Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Evidentiranje gospodarske djelatnosti kod neprofitnih organizacija

… se poslovni događaji koji se odnose na gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija, moraju pratiti unutar propisanih poslovnih knjiga neprofitnog računovodstva, te se navedeni poslovni događaji evidentirati u jednoj jedinstvenoj glavnoj knjizi....

Novine u evidencijama o radnom vremenu radnika

… su od 19. rujna 2015. na snazi nove odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (Nar. nov., br. 97/2015). Ovim odredbama je poslodavcima koji vode evidenciju o početku i završetku radnog vremena radnika dana mogućnost da više NE moraju voditi evidenciju o dnevnom i tjednom odmoru radnika. Više o tome u zasebnom članku u ovome broju RiPup-a....

Porezna nagodba s Poreznom upravom

… zadnjim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona uvedena mogućnost sklapanja porezne nagodbe između Porezne uprave i poreznog obveznika. Da bi sklapanje porezne nagodbe bilo moguće potrebno je da se kumulativno ispune sljedeći uvjeti: mora se raditi o novoutvrđenim obvezama u postupku poreznog nadzora, nagodba se može sklopiti do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, mora postojati sporazum između poreznog tijela i poreznog obveznika o sklapanju porezne nagodbe.... 

Zatezna kamata između trgovačkih društava

Društvo smo s ograničenom odgovornošću i primjenjujemo. 5. lipnja  2013. g. sklopili smo u ugovor o kupoprodaji robe s drugim trgovačkim društvom. Isporuku robe obavili smo 20. lipnja 2013. Račun o prodaji robe izdali smo 25. lipnja 2013. s dospijećem plaćanja 25. srpnja 2013. Kupac nam još nije platio dug po tom računu. Obračunava li se zatezna kamata 15% godišnje od datuma zakašnjenja do današnjeg datuma (do 25. rujna 2015.)?

Nove obračunske isprave za isplate plaća i otpremnina

Uvod
Nakon što je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo (prvi ovogodišnji) Pravilnik o sadržaju obračuna plaće,naknade plaće ili otpremnine (nadalje: Pravilnik), koji je stupio na snagu 28. ožujka 2015. (uz obvezno usklađivanje obračunskih lista plaća sa 01. srpnjem 2015.), te nakon što se navedeno ministarstvo dodatno izjasnilo mišjenjem (kojim je praktično obvezalo na primjenu obrazaca, koji su sastavni dio navedenog Pravilnika, a koji se sadržajno podosta razlikovao od sadržaja samih obrazaca), u Narodnim novinama broj 102/2015 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (nadalje PravIzmj.), sa obrascima (koji su sastavni dio pravilnika) o isplati i neisplati plaće i otpremnine (IP1, NP1, IO1 i NO1).

Najbitnije izmjene i dopune Pravilnika o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine
Izmjenama i dopunama Pravilnika propisana je:
- obveza iskazivanja doprinosa koji se obračunavaju na osnovicu,
- obveza poslodavaca da, u slučaju neisplate ili djelomične isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine (na dan dospjelosti), radniku uruči dva obračuna, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, naknade plaće odnosno otpremnine, i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće odnosno dijela neisplaćene plaće, neisplaćene naknade plaće odnosno dijela neisplaćene naknade plaće ili neisplaćene otpremnine odnosno dijela neisplaćene otpremnine, u propisanom sadržaju, potpisan od ovlaštene osobe te ovjeren pečatom poslodavca, kao i podatak o danu dospjelosti plaće, naknade plaće odnosno otpremnine, a koji ima snagu ovršne isprave,
- kod neisplate plaće, naknade plaće ili otpremnine (ili djelomične isplate) propisana je obveza iskazivanja podataka o primatelju, IBAN broj računa i poziv na broj primatelja za doprinose za mirovinsko osiguranje, te porez i prirez,
- propisana je mogućnost primjene obrazaca isplate plaće/ naknade plaće (IP1) ili otpremnine (IO1), te obveza primjene obrazaca neisplaćene plaće/ naknade plaće (NP1) ili otpremnine (NO1).

