Računovodstvo i porezi u praksi - Novosti

Formiranje rezervi kod j.d.o.o.-a

… jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) mora unijeti u zakonske rezerve četvrtinu iznosa (25%) dobiti nakon oporezivanja iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.
Tako formirane zakonske rezerve smiju se upotrijebiti…

J.d.o.o. mora plaćati članarinu za HGK

… da poduzetnici osnovani i upisani u sudski registar kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću plaćaju u 2016. godini članarinu za HGK u visini …

Evidentiranje potraživanja sukladno predstečajnoj nagodbi

Neprofitna organizacija je do 31.prosinca 2015.g. vodila dvojno knjigovodstvo prema propisima koji uređuju sustav računovodstva neprofitnih organizacija. Od 1. siječnja 2016.g. upisana je u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika čime je postala obveznik vođenja knjigovodstva i izvještavanja prema propisima za proračunsko računovodstvo. Kako treba provesti prijelaz s neprofitnog u proračunski računovodstveni sustav?

Ulaganja u dionice i udjele u ovisno društvo - primjena HSFI-a 2

Udjeli i dionice (vlasnički instrument) je svaki ugovor koji dokazuje udjel u kapitalu. Ulaganjem u dionice i udjele može se ostvariti prihod od dividendi odnosno udjela u ostvarenoj dobiti, kao i povećanjem vrijednosti dionica i udjela. Ulaganja u dionice i udjele nije samo financijski razlog. Dionice i udjeli su poduzetnicima zanimljiv oblik ulaganja i zbog različitih prava koja ulagači ostvaruju prema Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11(pročišćeni tekst), 111/12 i 68/13), kao što su:
pravo glasa u skupštini društva,
ograničena odgovornost prema vjerovnicima u slučaju likvidacije društva,
pravo na udjel u imovini društva u slučaju likvidacije društva
pravo prvenstva (prvokupa) u slučaju novog izdanja dionica odnosno udjela društva
pravo na obaviještenosti o poslovanju društva.
Dionice i udjele ulagači iskazuju u svojim financijskim izvještajima kao financijsku imovinu. Dionice i udjeli koji se drže radi sudjelovanja u dobicima svrstavaju se u dugotrajnu financijsku imovinu. Dionice i udjeli koji se drže radi trgovanja svrstavaju se u kratkotrajnu financijsku imovinu.
Udjeli i dionice su jedan od oblika financijske imovine odnosno specifičan način financijskog ulaganja u druge poduzetnike. Razlikujemo dvije vrste udjela i dionica, i to:
1) Udjeli i dionice kod povezanih poduzetnika i
2) Udjeli i dionice kod nepovezanih poduzetnika.
Za ulaganja u dionice i udjele povezanih poduzetnika (ovisnih i pridruženih poduzetnika) primjenjuju se računovodstvena pravila iz HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji, a za ulaganja u dionice i udjele nepovezanih poduzetnika primjenjuju se računovodstvena pravila iz HSFI 9-Financijska imovina. Navedeni HSFI objavljeni su u Odluci o objavljivanju hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Narodne novine br. 86/15).
U ovom članku pišemo o računovodstvu ulaganja u dionice i udjele u ovisna društva prema računovodstvenim pravilima HSFI-a 2-Konsolidirani financijski izvještaji. Poduzetnici koji primjenjuju HSFI-e
Prema čl.17. st.2. Zakona o računovodstvu (Narodne novine br.78/15 i 134/15), poduzetnici iz članka 5. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz članka 5. ovoga Zakona, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja....

