 |
 |
|
Ispravak predane porezne prijave obrtnika
… ako je obrtnik uočio da je porezna prijava koju je podnio netočna ili nepotpuna te zbog toga može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvršiti ispravak porezne prijave, a pravo na ispravak prijave ima i univerzalni pravni slijednik te ona osoba koja zastupa poreznog obveznika ili univerzalnog pravnog slijednika…
Novi obrazac o poslovnim događajima s povezanim osobama (Obrazac PD-IPO)
… je zadnjim izmjenama Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov. br. 137/2015) propisan novi obrazac pod nazivom „Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za razdoblje od ___ do ___“ – Obrazac PD-IPO koji se dostavlja ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama …
|
 |
|
Ponovno oročavanje već oročenih sredstava
Proračunski korisnik je 10. siječnja 2016.g. kod poslovne banke oročio slobodna novčana sredstva u iznosu od 20.000,00 kuna na rok od 2 mjeseca. Banka je obračunala kamatu za razdoblje od 10. siječnja do 10. ožujka 2016.g. u iznosu od 500,00 kuna. Obračunata kamata nije proračunskom korisniku isplaćena već je pripisana depozitu i zajedno s depozitom oročena na rok od još 12 mjeseci. Kako će proračunski korisnik evidentirati nastale poslovne promjene?
|
 |
|
Ugostiteljstvo – porezni i računovodstveni aspekt
Što je ugostiteljska djelatnost?
Ugostiteljska djelatnost je:
- pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka,
- pružanje usluga smještaja,
- pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskrba tim jelima, pićima i napitcima (catering).
Tko može obavljati ugostiteljsku djelatnost?
Uz ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati:
a) trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici,
b) − javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima
− zdravstvene ustanove – specijalne bolnice i lječilišta
− Javna ustanova »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar«
− ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski centri, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima
− Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član
− Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima prvenstveno za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član
− lovačke i ribičke udruge, u svojim klupskim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce, odnosno ribolovce
− ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i slično, za potrebe svojih posjetitelja
− amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i prostorima
− Hrvatska glazbena mladež u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i članove međunarodnih glazbenih udruga kojih je Hrvatska glazbena mladež član ili partner
− muzeji i galerije koje obavljaju muzejsku djelatnost, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za posjetitelje muzeja, odnosno galerije.
c) fizičke osobe – građani i nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava mogu pružati određene ugostiteljske usluge,
d) pravne osobe i fizičke osobe, s poslovnim nastanom i registriranom ugostiteljskom djelatnošću u drugoj državi ugovornici Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarskoj konfederaciji, mogu u Republici Hrvatskoj obavljati ugostiteljsku djelatnost u skladu s pravima o slobodi poslovnog nastana i slobodi prekograničnog pružanja usluga.
Na koje se usluge NE primjenjuju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti?
Odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti NE primjenjuju se na:
1. pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja i drugih sličnih ustanova, ako te usluge pružaju djelatnici navedenih ustanova djelatnicima ili korisnicima svojih ustanova, ili djelatnicima ili korisnicima neke druge od navedenih ustanova,
2. pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatnika Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova ako te usluge pružaju djelatnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova djelatnicima ili pripadnicima Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i na pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnicima ministarstava obrane i oružanih snaga drugih država....
|
 |
|
Zaprimanje i obrada godišnje porezne prijave obrtnika za 2015. u Poreznoj upravi
Na temelju podataka s kojima raspolaže, Porezna uprava će u ovoj godini po prvi puta provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2015., te poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje. No, od navedenog su izuzeti obrtnici i slobodna zanimanja, na koje se poseban postupak ne primjenjuje. Stoga, sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao i druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, a od kojih se dohodak utvrđuje temeljem podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija, bile su dužne utvrditi konačan obračun poslovanja i podnijeti godišnju poreznu prijavu do kraja veljače 2016. za 2015. na Obrascu DOH.
U slučaju kada više fizičkih osoba obavlja zajednički obrt te ostvaruje dohodak u supoduzetništvu, nositelj zajedničke djelatnosti bio je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu najkasnije do kraja siječnja 2016. za prethodnu godinu na Obrascu DOH-Z.