Sami obrasci, koji se nalaze u prilogu izmjenjenog Pravilnika značajno su dopunjeni i izmjenjeni u odnosu na iste objavljene uz Pravilnik iz ožujka (Nar.nov., br. 32/15)......

Promjena računovodstvene procjene vijeka upotrebe sredstva dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

Posljednjih godina odluke o vjekovima upotrebe sredstava dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine kod većine poduzetnika u Republici Hrvatskoj donosile su se na bazi poreznog zakonodavstva. Poduzetnici su vrlo često obračunavali amortizaciju u skladu sa amortizacijskim stopama definiranim odredbama čl. 12. st. 5. i 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine 177/2004, 90/2005, 57/2006, 146/2008, 80/2010, 12/2012, 148/2013, 143/2014). Odredbama ovog poreznog propisa definirani su sljedeći vijek upotrebe/stope amortizacije skupine imovine:

Navedene amortizacijske stope u skladu sa odredbama čl. 12. st. 6. mogu se i podvostručiti. Poduzetnici, koji su se odlučivali za povećanjem amortizacijskih stopa (odnosno, smanjenja vijeka uporabe) odlučivali su se uglavnom na uslijed minimaliziranje poreznog tereta, posebice u doba rasta, gdje je se je svaki novčani priljev koristio za rast i razvoj. Iako sa poslovnog aspekta opravdana odluka, sa računovodstvenog aspekta, kod ovih uvećanih stopa amortizacije, uvijek se postavlja pitanje realnosti i objektivnosti istih u skladu sa zahtjevima Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja / Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
Vezano uz ove stope amortizacije, veliki je broj upita poduzetnika, koji utvrđuju da je korisni vijek ove opreme daleko duži od primjenjivanoga, te u skladu sa navedenim razmatraju promjenu korisnog vijeka upotrebe, a time i amortizacijskih stopa. U skladu sa navedenim, namjera je ovog članka objasniti kako računovodstveno provesti promjene korisnog vijeka upotrebe, te na koji način ova promjena utječe na buduće financijske izvještaje, te u konačnici navesti neophodne objave u financijskim izvještajima....

Oslobođenja od PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije

1. Uvod
Od 30. srpnja 2015. godine izmijenjena su pravila koja reguliraju oslobođenja za diplomatska i konzularna predstavništva i posebne misije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, međunarodne organizacije, odnosno predstavništva međunarodnih organizacija sa sjedištem u RH te za njihovo osoblje i članove obitelji.
Radi se o oslobođenjima za slijedeće poreze:
oslobođenja od plaćanja PDV-a iz članka. 48. stavka 1. točaka a) do e). Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/2014; u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u)
oslobođenja od plaćanja trošarine propisane Zakonom o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13, 32/13 i 81/13),
oslobođenja od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila propisanog Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13 i 108/13),

Od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. detalji primjene ovog oslobođenja bili su regulirani Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske Unije te međunarodne organizacije (Nar. nov., br. 79/2013). U tom razdoblju za sve isporuke takvim tijelima primjenjivao se izravni postupak oslobođenja koji se nije razlikovao od postupka koji je bio u primjeni i prije ulaska RH u EU, a prema kojem se oslobođenje ostvarivalo izravno kod isporučitelja, koji je korisniku oslobođenja ispostavljao račun za oslobođene isporuke bez PDV-a. No, izmjenama članka 48. Zakona o PDV-u koje su objavljene u Nar. nov., br. 148/2013., izmijenjen je način ostvarivanja oslobođenja.

Od 1. siječnja 2014. godine kod određenih isporuka umjesto izravnog oslobođenja, oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruje se i podnošenjem zahtijeva za povrat PDV-a.
Dakle, od tada su se oslobođenja iz članka 48. stavka 1. mogla u određenim slučajevima ostvariti i naknadno za isporuke za koje je dobavljač ispostavio račun sa iskazanim PDV-om.
Od 1. siječnja 2014. u primjeni su dva načina ostvarivanja prava na oslobođenje:

Zakonom je bilo propisano u kojim slučajevima se koristi koji postupak, a Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Nar. nov., br. 160/2013) propisani su detalji kako provesti postupke za ostvarivanje navedenih oslobođenja......

Postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije

Stupanjem na snagu Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 81/15, dalje u tekstu: Pravilnik) 30. srpnja 2015. prestao je važiti Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije (Narodne novine, broj 160/13).
Pravilnikom je detaljno propisan postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, trošarina i posebnog poreza na motorna vozila (u daljnjem tekstu: porez) pri nabavi dobara i za obavljanje usluga u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) ili u drugoj državi članici Europske unije (dalje u tekstu: EU) za: 
- službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija i međunarodnih organizacija sa sjedištem ili predstavništvom u RH,
- osobne potrebe diplomatskog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava (osim počasnih konzularnih službenik) te posebnih misija, odnosno međunarodnih organizacija, sa sjedištem ili predstavništvom u RH, kao i članova njihovih obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu,
- službene potrebe institucija i tijela EU sa sjedištem u RH,
- potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi i kantina.
Također, Pravilnikom je propisan i postupak ovjere propisanih obrazaca i dokumenata za:
- diplomatska i konzularna predstavništva te posebne misije i međunarodne organizacije sa sjedištem ili predstavništvom u RH koja nabavljaju dobra ili usluge u drugoj državi članici EU,
- institucije i tijela EU sa sjedištem u RH koje nabavljaju dobra ili usluge u RH ili u drugoj državi članici EU.
U nastavku dajemo prikaz postupka predmetnog oslobođenja u odobravanju kojeg sudjeluje Porezna uprava, Područni ured Zagreb, odnosno Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb obzirom da je predmetno oslobođenje propisano i za trošarinske proizvode te motorna vozila...

Nastup porezne zastare

Porezna tijela dužna po službenoj dužnosti paziti na nastup zastare kao činjenice koja ide u prilog poreznom obvezniku, te nakon nastupa zastare više nisu ovlaštena poduzimati nikakve radnje usmjerene na utvrđivanje porezne obveze, a radnja koju u takvoj situaciji poduzmu neće biti na zakonu osnovana
Tužitelj u pravodobno podnesenoj tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja tuženika te prigovara procijenjenoj vrijednosti predmetne nekretnine kao previsoko utvrđenoj,ističući da je porezno tijelo prilikom utvrđivanja tržišne vrijednost nekretnine pošlo od pogrešne površine nekretnine,da nije uzimalo u obzir daje na predmetnim nekretninama upisana služnost puta što umanjuje korisnu površinu tih čestica za 104 m2; da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište - oranicu a građevinsko zemljište kako ih je procijenilo porezno tijelo; da procjenu tržišne vrijednosti nekretnine nije mogao dati vještak gospodarske, već samo građevinske struke; te da tužitelju nikada nije pružena mogućnosti očitovanja o tom vještačkom nalazu kao ni o preostalim relevantnim činjenicama i okolnostima, pa da je opisanim propustima povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže poništavanje pobijanog rješenja tuženika.
Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom mjeseca prosinca 2O14.g., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", broj 22/10 i 143/12, dalje: ZUS), omogućeno da se očituju o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio daje tužbeni zahtjev osnovan, ali ne iz razloga navedenih u tužbi. Naime, ispitujući tužbu u granicama tužbenog zahtjeva, a nevezan razlozima tužbe, sukladno ovlasti iz čl. 31. ZUS-a, Sud je utvrdio daje u tijeku drugostupanjskog postupka
nastupila relativna zastara prava na utvrđivanje porezne obveze tužitelja.
Odredba čl. 94. st. 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine", broj 147/08, u nastavku teksta: OPZ) propisuje da pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. Stavkom 3. istog članka OPZ-a propisao je da zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata, počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.
Odredbom čl. 95. st. 1. OPZ-a propisano je da se tijek zastare prava na utvrđivanje poreza i kamata i troškova ovrhe prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku, nakon čega prema st. 3. istog članka OPZ-a zastarni rok ponovo počinje teći.
Stavkom 8. istog članka propisano je da se na poreznu zastaru primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, ako odredbama OPZ-a nije određeno drugačije.
Odredbom čl. 214 st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" broj 35/05, 41/08, dalje: ZOO) propisano je da Sud na nastup zastare ne pazi po službenoj dužnosti...

