 |
 |
|
Nova adresa za dostavu obrasca OKFŠ
… se konačni obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za razdoblje 1. 1. – 31. 12. 2015. vrši na obrascu OKFŠ kojeg je potrebno dostaviti do 30.4. 2016. na novu adresu Ministarstvu poljoprivrede....
Novi kontni plan
… na internetskim stranicama RiPup-a: www.racunovodstvo-porezi.hr možete preuzeti novi kontni plan za 2016. godinu s pregledom promjena u odnosu na kontni plan koji se koristio prethodnih godina…
|
 |
|
Posebni doprinos za ostvarivanje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Šaljemo svoje radnike na službeni put u Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Japan. Da li smo obvezni obračunavati posebni doprinos za ostvarivanje zdravstvene zaštite u inozemstvu?
|
 |
|
Operativni leasing kod obrtnika (i drugih samostalnih djelatnosti)
Leasing je sve češći oblik financiranja nabave dugotrajne imovine u samostalnoj djelatnosti. U ovom članku autor pojašnjava na primjerima knjigovodstvene i porezne posljedice nabave dugotrajne imovine na operativni leasing u obrtničkoj djelatnosti.
Posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga pribavlja objekt leasinga na način da od dobavljača objekta leasinga kupnjom stekne pravo vlasništva na objektu leasinga, te primatelju leasinga odobrava korištenje tog objekta leasinga kroz određeno vrijeme, a primatelj leasinga se obvezuje za to plaćati naknadu (čl. 4. st. 1. Zakona o leasingu).
Iznimno, davatelj leasinga može obavljati poslove leasinga s objektima leasinga koje ima u svom vlasništvu stečenom i na drugi zakonom propisan način. U tom slučaju davatelj leasinga je ujedno i dobavljač objekta leasinga.
U poslovima leasinga javljaju se sljedeći subjekti:
davatelj leasinga
primatelj leasinga i
dobavljač objekta leasinga.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova leasinga podnose osnivači leasing-društva, a odobrenje izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (čl. 26. st. 1. Zakona o leasingu).
S obzirom na sadržaj i obilježja posla leasinga razlikujemo: operativni leasing i financijski leasing.
Operativni leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga (čl. 5. st. 3. Zakona o leasingu).
Operativni leasing je oblik najma kod kojeg davatelj leasinga zadržava vlasništvo (pravno i gospodarsko) nad objektom leasinga, a što znači da će on u svojim poslovnim knjigama obračunavati amortizaciju na dugotrajnu imovinu danu u operativni leasing, dok će primatelju leasinga zaračunavati najamninu u ugovorenim razdobljima. Svi rizici i koristi vezani uz objekt leasinga ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga.
Po isteku ugovora o operativnom leasingu objekt leasinga obično se vraća davatelju leasinga, a može i otkupiti predmet leasinga....
|
 |
|
Procjena neiskazanog primitaka
Tužitelj navodi kako u upravnom postupku nije pravilno utvrđeno činjenično stanje te smatra da je pogrešno utvrđeno da je za predmetno razdoblje evidentirao prosječno manje prometa za 60%
U pravodobno podnesenoj tužbi tužitelj navodi da u rješenju tuženika nije pravilno primijenjen zakon, u upravnom postupku povrijeđena su pravila tog postupka, u upravnom postupku činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, te stoje iz činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Smatra da su tijela državne uprave pogrešno utvrdila da je za predmetno razdoblje evidentirao prosječno manje prometa za 60,02%, a što je utvrđeno u njegovom objektu, jer je prvostupanjsko tijelo obavilo promatranje njegovog poslovanja u srcu turističke sezone. Drži da se to što je prvostupanjsko tijelo utvrdilo ne može primijeniti na ostali dio promatranog razdoblja. Ističe da je navedeni procijenjeni promet pogrešno utvrđen u većem iznosu od onog stvarnog jer su promatrani računi nastali u drugoj polovini srpnja, te da promet u tom dijelu godine zasigurno nije jednak onom koji se ostvari u lipnju i rujnu. Predložio je da se izvede dokaz saslušanjem zakonske zastupnice S. S., te financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem njegovih poslovnih knjiga za navedeno razdoblje. Tužitelj je predložio da se poništi rješenje tuženika, te da se tuženiku naloži da mu naknadi troškove ovog upravnog spora.
U odgovoru na tužbu tuženik je u svemu ostao kao kod obrazloženja svog rješenja, te je predložio da sud tužbu odbije kao neosnovanu.
Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, odbijena je žalba BB d.o.o. (ovdje tužitelja) izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda, 23. prosinca 2011. godine, kojim mu je utvrđena porezna osnovica poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 01. siječnja 2011. do 30. rujna 2011.godine...
|
 |
|
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) i porezne olakšice po osnovi uplaćenih premija
Poslodavci mogu za svoje radnike, uz njihov pristanak, neoporezivo uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) najviše do 500,00 kn mjesečno odnosno 6.000,00 kn godišnje po radniku koje će biti oporezive pri isplati mirovine III. stupa koje isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva. Kod isplate tih mirovina, kao dohodak od osiguranja, ne oporezuju se pripisana dobit odnosno prinos te državna poticajna sredstva na koja imaju pravo članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda. Poslodavci mogu svojim radnicima, uz njihov pristanak, uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) i veće iznose od neoporezivih iznosa (iznad 6.000,00 kn godišnje) što će se smatrati plaćom i neće biti oporezive pri isplati mirovina iz III. stupa. To naravno, može učiniti i sam radnik odnosno svaki građanin kao član dobrovoljnog mirovinskog fonda te isplate takvih mirovina nisu oporezive.
U članku se posebno objašnjavaju načela koja se primjenjuju kod oporezivanja mirovina iz I., II. i III. mirovinskog stupa te na kraju članka sveukupne porezne olakšice po osnovi uplate neoporezivih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te utvrđivanja dohotka od osiguranja.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) i isplata mirovina te načela koja se primjenjuju kod oporezivanja mirovina iz I., II. i III. mirovinskog stupa
Prema članku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine”, broj 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15 – u daljnjem tekstu: ZOMO) sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine:
1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup);
2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup);
3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. stup).
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. stup), utvrđivanje i isplata mirovina
Odredbe Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine“, broj 19/14), propisuju uvjete za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, delegiranje poslova na treće osobe, nadzor nad radom i poslovanjem dobrovoljnih mirovinskih fondova, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i depozitara dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Fond je dobrovoljni mirovinski fond kojeg na temelju odobrenja Agencije može osnovati mirovinsko društvo ( pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom - d.d. ili d.o.o.), društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom) i kojim neko od navedenih društava upravlja u svoje ime, a za zajednički račun članova fonda u skladu s odredbama Zakona. Fond može biti otvoreni (u njega se mogu učlaniti sve fizičke osobe) i zatvoreni (u njega se mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe)…
|
 |
|
Normativni poslovi jedinica lokalne samouprave u području trgovine, ugostiteljstva i turizma
Uvjeti i način obavljanja trgovine, ugostiteljstva i turizma kao i druga pitanja od značaja za obavljanje navedenih gospodarskih djelatnosti, uređuje se zakonima i njihovim provedbenim propisima. Poslovi neposrednog provođenja zakona spadaju u poslove državne uprave, a obavljaju ih tijela državne uprave. Međutim, zakonom se određeni poslovi mogu povjeriti tijelima jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa tako i poslovi normativnog uređivanja pojedinih pitanja u upravnim i drugim područjima koja su u cijelosti uređena zakonima. U nastavku ovog članka, pišemo o poslovima normativnog uređivanja određenih pitanja (upravnih područja) u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i turizma koji su zakonima. Uvjeti i način obavljanja gospodarskih djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i turizma (pružanja usluga u turizmu) normativno je uređena odnosno propisana zakonima, kao općim pravnim aktima koje isključivo donosi Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj prema propisanom zakonodavnom postupku. Osiguravanje neposredne provedbe svih, pa tako i zakona koji uređuju uvjete i način obavljanja djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i turizma, kao i donošenje propisa za njihovu provedbu spada u obavljanje poslova državne uprave, a koje poslove, obavljaju tijela državne uprave (ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama). Međutim, istim je zakonima uređivanje pojedinih pitanja povjereno tijelima jedinica lokalnih samouprava odnosno općinama i gradovima kako bi ih oni svojim općim i/ili pojedinačnim aktima uredili na području svoje mjesne nadležnosti. U obavljanju zakonom povjerenih normativnih poslova koji se ogledaju u donošenju podzakonskih pravnih propisa (odluka, rješenja, odobrenja i dr.), nadležna tijela JLS dužna su se pridržavati nomotehničkih pravila za izradu općih i pojedinačnih akata kao i pravila općeg upravnog postupka ukoliko se pojedinačni akti donose u upravnom postupku, te istima uređivati samo ona upravna područja na koja su zakonom ovlašteni. Pojedinačni akti moraju biti u skladu sa općim aktima jedinica lokalne samouprave i zakonima, koji pak moraju biti u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav). Svi subjekti na koje se opći i pojedinačni akti JLS odnose, dužni su se istih u svemu pridržavati. Jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) su općine i gradovi. JLS osnivaju se zakonom i imaju status pravne osobe. Općina je JLS koja se osniva, u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je JLS u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.....
|
 |
|
Obveza imenovanja službenika za zaštitu osobnih podataka
Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, broj 103/2003 do 106/2012 – u nastavku teksta: Zakon) osobni podatak definiran je kao svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (dalje u tekstu: ispitanik).
