 |
 |
|
Godišnje izvješće o kreditnim poslovima s inozemstvom za 2015.
Privatna trgovačka društva obvezna su dostaviti Godišnje finacijsko izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom. Tu obvezu imaju ona trgovačka društva koja nisu odabrana u uzorak za mjesečno izvješćivanje o kreditnim poslovima s inozemstvom....
Mjesečni predujam članarine turističkoj zajednici za 2016.
… je za 2016. godinu članarina turističkim zajednicama smanjena za 15% u odnosu na prethodnu godinu. Stoga, kod godišnjeg obračuna članarine turističkim...
|
 |
|
Terećenje za manjkove po inventuri
Trgovačko smo društvo i u sustavu smo poreza na dodanu vrijednost. Inventurna komisija utvrdila je manjak na materijalnoj imovini koji je porezno nepriznat. Koga se sve može teretiti za taj manjak odnosno na koje sve načine se može iskazati i knjižiti taj manjak i u kojem slučaju se takav manjak iskazuje na red.br.8. obrasca PD?
|
 |
|
Raspored i isplata dobiti te pokriće gubitka za d.o.o. i j.d.o.o. za 2015.
1. Tko odlučuje o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka) za 2015. i utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja
Vlasnici udjela (članovi društva), koji su ujedno i članovi skupštine društva, u 2016. godini odlučuju o raspodjeli dobiti odnosno pokriću gubitka iz 2015. godine. Za potrebe javne objave, Odluka o raspodjeli dobiti (odnosno pokriću gubitka) za 2015. godinu i Odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu mora se dostaviti u Financijsku agenciju (FINA-u) do najkasnije 30. lipnja 2016.
1.1. Primjer Odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za d.o.o.
U nastavku dajemo primjer Odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za „mali“ d.o.o.
Sukladno čl. 441. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15) i čl. 20. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11, 54/13 i 121/14) i društvenog ugovora tvrtke ______________________ d.o.o., Zagreb, Dugu ulica 123, OIB: 22562949874, na prijedlog Uprave društva donesena je
ODLUKA o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu
Točka 1.
Skupština društva utvrđuje temeljne financijske izvještaje za 2015. godinu i to:
1. Bilancu sa zbrojem pozicije aktive, odnosno pasive ____________ kn,....
|
 |
|
Sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici EU
1. Zakonski okvir
U skladu s člankom 13. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca.
U slučaju kada je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mjestom bilo koje naknadne isporuke tih dobara je država članica uvoza.
Iznimno od navedenog, mjestom isporuke dobara koja isporučitelj ili druga osoba za račun isporučitelja otpremi ili preveze iz države članice koja nije država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz, to je mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz kupcu završava, uz ispunjenje sljedećih uvjeta:
a) dobra su isporučena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om prema članku 5. stavku 1. točkama a) i b) ovoga Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik,
b) ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ili isporuci dobara nakon njihovog sastavljanja ili postavljanja sa ili bez probnog rada, koju obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun.
Vezano za isporuku dobara koja se sastavljaju i postavljaju u Europskoj uniji, Zakon o PDV-u u članku 13. stavka 10. propisuje sljedeće:
„Mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog
U ovom slučaju isporuka dobara se oporezuje u mjestu sastavljanja i postavljanja tih prevezenih dobara, uz uvjet da je ista otpremio ili prevezao sam prodavatelj dobara, kupac dobara ili neka treća osoba kao na primjer prijevoznik. Samo sastavljanje i postavljanje dobara može obaviti sam prodavatelj koji je i isporučitelj ili treća osoba za račun isporučitelja. Također, sastavljanje i postavljanje može biti sa uključenim probnim radom dobara, a isto tako i bez probnog rada.
2. Porezno postupanje
Pri određivanju poreznog aspekta isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem važno je odrediti sljedeće:..
|
 |
|
Procjena iznosa zakupa za određivanje predujma poreza na dohodak
Nesporno je pravo poreznog tijela da procjenom utvrdi visinu najamnine/zakupnine, međutim istu procjenu bi trebalo obaviti sukladno članku 28. Zakona o porezu na dohodak korištenjem relevantnih usporednih podataka
Sudska praksa
Usl-120/14-6 od 26.10.2015.
Tužiteljica je u tužbi navela: da je pobijanim rješenjem odbijena njena žalba i potvrđeno prvostupanjsko rješenje Porezne uprave, a kojim rješenjem je tužiteljici određen porez za najamninu poslovnog prostora; da osnovica nije utvrđena temeljem ugovora već temeljem kriterija koji se u ovom slučaju ne mogu primijeniti; da je poslovni prostor do stečaja koristila tvrtka muža tužiteljice; da joj nije jasno zašto tužiteljica nije mogla tvrtci supruga dati i besplatno na korištenje prostor svog vlasništva; da je suprug tužiteljice osnovao tvrtku i pokušao raditi ali bez uspjeha tako da je ista otišla u stečaj; da kriteriji na koje se poziva porezno tijelo se mogu primijeniti u odnosu na treća lica, ali da to u ovakvoj situaciji nije prihvatljivo; da nije neprihvatljivo da ona tvrtci svog supruga koja je loše radila naplaćuje mjesečni najam. Predlaže da pobijano rješenje bude poništeno...
|
 |
|
Službena putovanja – evidentiranje izdataka u Obrascu JOPPD od 1.1.2016.
