 |
 |
|
Oslobođenja od PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije
… su od 30. srpnja 2015. na snazi je novi provedbeni propis koji donose novine u svezi provođenja postupka ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a koja se odnose na diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije.
Navedene osobe oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH ostvaruju...
Nove obračunske isprave za isplate plaća i otpremnina
… je u Narodnim novinama broj 102/2015 objavljen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je stupio na snagu 1. listopada 2015. U Pravilniku su objavljeni i novi obrasci o isplati isplaćene plaće i otpremnine, te neisplaćene plaće i otpremnine. Pravilnikom se propisuje obvezna primjena novih obrazaca za neisplatu plaće (NP1) i neisplatu otpremnine (NO1).
Najbitnije izmjene i dopune Pravilnika o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine su...
|
 |
|
Zatezna kamata kod neprofitnih organizacija
Neprofitna smo organizacija koja smo djelomično u sustavu PDV-a i djelomično u sustavu poreza na dobit za gospodarski dio obavljanja djelatnosti. Nismo osoba javnog prava. Koji propisi za zatezne kamate se odnose na nas u odnosima s trgovačkim društvima a koji u odnosima s neprofitnim organizacijama i fizičkim osobama?
|
 |
|
Novine u evidencijama o radnom vremenu radnika
1. Uvod
U dosadašnjoj praksi je jedan od najvećih problema u dosadašnjoj primjeni Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: Pravilnik), predstavljala obveza poslodavaca da vode evidenciju o dnevnom i tjednom odmoru radnika. O ovom problemu smo već u nekoliko navrata pisali u našem časopisu. Svoje primjedbe na ovakvo rješenje u Pravilniku je, od samog početka njegove primjene, dala struka, kao i udruge poslodavca i drugi obveznici primjene Pravilnika, kritizirajući njegove odredbe o dnevnom i tjednom odmoru kao teško provedive u praksi.
Očito ponukan brojnim primjedbama na tekst Pravilnika, ministar rada i mirovinskog sustava donio je početkom rujna, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (Nar. nov., br. 97/15), koji je stupio na snagu 19. rujna 2015. Najvažniju novinu za poslodavce predstavlja nova odredba Pravilnika prema kojoj se evidencija dnevnog i tjednog odmora radnika više ne mora voditi ako se vodi evidencija početka i završetka rada radnika.
2. Minimalni sadržaj evidencije o radnom vremenu radnika
Pravilnikom je predviđeno vođenje evidencije o radnom vremenu radnika po principu minimalnog obveznog sadržaja. To znači kako poslodavci mogu uz obvezni Pravilnikom minimalno propisani sadržaj, u evidenciju o radnicima uključiti i druge podatke o radnom vremenu koje smatraju potrebnim.
2.1. Obvezni sadržaj
U nastavku navodimo koje podatke mora najmanje sadržavati evidencija o radnom vremenu radnika sukladno Pravilniku:
▪ ime i prezime radnika;
▪ datum u mjesecu;
▪ početak rada;
▪ završetak rada;
▪ vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca, ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran;
▪ ukupno dnevno radno vrijeme;
▪ vrijeme terenskog rada;
▪ vrijeme pripravnosti;
▪ vrijeme nenazočnosti na poslu:
vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), pri čemu sukladno zadnjim izmjenama Pravilnika, poslodavac koji vodi, odnosno koji je obvezan voditi podatke o početku i završetku rada, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora,
neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom,
vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
vrijeme rodiljnih, roditeljskih dopusta, mirovanja radnog odnosa ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom,
vrijeme plaćenih dopusta,
vrijeme neplaćenih dopusta,
vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika,
vrijeme nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,
vrijeme provedeno u štrajku;
▪ vrijeme isključenja s rada (lockout).
Što se tiče podataka o početku i završetku rada, poslodavac ih je obvezan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu, ili je uređena pravilnikom o radu......
|
 |
|
Izmjene i dopune Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (primjena od 1.1.2016.)
1. Uvod
U uvodu svakog HSFI-a navedeno je da je navedeni standard u skladu s Direktivom 2013/34/EU a ne s IV Direktivom. Više nije navedeno da je navedeni standard u skladu s određenim MRS-om i određenim MSFI-jem. Međutim, i nadalje je ostala odredba u točki 18. HSFI 3-Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške: " da će menadžment poduzetnika koji primjenjuje HSFI-e razmotriti primjenjivost zahtjeva i uputa iz Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u slučaju kada ne postoji HSFI primjenjiv na određenu transakciju ili događaj.".
