 |
 |
|
Obveza otvaranja stečajnog postupka
… je FINA je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.....
Novi prirez
… je grad Stari Grad uveo prirez po stopI 10% (Nar. nov., br. 83/2015)....
Kontni plan bit će propisan od 1.1.2016.
… prema novom Zakonu o računovodstvu, od 1. siječnja 2016. godine svi poduzetnici morat će svoj kontni plan do trocifrenih (sintetičkih) konta uskladiti s jedinstvenim okvirnim kontnim planom koji će propisati Odbor za standarde financijskog izvještavanja. Navedeno se ne primjenjuje Odredbe o kontnom planu ne primjenjuju....
|
 |
|
Odobren rabat
Proračunski korisnik primio je od dobavljača financijsko odobrenje za rabat na ostvareni promet. Treba li to odobrenje evidentirati kao smanjenje rashoda poslovanja ili kao povećanje prihoda i kojeg?
|
 |
|
Revalorizacija, revalorizacijska rezerva i odgođena porezna obveza
1. Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
1.1. Kada se obavlja revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
Nakon početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine po trošku nabave, za mjerenje dugotrajne materijalne imovine, prema točki 29. HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina, poduzetnik treba odabrati ili
a) Metodu troška ili
b) Metodu revalorizacije
kao računovodstvenu politiku i primijeniti tu politiku na cjelokupnu skupinu dugotrajne materijalne imovine.
Nakon početnog priznavanja dugotrajne nematerijalne imovine po trošku nabave, za mjerenje dugotrajne nematerijalne imovine, prema točkama 18. i 19. HSFI 5-Dugotrajna nematerijalna imovina, poduzetnik treba odabrati ili
a) Metodu troška ili
b) Metodu revalorizacije
kao računovodstvenu politiku i primijeniti tu politiku na cjelokupnu skupinu dugotrajne nematerijalne imovine.
Iz navedenih odredbi proizlazi da se dugotrajna imovina (materijalna i nematerijalna), revalorizira onda kada poduzetnik poslije početnog mjerenja po metodi troška odluči da će na određenu skupinu dugotrajne imovine primjenjivati metodu revalorizacije a ne metodu troška.
O primjeni metode revalorizacije (ili primjeni metode troška) za određenu skupinu dugotrajne materijalne i nematerijlane imovine poduzetnik treba donijeti Odluku.
Kada poduzetnik mijenja način mjerenja određene skupine dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine (s metode troška na metodu revalorizacije ili s metode revalorizacije na metodu troška) tada se radi o promjeni računovodstvene politike i u tom slučaju mora se postupiti po odredbama HSFI 3-Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, o čemu smo detaljno pisali u članku "Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške (primjena HSFI 3)", koji je objavljen u RiPup-u br.11/2011 na str.36.
1.2. Odredbe o revalorizaciji dugotrajne materijalne imovine
Prema točki 31. HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina, alternativno, nakon početnog priznavanja imovine, dugotrajnu materijalnu imovinu čija se fer vrijednost može pouzdano mjeriti poduzetnik može iskazati po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasniji ispravak vrijednosti i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se treba provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodsveni iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilance (metoda revalorizacije).
Iz navedene odredbe proizlazi da se i kod primjene metode revalorizacije obavlja amortizacija dugotrajne materijalne imovine, osim kod dugotrajne materijalne imovine koja po svojoj prirodi ima neograničeni vijek trajanja (zemljišta, šume i slični obnovljivi prirodni resursi knjige u knjižnicama koje imaju trajnu vrijednost, spomenici kulture, slike i druga umjetnička djela trajne vrijednosti).
O amortizaciji revaloriziranog dijela dugotrajne materijalne imovine (u poreznom i knjigovodstvenom smislu) pišemo detaljno u točki 3.8.ovoga članka.