Carinski postupak 42 – porezni aspekt

Zakonski okvir
Primjena carinskog postupka 42. omogućena je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (u daljnjem tekstu: EU) kada se svi carinski propisi EU počinju primjenjivati i kod nas.
U srpnju 2013. godine, stupanjem na snagu tada novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u), omogućena je primjena postupka 42 u slučajevima kada se zahtijeva postupak puštanja dobara u slobodni promet uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obzirom da su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe.
Carinski postupak 42 je postupak puštanja dobara u slobodni promet gdje se prilikom uvoza primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a, pod uvjetom da su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe u drugu državu članicu EU.
Pored carinskog postupka 42 moguće je primjenjivati i postupak 63 koji također omogućava oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara, pod uvjetom da su dobra namijenjena za isporuku poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe u drugu državu članicu EU, ali se isti zahtjeva samo u slučaju ponovnog uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (roba koja je prethodno bila u postupku privremenog izvoza ili u postupku vanjske proizvodnje).
Primjenom navedenih carinskih postupaka 42 i 63 omogućeno je svim uvoznicima na području EU da mogu odabrati mjesto i zemlju članicu gdje će obaviti postupak uvoznog carinjenja robe, odnosno zemlju u kojoj će izvršiti carinjenje robe. Pri tome naplata uvozne carine je prihod EU u iznosu od 75% te vrijednosti, a 25% vrijednosti obračunate uvozne carine je prihod zemlje članice u kojoj je obavljeno to carinjenje. Također, primjenom navedenih postupaka PDV se ne obračunava i ne plaća u zemlji članici EU uvoznog carinjenja robe, nego se obračunava i plaća u zemlji članici u koja se dobra izravno otpremaju nakon obavljenog uvoznog carinjenja.
U slučaju kada ne bi bilo mogućnosti oslobođenja od plaćanja PDV-a u Republici Hrvatskoj, poslovni subjekti iz drugih država članica ne bi niti htjeli obaviti uvozno carinjenje kod nas, budući imamo drugu najveću stopu PDV-a u EU (višu stopu PDV-a od 27% ima samo Mađarska).
Cilj je što više potaknuti primjenu postupka 42 u Republici Hrvatskoj, kako bi se na taj način punio državni proračun. Od srpnja 2014. godine moguće je da uvoznik u slučaju ako u Republici Hrvatskoj nema HR PDV identifikacijski broj da u postupku carinjenja imenuje poreznog zastupnika. Naime, do srpnja 2014. kako bi se postupak uvoznog carinjenja mogao odvijati uz primjenu postupka 42, uvoznik je morao imati PDV identifikacijski broj izdan u Republici Hrvatskoj, kojeg je u njegovo ime mogao zatražiti njegov porezni zastupnik u Hrvatskoj. Na taj način je dolazilo do dodatnih troškova za uvoznika, čekanja do dobivanja PDV identifikacijskog broja, te nije niti dolazilo do realizacije carinskog postupka 42 kod nas.
Od srpnja 2014. stvoreni su preduvjeti za primjenu postupka 42 u Republici Hrvatskoj u svim slučajevima, znači i kada uvoznik u trenutku carinjenja ne posjeduje PDV identifikacijski broj kod nas....

Dostava poreznog akta

Tužitelj navodi kako ga nitko nije upozorio da je prilikom prijave promjene prebivališta u policijskoj upravi dužan obavijestiti i sve ostale naslove na koje je dostavio bilo kakav spis, te da nije primio rješenje o utvrđenom porezu na promet nekretnina, stoga moli da mu se dozvoli obnova postupka
Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tužitelj u tužbi navodi u bitnome kako je predmetnom nekretninom rješavao stambeni status sebe i svoje obitelj, da je predmetno rješenje stiglo na adresu gdje je bio podstanar te da je u više navrata provjeravao kod bivšeg stanodavca da li je išta od Porezne uprave stiglo, međutim, da je odgovor uvijek bio negativan. Navodi kako je žalbu uložio odmah po saznanju o donošenju rješenja, da do rješenja o ovrsi nije primio nikakvo drugo rješenje, da je prilikom dostave ugovora, radi razreza poreza, odnosno oslobađanja od plaćanja poreza po predmetnom ugovoru, dostavio propisanu dokumentacije te bi sigurno odmah reagirao na bilo kakvo negativno rješenje. Ukazuje da ga nitko nije upozorio kako osim prijave promjene prebivališta na Policijskoj upravi treba o istom obavijestiti i sve moguće naslove na koje je dostavio bilo kakav spis te da kao državljanin Republike Hrvatske ima uredno prijavljeno prebivalište sa JMBG-om i OIB-om. Stoga, tužitelj moli da se ukine rješenje tuženika te da mu se dozvoli obnova postupka utvrđivanja prava na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina.
Slijedom navedenog predlaže Sudu da usvoji tužbu i poništi rješenje tuženika.
Tuženik u svom odgovoru na tužbu predlaže sudu da predmetni upravni spor riješi bez rasprave te odbije tužbu kao neosnovanu iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja.
U ovoj upravnoj stvari proizlazi da tužitelj tužbom osporava primjenu prava, dok činjenice nisu sporne te stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, iz kojeg razloga je Sud, na temelju članka 36. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12. i 152/14.), spor riješio bez rasprave.
Ocjenjujući zakonitost rješenja javnopravnih tijela Sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis, spis tuženika te priložene im isprave...

