez zasnivanja radnog odnosa) ali samo uz posredovanje ovlaštenih posrednika.
2. Zapošljavanje studenata na redovnom školovanju
Uz posredovanje ovlaštenih posrednika mogu raditi samo studenti koji imaju status redovitog studenta. Status redovitog studenta se dokazuje vjerodostojnom ispravom (indeks, potvrda visokog učilišta).
Studenti na redovnom školovanju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika temeljem ugovora o djelu.
Takav ugovor o djelu studenata (uz posredovanje ovlaštenih posrednika) sklapa se za obavljanje povremenih poslova za koje je inače predviđeno sklapanje ugovora o radu.
Temeljem ugovora o djelu uz posredovanje studentskih udruga, studenti mogu raditi tijekom cijele kalendarske godine, sukladno odredbama Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata.
Propisi ne ograničavaju opseg takvog rada.
Osobe koje su u postupku upisa na studij (primjerice osoba koja je u 7. mjesecu položila prijemni ispit, a na željeni će se fakultet upisati u 9. mjesecu) mogu raditi posredovanjem navedenih ovlaštenih posrednika i to najdulje u roku od tri mjeseca od dana završetka srednje škole. Isto tako, osobe koje su završile studij mogu uz posredovanje ovlaštenih posrednika raditi još najdulje tri mjeseca od dana završetka studija.
2.2. Ugovor o djelu redovitog studenta
Kod zapošljavanja redovitog studenta posrednik (npr. Studentski centar) izdaje „Ugovor o djelu redovitog studenta“ koji se sklapa između studenta i poslodavca (naručitelja posla)...
|
|
Sporazumi poduzetnika kojima se narušava tržišno natjecanje
Sporazumi poduzetnika kojima se ograničava, narušava ili sprječava tržišno natjecanje su zabranjeni, to su najčešće sporazumi o cijenama (tzv. price fixing), sporazumi o podjeli tržišta,itd. Međutim, najteži oblik narušavanja tržišnog natjecanja je kartel, te je za njega propisana najviša kazna. Europska komisija i nadležna tijela država članica najviše pozornosti posvećuju sprječavanju i otkrivanju kartela zbog njegove težine i velikog utjecaja na ograničavanje tržišnog natjecanja, i zbog same činjenice da ga je teško otkriti.
Prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/2009 i 80/2013) zabranjeni su sporazumi između dva ili više poduzetnika kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti; ograničava ili nadzire proizvodnja, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje; dijele tržišta ili izvori nabave; primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju; uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obaveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.
Sporazumima se smatraju ugovori, pojedine odredbe ugovora, usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora neovisno o tome jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazumi) ili ne djelu na istoj razini (vertikalni sporazumi).
Najteži oblik zabranjenog sporazuma je kartel. Prema Uredbi o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere (Narodne novine, broj 129/10) karteli su u pravilu tajni i zabranjeni horizontalni sporazumi između dva ili više poduzetnika, koji svi djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, a imaju za cilj narušavanje tržišnog natjecanja između konkurenata,....
Značajke ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija trgovca
Novi Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 41/2014) sadrži čitav niz detaljnih odredbi, kao i propisanih sankcija, o sklapanju ugovora izvan poslovnih prostorija trgovca (tzv. prodaja proizvoda na kućnom pragu), a odnosna je regulativa usklađena s odredbama Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravima potrošača od 25. listopada 2011.
Ugovorima sklopljenim izvan poslovnih prostorija trgovca smatraju se ugovori između trgovaca i potrošača:
1) koji su sklopljeni uz istodobnu fizičku prisutnost trgovca i potrošača na jednom mjestu koje ne predstavlja poslovne prostorije trgovca, čak i kad je potrošač dao ponudu,
2) koji su sklopljeni u poslovnim prostorijama trgovca ili putem sredstava daljinske komunikacije, ali neposredno nakon što je trgovac osobno i individualno pristupio potrošaču na mjestu koje nisu njegove poslovne prostorije, a u kojem su trgovac i potrošač istodobno bili fizički prisutni,
3) koji su sklopljeni za vrijeme izleta koji je organizirao trgovac s namjerom ili ciljem promocije ili prodaje robe ili usluga potrošaču.
U članku 57. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača propisana je obveza trgovca da, prije sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija, obavijesti potrošača o cijelom nizu podataka vezanih uz ponuđeni proizvod ili uslugu. Ovo su neki od najvažnijih podataka:
1) glavna obilježja robe ili usluge, u mjeri prikladnoj s obzirom na njihovu prirodu te medij koji se koristi za prijenos obavijesti,
2) vlastiti naziv i sjedište, telefonski broj i adresa elektroničke pošte,
3) zemljopisna adresa mjesta svojega poslovanja ili poslovanja trgovca u čije ime i/ili za čiji račun on nastupa, a na koju potrošač može nasloviti svoje pritužbe (ako je to mjesto različito od njegovog sjedišta),....
Kazne u slučaju neupisa obrtnika kao trgovca pojedinca u sudski registar
Osim trgovačkih društava koja su uvijek pravne osobe, u našem pravnom sustavu subjekt prava društava tj. trgovac može biti i pojedinac – fizička osoba.
I dok je prema odredbi članka 2. stavka 5. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/1993 do 68/2013) trgovačko društvo uvijek trgovac, neovisno o tom obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost, trgovac pojedinac, da bi imao svojstvo trgovca, mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost.
Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac.
Svojstvo trgovca pojedinca može steći samo obrtnik, i to upisom u sudski registar, pri čemu treba razlikovati tri moguće situacije:
obrtnik kojeg godišnji prihod ne prelazi 2 milijuna kuna NE može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac,
obrtnik kojeg godišnji prihod prelazi 2 milijuna kuna može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac, ali to nije dužan učiniti,
obrtnik kojeg godišnji prihod prelazi 15 milijuna kuna DUŽAN JE zatražiti da se u sudski registar upiše kao trgovac pojedinac.
Dakle, upis u sudski registar, kao trgovac pojedinac može tražiti fizička osoba koja posluje u skladu s propisom o obrtu i ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, dok je upis u sudski registar, kao trgovac pojedinac, dužna zatražiti fizička osoba koja posluje u skladu s propisom o obrtu ako joj godišnji prihod prelazi 15 milijuna kuna.
Slijedom navedenoga trgovac pojedinac je uvijek i obrtnik, dok svaki obrtnik nije trgovac pojedinac. Obrt kao djelatnost je reguliran Zakonom o obrtu kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa zakonom od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Prema odredbi članka 4. Zakona o obrtu obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.....
|