Iz navedene odredbe proizlazi da kod revalorizacije dugotrajne materijalne imovine može biti revalorizacija na više (povećanje vrijednosti imovine) i revalorizacija na niže (umanjenje vrijednosti imovine)....
|
 |
|
Isplata dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nerezidentima
Hrvatski isplatitelji (društva kapitala: d.d., d.o.o. i j.d.o.o.) pri isplati dividendi dioničarima (fizičkim osobama) odnosno udjela u dobiti članovima društva nerezidentima (fizičkim osobama) moraju voditi računa da li RH-a s državama tih nerezidenata primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ne. Ako je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada ga je hrvatsko društvo, kao isplatitelj dividendi ili udjela dobiti, obvezno primijeniti, međutim, ako to nije slučaj tada se primjenjuju hrvatski propisi o oporezivanju dohotka u potpunosti (Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak). Posebno napominjemo da na nivou EU nisu predviđene nikakve Direktive koje države članice moraju „ugraditi“ u svoje propise (kao kod isplate dividendi i udjela u dobiti nerezidentima društvima kada postoji mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po odbitku čime te Direktive postaju „jače“ od ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) kada se radi o isplatama nerezidentima fizičkim osobama.
Kod primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja hrvatsko društvo mora posebno obratiti pozornost na poreznu stopu za nerezidente-fizičke osobe koje se ne određuju prema postotku udjela u dobiti (kao kod nerezidenata društava kapitala) te se, u pravilu, primjenjuje uvijek veća stopa ako su određene dvije stope. Naravno, ta porezna stopa ne može biti viša od 12% (koliko je propisana prema hrvatskim propisima o oporezivanju dohotka) i to neovisno o tome koliko je utvrđena u konkretnom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Te stope u pojedinim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su određene po poreznoj stopi od 15% (tada se primjenjuje porezna stopa od 12%), 10%, 5% od bruto-iznosa dividende ili 0% (što znači da isplatitelj ne obračunava porez na dohodak po odbitku).
Što se tiče samog oporezivanja dividendi i udjela u dobiti nerezidenata tu se nije ništa promijenilo, međutim, od 1. siječnja 2014. primjenjuje se Obrazac JOOPD (kojeg dostavljaju isplatitelji oporezivih i neoporezivih primitaka u kojem se evidentiraju, između ostalog, podaci o porezu na dohodak, prirezu, doprinosima i dr. U Obrazac JOOPD obvezno treba, između ostalog, evidentirati i podatke o primicima po osnovi isplate dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju rezidentima RH-a ili nerezidentima i to neovisno na koje se razdoblje odnose.
U članku smo detaljno obradili način utvrđivanja rezidentnosti prema hrvatskim propisima (Zakon o porezu na dohodak i Opći porezni zakon) te prema članku 4. Modela OECD-a, te sam članak 10. Modela OECD-a s Komentarom koji nas upućuje na dublje sagledavanje ove problematike.
U članku smo obradili i nekoliko praktičnih primjera iz prakse sa ispunjenim obrascima JOPPD i knjiženje isplata dividendi i udjela u dobiti nerezidentima fizičkim osobama.
O svemu navedenom čitajte u nastavku.....