Brzi prikaz poslovnog plana kao osnove uspješnog poslovanja

1. Uvod

Kvalitetan poslovni plan, prikazujući isplativost same investicije kao i podatka o utjecaju iste na poslovanje poslovnog subjekta, često je podloga poduzetnicima i za dobivanje dodatnih novčanih sredstava od financijskih institucija i/ili nekih drugoj investitora.
Sam početni plan mora biti sažet, čitljiv i jasno napisan kako bi u što kraćem razdoblju (jer investitori u pravilu nemaju previše vremena za detaljnu analizu istog) prikazao što se želio uraditi. Broj stranica poslovnog plana može biti od 10 do maksimalno 50.
Sam poduzetnički projekt tj. poslovni plan također je dobra podloga za kvalitetno pregovaranje/kooperaciju sa budućim kucima, dobavljačima, distributerima jer prikazuje ozbiljnost poduzetničkog pothvata. Finalno ali ne manje važno on služi i samom poduzetniku za praćenje planiranog poslovanja i analizu odstupanja s ciljem pravovremenog reagiranja na moguća odstupanja.
Svaki poslovni plan trebao bi imati sljedeći sadržaj:
Naslovna strana;
Sažetak;
Podaci o poduzetniku i poslovnom subjektu;
Svrha poslovnog plana (predmet poslovanja,vizija,misija)
Analiza tržišta (mikro i makro lokacija);
Menadžment tim i organizacijska struktura;
Marketing plan (SWOT analiza, promocija asortimana) s ciljem pozicioniranja proizvoda;
Financijska projekcija / plan (procjena račun dobiti i gubitka, planska bilanca, procjena novčanog tijeka);
Pokazatelji analize financijskih izvještaja.
U nastavku rada ukratko će bit razrađena i objašnjenja svaka od gore navedenih stavki kako bi pružila pomoć budućim poduzetnicima kod izrade poslovnog plana.

Naslovna stranica

Prva stranica projekta bi investitoru trebao dati jasne informacije te je potrebno navesti:
naziv poduzeća, adresa poduzeća,OIB i MB;
naziv projekta, lokacija projekta, svrha poslovnog plana (npr. proširenje proizvodnog kapaciteta; uvođenje novog proizvoda);
planirani period ulaganja (npr. 5 godina);
kontrola planirane investicije;
strukturu ulaganja (iznos obrtnih i osnovnih sredstava),
izvor sredstava (vlastita i/ili kreditna sredstva),
planirani prinosi investicije.....

Plaća u naravi (s posebnim osvrtom na korištenje automobila) i iskazivanje na propisanim obrascima

Uvod
Plaća u naravi je primitak koji poslodavac daje svom radniku određen u nenovčanom obliku (dobra, usluge, prava, vrijednosnice i ostali primici u naravi). Plaća u naravi se ,prema Zakonu o radu isplaćuje u novcu, no sukladno poreznim propisima primici radnika u naravi radnika smatraju se plaćom odnosno primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Primicima u naravi treba utvrditi njihovu novčanu vrijednost, a isti čine neto primitak (koji treba preračunati u bruto iznos na koji se obračunavaju (i plaćaju) obvezni doprinosi, te porez (i prirez, ako ga je propisala jedinica lokalne samouprave).
Najčešći oblik primitaka u naravi u praksi čini davanje osobnih automobila u vlasništvu pravne osobe (trgovačkog društva ili fizičke osobe (obrtnika i dr., kod kojih se automobil nalazi u Popisu dugotrajne imovine) zaposlenicima.
Ukoliko se primitak u naravi daje osobama koje nisu u radnom odnosu sa davateljem primitka u naravi, tada isti čini drugi dohodak.