Informacija koja predstavlja osobni podatak je, između ostalog, ispitanikovo ime i prezime, OIB, JMBG, mjesto prebivališta i/ili boravišta, datum i mjesto rođenja, fotografija, podatak o radnoj i zdravstvenoj sposobnosti, invalidnosti, članovima obitelji, nekažnjavanju, nazivu banke i broju tekućeg računa, broju telefona ili mobitela, elektroničkoj pošti itd.
Dakle, osobnim podatkom treba se smatrati svaka informacija temeljem koje se može izravno ili neizravno utvrditi nečiji identitet.
Svaki poslodavac voditelj je zbirke osobnih podataka jer posjeduje, vodi i obrađuje strukturirani skup osobnih podataka radnika. Sukladno navedenom, svaki poslodavac dužan je podatke obrađivati u svrhu zbog koje su prikupljeni, u dozvoljenom opsegu, pod uvjetima i u skladu s načelima propisanim Zakonom o zaštiti osobnih podataka, posebnim zakonima i podzakonskim aktima. Ujedno, poslodavac mora poduzeti potrebne mjere zaštite osobnih podataka te spriječiti
Službenik za zaštitu osobnih podataka je ''osoba imenovana od strane voditelja zbirke osobnih podataka koja vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka i ostvarivanju prava na zaštitu osobnih podataka'' (članak 2., stavak 1., točka 9. Zakona).
Konkretno, službenik za zaštitu osobnih podatka sukladno članku 18.a, stavak 8., ima slijedeće ovlasti i dužnosti:...
Informacijska sigurnost i zaštita osobnih podataka
Komunikacijski, računalni ili elektronički sustav u kojem se podaci obrađuju, prenose ili pohranjuju tako da budu ovlaštenim korisnicima dostupni i upotrebljivi naziva se informacijski sustav. Informacijski sustav također podliježe mjerama informacijske sigurnosti.
Zakonske mjere i standardi informacijske sigurnosti obuhvaćaju:
nadzor pristupa i postupanja s klasificiranim podacima,
postupanje prilikom neovlaštenog otkrivanja i gubitka klasificiranih podataka,
planiranje mjera prilikom izvanrednih situacija,
ustrojavanje posebnih fondova podataka za podatke klasificirane u Republici Hrvatskoj te za klasificirane podatke koje je predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
Utvrđuju se po stupnju tajnosti, broju, vrsti te ugroženosti kako klasificiranih tako i neklasificiranih podataka. Informacijska sigurnost proteže se na slijedeća područja:
sigurnosna provjera,
fizička sigurnost,
sigurnost podatka,
sigurnost informacijskog sustava,
sigurnost poslovne suradnje.
U praksi je ovdje, svakako, najvažnija sigurnost podataka i informacijskog sustava. Pod mjerom sigurnosti podataka podrazumijevaju se mjere i standardi informacijske sigurnosti koje se primjenjuju kao opće zaštitne mjere za prevenciju, otkrivanje i otklanjanje štete od gubitka ili neovlaštenog otkrivanja klasificiranih i neklasificiranih podataka. To znači da su ovlaštene osobe i tijela dužna postupati u skladu s propisanim pravilnicima i procedurama o postupanju s klasificiranim i neklasificiranim podacima, o sadržaju i načinu vođenja evidencije o izvršenim uvidima u klasificirane podatke te nadzoru sigurnosti podataka, propisanim mjerama i standardima informacijske sigurnosti.
Područje u okviru kojeg se utvrđuju mjere i standardi informacijske sigurnosti klasificiranog i neklasificiranog podatka koji se obrađuje, pohranjuje ili prenosi u informacijskom sustavu te zaštite cjelovitosti i raspoloživosti informacijskog sustava u procesu planiranja, projektiranja, izgradnje, uporabe, održavanja i prestanka rada informacijskog sustava jest informacijska sigurnost.....
|
 |
Srednji tečajevi kuna
Zatezne i redovite kamate |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|