Na kraju svakog HSFI-a u poglavlju "datum stupanja na snagu" nalaze se sljedeće odredbe:
"Poduzetnik je dužan primjenjivati ovaj Hrvatski standard financijskog izvještavanja za razdoblje započeto 1. siječnja 2016. i kasnije, uz prepravljanja početnih stanja u bilanci na dan 1. siječnja 2016. ili kasnije, ako je potrebno, bez prepravljanja informacija za usporedna razdoblja u računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanom toku, te treba objaviti tu činjenicu.
U bilješkama se obavezno objavljuje opis razloga i iznosa prepravaka te naziva pozicija u kojima su prepravci iskazani te iskazuju učinci odredbi Standarda da su se primjenjivale na usporedne informacije u računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanom toku.".
Iz navedenih odredbi proizlazi da iako će se izmjene i dopune HSFI-a primjenjivati za financijske izvještaje za razdoblja od 1. siječnja 2016., potrebno je i početna stanja Bilance na dan 1. siječnja 2016. prepraviti u skladu s promjenama HSFI-a i u bilješkama uz Bilancu za 2016. g. treba objaviti opis razloga i iznosa prepravaka te naziva pozicija u kojima su prepravci iskazani.
2. Okvir za primjenu HSFI-a
2.1. Pristup
U točki 1.1. Okvira za primjenu HSFI-a imamo dvije promjene:
1) HSFI se temelje (osim na domaćoj računovodstvenoj teoriji i praksi) i na Direktivi 2013/34/EU i
2) HSFI su prilagođeni i potrebama (osim srednjih i malih poduzetnika) mikro poduzetnika....
|
 |
|
Isplata i oporezivanje kamata fizičkih osoba
Oporezivanje kamata u sustavu poreza na dohodak
1.1.Oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi primitaka od kamata od 1. siječnja 2015.
Od 1.siječnja 2015. prema članku 30. stavku 1. i 3. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH -120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14 i 143/14 – u daljnjem tekstu: Zakon) i članku 41. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – u daljnjem tekstu: Pravilnik) oporezuju se sve vrste kamata odnosno primici od potraživanja svake vrste kamata, a posebno:
primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),
primici od kamata po vrijednosnim papirima,
primici od kamata po osnovi danih zajmova,
primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.
Međutim, prema članku 30. stavku 15. Zakona, kamatama se ne smatraju (izuzeti su od oporezivanja):
zatezne kamate,
naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,
kamate na pozitivno stanje na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje. Sukladno članku 41. stavku 17. Pravilnika, najmanja kamata na oročenu štednju ne odnosi se na namjenske oročene depozite koji služe za osiguranje tražbine banke.
Kako se ovdje radi o malim iznosima kamata s prevelikim administriranjem, a i sami računi nužno služe za svakodnevno poslovanje poreznih obveznika ove kamate su izuzete od oporezivanja (npr. ako bi fizička osoba tijekom cijele godine imala na tekućem računu 3.000,00 kn tada bi kamata koju bi obračunala banka (npr. po stopi od 0,3%) iznosila 9,00 kuna.
primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica. Treba posebno istaknuti da državne obveznice i municipalne obveznice i u drugim državama članicama Europske unije imaju povoljni porezni status.
primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (naplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup).
Prema članku 51. stavku 3. Zakona i članku 73. stavku 2. Pravilnika, predujam poreza na dohodak od kamata obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona....
|
 |
|
Pravo na odbitak PDV-a prilikom kupnje nekretnina i pokretnina u postupku ovrhe
Obzirom na učestale upite poreznih obveznika o ostvarivanju prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) prilikom kupnje nekretnina prodanih u ovršnom postupku, jer na takvu isporuku nije primijenjen prijenos porezne obveze u nastavku vas obavještavamo o oporezivanju PDV-om u postupku ovrhe.
1. Prodaja nekretnina u postupku ovrhe
Od 1. siječnja 2015. godine PDV-a je sukladno članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta.
Iz navedene odredbe proizlazi da se od 1. siječnja 2015. PDV plaća na isporuke građevina ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene odnosno korištene uključujući zemljišta na kojem se nalaze, zatim na isporuke građevina ili njihovih dijelova uključujući zemljišta na kojem se nalaze kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te na građevinsko zemljište.
Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je sukladno članku 75. stavku 3. točki d) Zakona o PDV-u platiti PDV za isporuke nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe.
Člankom 21. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je kada zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela, već do izravne dužnikove isporuke kupcu koja podliježe oporezivanju.