Plaća u naravi
Iako se, prema odredbama Zakona o radu plaća radnicima isplaćuje u novcu, Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se svi priljevi koji pritječu radniku u novcu ili naravi (iz radnog odnosa) smatraju plaćom (dohotkom od nesamostalnog rada).
Plaću u naravi čine svi primici radnika temeljem radnog odnosa koji se daju radniku u naravi a ne u novcu, te su (u pravilu) uređeni nekim od izvora radnog prava (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor...). Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju temeljem radnog odnosa.
Ukoliko se plaća u naravi obračunava bivšim radnicima (temeljem prijašnjeg radnog odnosa)
bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik i dr.), te ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa, kao i druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i i sl. kao i povoljnije kamate pri odobravanju kredita ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa, odredbama Zakona o doprinosima propisano je da se ti primici (po osnovi prijašnjeg radnog odnosa) smatraju drugim dohotkom, što znači da se na te primitke primjenjuju odredbe dva propisa (Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima) te se doprinosi obračunavaju kao kod drugog dohotka, a porez (i prirez, ako je propisan) kao primitak od nesamostalnog rada (plaća).
Ukoliko se navedeni primici isplaćuju bivšim radnicima koji su umirovljenici, na te se primitke doprinosi neće obračunavati, dok će se porez (i prirez, ako je propisan) obračunati kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća).
Pod primicima u naravi po osnovi nesamostalnog rada (temeljem sadašnjeg ili bivšeg radnog odnosa) smatraju se primici u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada,
2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje,
3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima se ne smatraju ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni.....

Osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja ili blokade računa poslodavca

1. Uvod

Kako je u zadnje vrijeme izmijenjeno niz propisa koji uređuju područje stečajnog prava u Republici Hrvatskoj, možemo zapravo govoriti i o reformi stečajnog prava u našoj zemlji. Ova reforma započela je donošenjem novog Stečajnog zakona (u nastavku teksta: SZ), a nastavljena je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku teksta: ZID Zakona). Temeljem odredbi Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku teksta: Zakon), donesena su i dva nova pravilnika, Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku teksta: Pravilnik) te Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca.
Svi navedeni propisi stupili su na snagu u isto vrijeme, 1. rujna 2015. Stupanjem Pravilnika na snagu prestao je važiti stari Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku teksta: stari Pravilnik). Treba istaknuti kako će se postupci pokrenuti temeljem starog Pravilnika i dovršiti temeljem njegovih odredbi.
Kako smo o novom SZ-u nešto više pisali u rujanskom broju RiPUP-a, u ovom broju detaljno analiziramo nove propise koji uređuju postupak osiguranja potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Odredbama Zakona se utvrđuju pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, kao i vrste te opseg zaštićenih prava. Zakonom se određuju i uvjeti, postupak te izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava, a novim podzakonskim propisima donesenim temeljem Zakona, postupak za ostvarenje zaštite prava radnika u slučaju stečaja i blokade računa poslodavca se detaljno razrađuje.
Zakonom je osnovana i Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (u nastavku teksta: Agencija), utvrđuje njezina djelatnost i način upravljanja te obavljanja djelatnosti. O svemu navedenom, uz praktične primjere načina ispunjavanja obrazaca propisanih novim pravilnicima, detaljnije navodimo u nastavku teksta.

2. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca

Prije pojašnjenja temeljnih zakonskih odredbi o pravima radnika u slučaju stečaja poslodavca, potrebno je upoznati se sa osnovnim zakonskim pojmovima. U smislu zakonskih odredbi, poslodavac u stečaju je fizička, ili pravna osoba sukladno Zakonu o radu (u nastavku teksta: ZR), nad kojom je otvoren stečaj sukladno odredbama SZ-a i drugih posebnih propisa kojima se uređuje stečajni postupak. S druge strane, radnik u smislu odredbi Zakona je fizička osoba sukladno ZR-u, koja je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u radnom odnosu kod poslodavca, kao i osoba kojoj je radni odnos kod poslodavca prestao unutar zaštićenog razdoblja.

Pri tome se pod zaštićenim razdobljem u smislu Zakona podrazumijeva razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava u slučaju stečaja poslodavca, a predstavlja razdoblje posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja.

Sama zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca koja je propisana Zakonom, provodi se osiguranjem i isplatom dijela stečajnih potraživanja iz sredstava Agencije te preuzimanjem svih procesnih prava stečajnog vjerovnika, odnosno radnika, za isplaćena sredstva po iznosu i namjeni. Postupak osiguranja potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca je hitan i provodi se po pravilima općeg upravnog postupka, odnosno sukladno Zakonu o općem upravnom postupku....