Uvod
Od uvođenja obrasca JOPPD (od 01.siječnja 2014.), uvedeno je izvještavanje o troškovima i dnevnicama sa službenih putovanja. Od tada su početkom svake godine uvođene promjene vezane za troškove službenih putovanja. Tijekom 2014. trebalo je u obrazac JOPPD upisivati izvršena (a neplaćena) službena putovanja, za koja se (po isplati troškova istih) vršio ispravak, a potom i dopuna obrasca JOPPD. Početkom 2015. ponovno su promijenjena pravila izvještavanja o službenim putovanjima. Ukinuta je obveza izvještavanja neplaćenih troškova službenog puta, te se izvještavalo samo o plaćenim troškovima službenog puta, te su uvedene je nove šifre (39, odnosno 52 i 53 za neprofitne organizacije), kojima je odvojeno izvještavanje o isplaćenim dnevnicama (šifra 17, odnosno 52 kod neprofitnih organizacija) od isplaćenih troškova nastalih na službenim putovanjima (noćenje, prijevoz (šifra 39, odnosno 53 kod neprofitnih organizacija).
Od 2016. je izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. Nov., 137/15) ukinuta obveza izvještavanja o troškovima službenog putovanja (noćenje, prijevozni troškovi), no i dalje se treba izvještavati o isplaćenim dnevnicama sa izvršenih službenih putovanja (šifra 17, odnosno 52 kod neprofitnih organizacija), te korištenje privatnog automobila u službene svrhe (šifra 18, odnosno 52 kod neprofitnih organizacija), te je definirano trajanje službenog putovanja tj. službenim putovanjem smatra se samo ono u trajanju do 30 dana, kao i visina neoporezive dnevnice ako je na službenom putovanju osigurana i prehrana (koja se tada umanjuje za 30% odnosno 60%).
2. Što se smatra službenim putovanjem?
Službenim putovanjem smatra se putovanje do 30 dana mjesečno.
To praktično znači da se dnevnica može neoporezivo isplatiti za službeni put koji traje najviše 30 dana neprekidno.
Ako službeni put traje dulje od 30 dana, svaka isplata dnevnica nakon toga smatrala bi se oporezivom (tj. činila bi plaću radnika, koja podliježu obračunu i uplati obveznih doprinosa, te poreza i prireza (ako je propisan)....
|
 |
|
Namirenje dospjelog poreznog duga kroz upravni ugovor
Pojam upravnog ugovora
Ugovor je pravni posao u kojem ugovorne strane izražavaju slobodnu volju, utvrđuju prava i obveze iz kojeg proizlaze pravni učinci. Ugovorne strane mogu biti dvije ili više, ali je najvažnije da u stupanje ugovornog odnosa ulaze slobodnom voljom i sa jednakim pravima.
Upravni ugovor je pravni posao u kojem je jedna od ugovornih strana država ili neko drugo javnopravno tijelo. To nisu ugovori koji počivaju na građanskom, odnosno privatnom pravu već javnom pravu. Dakle radi se o ugovorima između nejednakih ugovornih strana, jer javnopravno tijelo raspolaže javnim ovlastima i u ugovorni odnos stupa sa većim pravima.
Upravni ugovor kao takav u Republici Hrvatskoj uveden je donošenjem novog Zakona o općem upravnom postupku (ZUP), koji se u RH primjenjuje od 01.01.2010. godine. Odredbama čl. 150. do 154. ZUP-a propisani su uvjeti za sklapanje i predmet upravnog ugovora, ništetnost upravnog ugovora, izmjena upravnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti, raskid upravnog ugovora i prigovor na upravni ugovor. Upravni ugovor može se zaključiti samo ako je javnopravno tijelo donijelo upravni akt odnosno rješenje kojim se nalaže izvršenje obveza, zaključuje se između javnopravnog tijela i osobe na koju se rješenje odnosi i njime se rješavaju prava i obveza iz rješenja.
Općim poreznim zakonom propisana je mogućnost sklapanja upravnog ugovora s ciljem namirenja dospjelog poreznog duga.
Uvodne napomene
Prema odredbama članka 4. stavak 5. točka 11. Zakona o Poreznoj upravi djelokrug Porezne uprave je provođenje postupka naplate i ovrhe radi naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja te poslovi vezani uz stečajni postupak i postupak predstečajne nagodbe....
|
 |
|
Kazne u slučaju nepoštivanja odredbi o radu na izdvojenom radnom mjestu
Prema novom Zakonu o radu (Narodne novine, br. 93/2014 – u nastavku teksta: ZOR) poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radi se o slučajevima kada radnik obavlja posao kod kuće ili u nekom drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati dodatne podatke o :
- radnom vremenu
- strojevima, alatima, i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan održavati, instalirati i nabaviti,
- uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika, kao i preciziranje naknade troškova u vezi uporabe navedenoga,
- naknadi drugih troškova radniku vezanih za obavljanje poslova,
- načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Poslodavac ima zabranu da plaću radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada utvrdi u iznosu manjem od plaće radnika koji u prostorijama poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima, isto tako poslodavac ima zabranu sklapanja ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada za obavljanje poslova na kojima se ni uz redovite mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne mogu otkloniti štetni utjecaji radnog mjesta, pa se radno vrijeme utvrđuje u skraćenom trajanju. Pored toga poslodavac ima zabranu da količina i rokovi za izvršenje poslova...
Energetski certifikat zgrade prema Zakonu o gradnji
1. siječnja 2016. godine na snagu na snagu su stupile odredbe Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13) koji se odnose na obvezu pribavljanja energetskog certifikata u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup ili leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, dakle i za stanove i apartmane.
Kako je Zakon o gradnji u većini odredaba na snagu stupio 01. siječnja 2014. godine, dok je jedina preostala odredba koja je stupila na snagu početkom ove godine upravo odredba članka 24. stavak 2. i 4. u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, važno je istu dodatno obrazložiti i ukazati na prekršaje propisane Zakonom o gradnji. Članak 24. Zakona o gradnji propisao je kako je investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat dužan prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat....
|
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|