Iz odredbe Zakona o PDV-u proizlazi da se kod prodaje nekretnina u postupku ovrhe na koje se plaća PDV, a koje kupuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a primjenjuje prijenos porezne obveze....
|
 |
|
Obnova postupka
U tužbi kojom osporava rješenje tuženika, tužitelj ističe da se tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja neosnovano očituje da pozivanje tužitelja na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, koji je određen u kaznenom postupku, nije od utjecaja na izmjenu činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku utvrđivanja porezne obveze. Smatra da je stav tuženika nerazumljiv i sam sebi proturječan. Kako se činjenica da je stalna sudska vještakinja financijske struke u svom nalazu tužitelju kao poreznom obvezniku utvrdila obvezu poreza na dodanu vrijednost za 2003. i 2004. godinu u znatno nižem iznosu od utvrđenja poreznog tijela, ne može smatrati u smislu odredbe članka 123. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku novom činjenicom odnosno novim dokazom, koji bi doveli do drukčijeg rješenja stvari daje ta činjenica bila poznata odnosno da je taj dokaz izveden u ranijem postupku. Tužitelj, suprotno tuženom tijelu, smatra da ovako velika razlika između utvrđenja Porezne uprave - Područni ureda i utvrđenja stalne sudske vještakinje financijske struke, nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su inspektori tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost pogrešno i nepotpuno utvrdili činjenično stanje, i to isključivo zbog neposjedovanja stručnih znanja iz područja građevinarstva, zbog čega je tuženik morao dopustiti obnovu postupka a ne tužiteljev prijedlog za obnovu odbiti.
Predlaže da se tužba uvaži i osporeno rješenje kao nezakonito poništi.
U odgovoru na tužbu tuženo tijelo smatra da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju istog rješenja te predlaže da se tužba odbije.
Tužba nije osnovana.
41/08, dalje: ZOO) propisano je da Sud na nastup zastare ne pazi po službenoj dužnosti...
|
 |
|
Naknada troška prijevoza na posao i s posla radnicima
1. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
Pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije propisano Zakonom o radu, no može biti uređeno i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te ostalim izvorima radnog prava.Ukoliko poslodavac obavlja djelatnost za koju nije donijet kolektivni ugovor (ili nije potpisnik nekog od donesenih kolektivnih ugovora, pa odredbe istih nije dužan primjenjivati), ako zapošljava manje od 20 djelatnika (te nije bio obvezan donijeti pravilnik o radu), a kod sklapanja ugovora o radu sa djelatnicima nije utvrđeno pravo djelatnika na isplatu naknade troškova prijevoza na posao i s posla, nema propisa prema kojem bi poslodavac bio obvezan isplatiti terenski dodatak svojim djelatnicima. U takvom slučaju isplata terenskog dodatka ovisi o odluci samog poslodavca.
Od donijetih (važećih) kolektivnih ugovora po djelatnostima (za obrt, za graditeljstvo, za ugostiteljstvo i td.) jedino je proširena primjena kolektivnog ugovora ugostiteljstva i to na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.
Odredbe ostalih kolektivnih ugovora (čija primjena nije proširena)dužni su se pridržavati samo potpisnici istih.
1.1. Primjena povoljnijeg prava za radnika
Ako poslodavce obvezuje primjena više izvora radnog prava (kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i sl.), primijenit će odredbe koje su najpovoljnije za radnika , tj. u slučaju različito uređenog prava iz radnog odnosa prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, sporazumu sklopljenom između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnom ugovoru ili zakonu, poslodavac treba primijeniti za radnika najpovoljnije pravo. U slučaju primjene nepovoljnijeg prava za radnika radi se o povredi prava radnika. Na primjer, u slučaju da poslodavac ugostitelj koji se bavi pripremom i usluživanjem hrane isplati svom radniku naknadu troška prijevoza u visini cijene karte željeznicom (što je povoljnije za poslodavca, prema kolektivnom ugovoru za graditeljstvo) koja iznosi 500,00 kn, a prema pravilniku o radu radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao prema cijeni karte autobusom koja iznosi 650,00 kuna, poslodavac bi isplatom manjeg iznosa povrijedio pravo radnika na primjenu povoljnijeg prava. Budući se u navedenom primjeru radi o kršenju materijalnih prava koja nisu regulirana odredbama Zakona o radu, radnici bi svoje pravo na primjenu povoljnijeg prava kod isplate naknade troškova prijevoza na posao (a eventualno i samu isplatu troškova prijevoza na posao – ukoliko isti nisu isplaćeni, a radnik na njih ima pravo prema odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu) mogli ostvariti jedino putem suda (tužbom).