Ugovor o dopunskom radu

Stupanjem na snagu novog Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/2014) poslodavcima i radnicima dana je mogućnost zasnivanja tzv. dopunskog rada. Odredbe o dopunskom radu sadržane  su u čl. 61. Zakona o radu i to u dijelu kojim se uređuje radno vrijeme radnika, na način da je radnicima koji već rade u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno dana mogućnost da kod drugog poslodavca zasnuju još jedan radni odnos za rad preko 40 sati tjedno. Koji su uvjeti i ograničenja za zasnivanje dopunskog rada, o kakvoj se vrsti ugovora radi te koje obveze i prava iz takvog radnog odnosa proizlaze za radnika i poslodavca pitanja su o kojima će biti riječi u nastavku ovog teksta.  
Pojam „dopunski rad“ je riječ koju kao takvu nećemo naći u samim odredbama Zakona o radu budući da se radi o pojmu odnosno institutu koji se ustalio u praksi  kada se govori o nepunom radnom vremenu radnika koji već ima ugovor o radu u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno kod drugog poslodavca. Tzv. dopunski rad definiran je Zakonom o radu na sljedeći način:

„Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci, s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.“
Dakle, zasnivanje dopunskog rada zakonodavac je uvjetovao obveznim prethodnim pristankom poslodavca odnosno poslodavaca u slučajevima kada radnik satnicu od 40 sati tjedno ostvaruje temeljem ugovora o radu u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, te ga je istovremeno ograničio na način da je propisao da dopunski rad ne može trajati više od 8 sati tjedno odnosno 180 sati godišnje.   
Ograničavanjem broja sati za koje se dopunski rad može ugovoriti jasno proizlazi da se radi o sklapanju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu koji se može sklopiti u trajanju od najmanje jedan (1) odnosno osam (8) sati tjedno, ali ne više od 180 sati godišnje.

Prava radnika i obveze poslodavaca u slučaju stečaja poslodavca

Izmjene i dopune Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca objavljene su u Narodnim novinama broj 82/15 od 24. srpnja 2015. godine, te su stupile na snagu 01. rujna ove godine.
Zakonom se kao i do sada utvrđuju pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, osniva se Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, utvrđuje njezina djelatnost i način upravljanja i obavljanja djelatnosti te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.
Odredbe Zakona o skladu su s pravnom stečevinom EU-a, te su u skladu sa Direktivom 2008/94/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca (SL L 283, 28. 10. 2008.).
Tekst Zakona koji se odnosi na prava radnika u slučaju stečaja poslodavca dorađen je i poboljšan, a najvažnija novina je propisivanje prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca.
Prema odredbama Zakona poslodavac u stečaju je fizička ili pravna osoba sukladno općem propisu o radu nad kojom je otvoren stečaj prema posebnim propisima kojima se uređuje stečajni postupak.
Poslodavac kojem je blokiran račun je fizička ili pravna osoba sukladno općem propisu o radu kojemu su temeljem evidentirane i neizvršene osnove za plaćanje iz ovoga Zakona blokirani svi računi i zabranjeno raspolaganje oročenim novčanim sredstvima prema posebnom propisu zbog nemogućnosti izvršenja zahtjeva za prisilnu naplatu neisplaćene plaće odnosno naknade plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec.
Radnik je fizička osoba sukladno općem propisu o radu koja je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u radnom odnosu kod poslodavca, kao i osoba kojoj je radni odnos kod poslodavca prestao unutar zaštićenog razdoblja.
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca je javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a rješava između ostalog o pravima radnika u slučaju stečaja poslodavca utvrđenih ovim Zakonom, rješava o pravima radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće utvrđenim Zakonom, obavlja uplate na temelju donesenih rješenja na račun radnika, osigurava zakonitosti ostvarivanja prava radnika, pruža stručnu pomoć radnicima pri ostvarivanju njihovih prava utvrđenih Zakonom, usmjerava i upravlja sredstvima osiguranim za namjenu utvrđenu Zakonom, ostvaruje regresna prava za isplaćena potraživanja radnicima u slučajevima stečaja stranog poslodavca, ostvaruje prava ovrhovoditelja u ovršnom postupku, u visini isplaćenih sredstava, i dr....

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.