|
 |
|
Ispravak pretporeza nakon raskida ugovora o najmu stana
Raskidom ugovora o najmu stana i samom odlukom poreznog obveznika o prodaji stana nije došlo do promjene uvjeta koji su bili mjerodavni za odbitak pretporeza
Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je točno utvrđeno da je stan na navedenoj adresi najprije služio za iznajmljivanje za stanovanje, pa je za takvu nabavku dugotrajnog dobra bilo propisano da se nema pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost. Međutim, isto tako utvrđeno je nadzorom da je stan oglašen u prodaju u listopadu 2009. godine te su nastupile okolnosti za koje se može tražiti ispravak pretporeza. Smatra da je stjecanje nekretnina radi izlaganja daljnjoj prodaji poduzetnička djelatnost za koju ima pravo na priznavanje pretporeza prilikom nabavke. Tako bi imao i pravo na ispravak pretporeza kad nastupe okolnosti, tj. kada se u predmetnoj nekretnini ne obavlja više djelatnost za koju porezni obveznik nije mogao ostvariti pravo na priznanje pretporeza, a izložio je stan prodaji na tržištu, što jest obavljanje djelatnosti s predmetnom nekretninom za koju je propisano da se može odbiti pretporez. Stoga smatra daje pogrešno primijenjeno materijalno pravo u pogledu priznavanja prava na odbitak pretporeza. Posebno napominje da pozivanje na odredbe članka 115. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost nije u skladu s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost niti je ministar financija imao potrebna ovlaštenja za donošenje takve odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, pa je iz tog razloga obrazloženje prvostupanjskog i osporenog rješenja samo po sebi nerazumljivo jer je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predlaže da Sud tužbu uvaži i ukine prvostupanjsko i osporeno rješenje te predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Tuženo tijelo u odgovoru na tužbu ostalo je kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja i predložilo Sudu da tužbu odbije.
Tužba nije osnovana....
|
 |
|
Novi Stečajni zakon
1. Uvod
Nakon sadržajne javne rasprave, 12. lipnja 2015. je donesen novi Stečajni zakon (u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 1. rujna 2015., s kojim datumom je prestao važiti stari Zakon. U nomotehničkom smislu radi se zapravo o izmjenama i dopunama starog Zakona, ali je radi preglednosti donesen u obliku potpuno novog Zakona. Novi Zakon sadrži brojne bitne novine.
U prvom redu u Zakonu su inkorporirane odredbe o predstečajnom postupku pa je stupanjem Zakona na snagu dijelom prestao važiti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u nastavku teksta: ZFPPN). Slijedom donošenja novog Zakona, izmijenjene su i odredbe Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca pa možemo reći da je noveliran cijeli sustav stečajnog prava u Republici Hrvatskoj. U nastavku teksta iznosimo najbitnije novosti u Zakonu.
2. Predmet Zakona, subjekti postupka te predstečajni i stečajni razlozi
Zakonom se uređuju:
▪ pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe;
▪ pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe;
▪ stečajni plan;
▪ osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te;
▪ pretpostavke i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Kako smo naveli, novinu u Zakonu predstavlja uređenje predstečajnog postupka, s time da i dalje na snazi ostaju navedene odredbe ZFPPN-a.
2.1. Subjekti stečajnog i predstečajnog postupka
Zakonom je proširen i krug osoba nad kojima se može provesti stečajni i predstečajni postupak. Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem se u smislu Zakona smatra fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
U čl. 3. st. 2. Zakona određeni su subjekti nad kojima se ne može provesti predstečajni i stečajni postupak. Treba istaknuti kako u slučaju da je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnoga i stečajnoga postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi.
Pri tome se ova odredba ne odnosi na trgovačka društva kapitala. Zakonom je propisano i kako se predstečajni postupak ne može provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing-društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac.
2.2. Predstečajni razlog
Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje, koja postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću. Zakonom je određeno kako će se smatrati da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:
▪ dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija (u nastavku teksta: FINA) ima jednu, ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa, ili;
▪ duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru, ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku, ili;
▪ u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.....
|
 |
|
Kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja
Kazneni zakon Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine u glavi dvanaestoj posebnu pažnju posvetio je kaznenim djelima protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja u koje spadaju: Povreda prava na rad (čl. 131), Neisplata plaće (čl. 132), Zlostavljanje na radu (čl. 133), Povreda prava iz socijalnog osiguranja (čl. 134), te Protuzakonito zapošljavanje (čl. 135).
1) Tko otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili tijelima državne vlasti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko otkaže ugovor o radu jednom ili više radnika zbog njihovog sudjelovanja u štrajku koji je organiziran i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne izvrši pravomoćnu sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju radnika na posao.