Smjernice poduzetnicima prilikom izvoza

Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije i dio jedinstvenog carinskog područja Europske unije te se carinski propisi i uvjeti trgovanja Europske unije primjenjuju i u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu donesen je Zakon o provedbi carinskih propisa EU kao nacionalni carinski zakon, dok trgovina sa ne članicama EU (trećim zemljama) provodi se sukladno europskim i nacionalnim carinskim propisima.
 Carinski propisi
Temeljni carinski propisi su:
Carinski zakonik Zajednice (CZZ)- Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada1992., kojom se donosi CZZ, sa svim izmjenama i dopunama;
Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice (UPCZZ) -Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993., o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća kojom se donosi CZZ, sa svim izmjenama i dopunama;
Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije;
razni provedbeni propisi (pravilnici) kojima se detaljnije reguliraju carinski instituti i postupanja čije je donošenje u nadležnosti pojedinih zemalja članica (kao npr. Pravilnik o uvjetima i načinu podnošenja instrumenta osiguranja, Pravilnik o primjeni sustava carinskih kvota, Pravilnik o uvjetima za određivanje službenih mjesta i dr.).
Pored toga, osnovna pravila i uvjeti oslobođenja od plaćanja carine regulirani su Uredbom o sustavu oslobođenja u EU-u -Uredba Vijeća Europske unije br. 1186/ 2009 od 16. studenoga 2009. godine o sustavu carinskih oslobođenja u EU-u.
Smjernice i dokumenti potrebni poduzetnicima prilikom izvoza
Redovan izvoz predstavlja slanje robe koja je prodana ili će biti prodana primatelju izvan granica Hrvatske. Prilikom redovnog izvoza moraju biti priloženi slijedeći dokumenti:
Dispozicija za izvoz;
5 primjeraka izvozne komercijalne fakture;
Euro 1 obrazac za vrijednost robe koja premašuje iznos od 6.000 EUR-a;
Izjava proizvođača o porijeklu robe uz EUR 1;
Izjava o porijeklu na računu za pošiljku vrijednosti do 6.000 Eur-a;
Izjava o porijeklu robe uz izjavu na računu.
Paking lista (navedena specifikacija robe prema pakiranjima)
Izjava o otpremi robe
Dispozicija za izvoz je dokument kojim pošiljatelj ili primalac (ovisno tko je nalogodavac) daje nalog ovlaštenom distributeru/prijevozniku da ga zastupa u carinskom postupku. Nalogodavac svojim potpisom i žigom jamči o istinitosti podataka navedenih na dispoziciji i snosi odgovornost prema carinskom zakonu. Na dispoziciji su navedeni slijedeći podaci...

Kazne u slučaju nepoštivanja odredbi o radu na izdvojenom radnom mjestu

Prema novom Zakonu o radu (Narodne novine, br. 93/2014 – u nastavku teksta: ZOR) poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radi se o slučajevima kada radnik obavlja posao kod kuće ili u nekom drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati dodatne podatke o :
radnom vremenu,
strojevima, alatima, i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan održavati, instalirati i nabaviti,
uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika, kao i preciziranje naknade troškova u vezi uporabe navedenoga,
naknadi drugih troškova radniku vezanih za obavljanje poslova,
načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Poslodavac ima zabranu da plaću radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada utvrdi u iznosu manjem od plaće radnika koji u prostorijama poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima, isto tako poslodavac ima zabranu sklapanja ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada za obavljanje poslova na kojima se ni uz redovite mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne mogu otkloniti štetni utjecaji radnog mjesta, pa se radno vrijeme utvrđuje u skraćenom trajanju. Pored toga poslodavac ima zabranu da količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju temeljem takvog ugovora onemoguće radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima...


Različiti razlozi kada se radniku (ne)može dati izvanredni otkaz

Treba spomenuti kako niti novi odnosno aktualni Zakon o radu nije odredio što se zapravo kod izvanrednog otkazivanja ugovora o radu smatra osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa, a nije naveo niti kriterije ili primjere po kojima bi se takva povreda određivala. Također Zakonom o radu nije pobliže određeno niti što bi se smatralo osobito važnom činjenicom zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa jednostavno nije moguć. Stoga onome poslodavcu koji izvanredno otkazuje ugovor o radu ostaje težak zadatak da u kratkom prekluzivnom zakonskom roku od 15 dana za donošenje takve odluke, koristeći se stručnim tumačenjima zakonskih odredbi i posebice sudskom praksom sam procijeni da li se radi o (dovoljno) opravdanom razlogu za izvanredni otkaz ili drugoj osobito (dovoljno) važnoj činjenici, a pri tome ne smije smetnuti s uma kako donošenjem krive odluke može snositi rizik gubitka sudskog spora, isplate zaostataka doprinosa i plaća, vraćanja radnika na posao, sudskih troškova i sl.
Izvanredni otkaz je zapravo predviđen kao izvanredno pravno  sredstvo okončanja ugovora o radu za kojim može posegnuti jedna od ugovornih strana kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, a uz uvažavanje svih okolnosti i interesa daljnji nastavak radnog odnosa nije moguć. Dakle, kako se ovdje radi o tzv. trenutnom otkazivanju ugovora o radu, bez obveze poštivanja otkaznog roka, sukladno članku 116. aktualnog Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14.), izvanredni otkaz se može dati samo ako za to postoji naročito opravdan razlog i nemogućnost nastavka radnog odnosa, a što može imati dva uzroka:
zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili
zbog neke druge osobito važne činjenice...

www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737

Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.