1.2. Pravo na naknadu troškova prijevoza u javnim i državnim službama
Neki kolektivni ugovori su pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla uredili detaljnije, tj. osim određivanja visine naknade prema cijeni javnog prijevoza, uređeni su i slučajevi naknade troška prijevoza na posao iz mjesta u kojem javni prijevoz nije osiguran, korištenja mjesnog i međumjesnog prijevoza, više mogućnosti javnog prijevoza, isplate naknade troška prijevoza kada je radnik na bolovanju ili godišnjem odmoru, pravo na naknadu troška prijevoza na posao radnika koji koristi svoj osobni automobil i sl.
U nastavku donosimo odredbe iz kolektivnih ugovora za javne službe i zaposlene u državnoj službi....
|
 |
|
Ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta u djelatnosti trgovine
1. Uvod
Trgovina je važna gospodarska djelatnost koja ima ključnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske. Nesporna je činjenica da je danas ta djelatnost suočena s velikim izazovima na tržištu, kao što su povećana konkurencija, koncentracija, uvođenje novih tehnologija te s tim u svezi i sve više prisutnijeg oblika prodaje baziranih na razvoju elektroničkog poslovanja. U tom smislu, trgovci nastoje kroz sve zakonom dopuštene načine i oblike svoje proizvode ponuditi potrošačima, bilo u svojim prodajnim objektima (prodavaonice, trgovački centri, robne kuće i dr.), izvan prodavaonica (tržnice, prodajni automati, pokretna vozila, kiosci, prodajne klupe i štandovi) i/ili prodajom robe na daljinu (tzv. internet trgovina ili e-trgovina) i/ili izvan poslovnih prostorija trgovca (tzv. direktna prodaja ili „prodaja od vrata do vrata“).
Za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja djelatnost trgovine, kao i drugi uvjeti propisani posebnim propisima s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine. Akt nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta, osnovni je preduvjet za legalni početa obavljanja trgovine, osim u slučajevima propisnih iznimaka.
2. Općenito o djelatnosti trgovine
Temeljni propis kojim su uređeni uvjeti i način obavljanja trgovine je Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13 i 30/14 – u nastavku teksta: ZoT). Minimalni tehnički uvjeti u djelatnosti trgovine propisani su odredbama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14. – u daljnjem tekstu: Pravilnik). Klasifikacija prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo propisana je odredbama Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 39/09. i 46/15.- u daljnjem tekstu: Pravilnik o klasifikaciji). Na djelatnost trgovine primjenjuju se i drugi propisi kojima se uređuje zaštita...
|
 |
|
Prekršaji poslodavca kod stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa regulirano je odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/2014) te odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, broj 57/2012 i 120/2012).
Sukladno odredbi članka 59. Zakona o radu, na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac može primiti osobu:
-koja je završila školovanje za takvo zanimanje, i
-ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.
Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.
Prema odredbi članka 6. Zakona o poticanju zapošljavanja, na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac može primiti nezaposlenu osobu, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu.
Tko se smatra nezaposlenom osobom u smislu odredaba Zakona o poticanju zapošljavanja, određeno je člankom 2.:
„Članak 2.
U smislu Zakona o poticanju zapošljavanja određuje se da je :
Nezaposlena osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, osoba koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi duže od trideset dana i koja bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskome osiguranju, nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, te se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.“
Prekršaji u obavljanju djelatnosti građenja
Novi Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje objavljen je u Narodnim novinama broj 78/2015 od 17. srpnja 2015. godine, te je stupio na snagu 25. srpnja ove godine.
Zakonom se uređuje obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upravljanja projektom gradnje, ispitivanja i prethodnih istraživanja, propisuju se zadaće struka, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Obavljanje stručnih poslova geodetske struke u vezi s prostornim uređenjem i gradnjom uređeno je Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (Narodne novine broj 152/2008, 61/2011 i 56/2013).
Pod obavljanjem djelatnosti građenja, u smislu Zakona, podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.
Osim obavljanja djelatnosti građenja, Zakon razlikuje još nekoliko termina, poput obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, obavljanja poslova projektiranja, obavljanja poslova stručnog nadzora građenja, obavljanja djelatnosti upravljanja projektom gradnje, obavljanja djelatnosti ispitivanja, te naposljetku obavljanja djelatnosti prethodnih istraživanja......
|
 |
Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike
Stope poreza |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|