Temeljni zadatak suda u postupanju po ovom kaznenom djelu je procijeniti je li „zviždač“ postupao mala fide ili bona fide tj. u zloj ili dobroj vjeri i je li imao opravdanih razloga posumnjati na kriminalno ili koruptivno ponašanje odgovornih osoba, dakle nije dovoljna sama sumnja u takvo postupanje već uz to i neki dobar opravdan, stvarni razlog te da zviždač postupa bona fide, a ne zbog sklonosti da se ne vjeruje, nedostatka osjećaja za realnost, lakomog podlijeganja sumnji itd. Glede stavka 2. valja napomenuti da je prema Zakonu o radu isključivo sindikat ovlašten najaviti i organizirati štrajk, a u nezakonite štrajkove spadaju svi oni koji su spontani, bez organizacije sindikata i nenajavljeni, te i oni u kojima sudjeluju sindikalno organizirani radnici ali bez prethodne odluke sindikata. Zakon o radu određuje koji je štrajk zakonit te postupak poslodavca za zaštitu od nezakonitog štrajka, tj zahtjev nadležnom županijskom sudu za zabranu organizacije i poduzimanja štrajka protivno odredbama zakona, te u konačnici i zahtjev za naknadu štete pretrpljene zbog nezakonitog štrajka. Treći stavak odnosi se na obvezu poslodavca na poštivanje pravomoćne sudske odluke o vraćanju radnika na posao....
Obveze nakladnika pri objavi podataka koji se tiču djeteta
Članak 16. Zakona o medijima predstavlja zakonsku osnovu za zaštitu prava djece u sredstvima javnog priopćavanja. U toj se odredbi navodi kako su mediji dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.
Navedeni zakon privilegirano štiti djecu, mladež i obitelj s posebnim naglaskom na zakonsku zaštitu djece.
Najvažniji dokument na globalnoj razini koji jamči zaštitu privatnosti djece i to izričito člankom 16. je zasigurno Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta kao i njeni protokoli.
Države potpisnice Konvencije su dužne podnositi izvješće o stanju prava djeteta u svojoj državi Odboru Ujedinjenih naroda za prava djeteta.
Preporuke Odbora ugrađene su u Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine. Nositelji aktivnosti i mjera iz spomenutog Plana su i mediji, medijske kuće kao i njihova strukovna udruženja.
Mediji su znatno pridonijeli podizanju svijesti o važnosti zaštite prava djeteta, ali i podizanju standarda zaštite dječjih prava u našem društvu općenito, no usprkos navedenom u tiskovinama kao i internetskim portalima se konstantno pojavljuju prilozi i novinarski tekstovi koji su znatno ispod dopuštene razine izvještavanja o djeci i kojima se izravno krše zagarantirana dječja prava.
Često su učinjene povrede rezultat nedovoljnog poznavanja pravnih propisa kojima se osigurava zaštita privatnosti djeteta.
Kodeks časti hrvatskih novinara i stručne smjernice za izvještavanje o djeci novinari moraju slijediti u svakom pojedinom slučaju objave podataka koji se tiču djeteta. Također ukazuje se potreba za educiranjem novinara o zaštiti privatnosti djece u medijima.
Na žalost u praksi novinari, urednici i nakladnici se često zaboravljaju svoju dužnost da na osobito obziran način pristupaju objavi podataka koji se tiču maloljetnika, odnosno zaštiti njihovog identiteta. Djeca, kao osobito osjetljiva populacija često se neobzirnim i neprimjerenim izlaganjima u medijima mogu dodatno traumatizirati, biti izložena negativnim komentarima, a i njihova sigurnost može biti dovedena u pitanje.
Također često se podatci o djeci objavljuju kada se izvještava o događajima u koje su uključena kao oštećenici, počinitelji ili svjedoci kaznenih djela te kao akteri vršnjačkog nasilja. Pritom se nepotrebno ističu obiteljske situacije, nestručne procjene karaktera ponašanja, podaci o zdravstvenom stanju djeteta itd.....
|
 |
Srednji tečajevi kuna
Porezni kalendar podnošenja obrazaca |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|