Postupak obrade i verifikacija zaprimljenih godišnjih poreznih prijava obrtnika dohodaša za 2015. na Obrascu DOH – Z i DOH, uključuje postupak usklađenja i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu PU s podacima koje su porezni obveznici iskazali u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. Međutim, obrtnicima čiji se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, više se ne izdaju rješenja o utvrđenoj godišnjoj obvezi poreza, osim onih obveznika koji su uz samostalnu djelatnost, ostvarili i neki drugi dohodak.
Obrtnici i slobodna zanimanja koji utvrđuju dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, bili obvezni utvrditi konačni obračun poslovanja za 2015., prema odredbama čl. 39. do 43. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. do 136/15., – u nastavku teksta: Zakon) te čl. 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,br.95/05. do 137/15. – u nastavku teksta: Pravilnik).
Pri zaprimanju i obradi godišnjih prijava poreza na dohodak obrtnika za 2015., a radi jedinstvenog postupanja u primjeni zakonskih propisa, potrebno se pridržavati i odredbi propisanih:
Uputom Ministarstva financija Kl. 410-01/15-01/3424, Ur. broj: 513-07-21-01/16-1 od 11. siječnja 2016., o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanju godišnjeg poreza na dohodak, provedbi posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te sastavljanju i podnošenju zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku za 2015. godinu, te Uputom o postupku zaprimanja i obrade prijave poreza na dohodak, zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku i prijave dohotka od zajedničke djelatnosti za 2015. Kl: 410-01/15-01/3428; Ur. br: 513-07-21-02/16-1 od 29. siječnja 2016.
Obveza utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2015.
Iako se u 2016. a sukladno čl. 43.a.Zakona, po prvi puta primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2015., čijom primjenom porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, više nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, već će Porezna uprava....
|
 |
|
Trošarina kod listova duhana
Visoki upravni sud rješava po žalbi tužitelja koji je žalbu podnio zbog bitne povrede pravila sudskog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Tužitelj smatra da listovi duhana nisu duhanske prerađevine odnosno trošarinski proizvod
Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra da se zaplijenjeni listovi duhana ne moraju označavati duhanskim markicama niti podliježu plaćanju trošarine budući da se ne mogu smatrati duhanskim proizvodom u smislu odredbe članka 70. i članka 73. stavka 1. točke 1. Zakona o trošarinama već tek sirovinom za eventualnu proizvodnju duhanskih proizvoda jer zasigurno list duhana kao takav nije pogodan za pušenje bez daljnje obrade (zbog neodstranjivanja korijena, a i radi sušenja, rezanja, svijanja ili prešanja te dodavanja drugih aditiva), a niti je tijekom postupka utvrđeno da bi proizvodio i puštao u potrošnju duhanske proizvode. Ističe da je intencija Zakona o trošarinama da se trošarine obračunavaju isključivo na gotove duhanske proizvode, a ne na st duhana kao sirovinu pa tako nije navedeno da se list duhana smatra duhanskim proizvodom. Navodi da mu nije omogućeno da neposredno sudjeluje u postupku na način da ga se sasluša na okolnost svrhe korištenja duhana, niti je neposredno utvrđena činjenica o vrsti i stvarnoj količini zaplijenjene robe, a niti je provedeno poljoprivredno vještačenje radi utvrđenja odlučnih činjenica radi li se uopće o duhana i o kakvoj vrsti duhana, točnoj količini imajući u vidu da prilikom vaganja nije izuzeta težina kartonskih kutija u kojima se nalazio duhan te osobito da li je zaplijenjena količina duhana u takvom stanju da se može neposredno konzumirati bez daljnje industrijske obrade, uslijed čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Slijedom navedenog predlaže da se poništi prvostupanjska presuda i odluka javnopravnog tijela.
Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
Žalba nije osnovana....
|
 |
|
Ugovor o prijenosu poslovnih udjela
Jedan od načina na koji možemo steći poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću je sklapanje o ugovoru o prijenosu poslovnog udjela. Ovaj ugovor sklopljen u obliku javnobilježničke isprave predstavlja pravni temelj za upis stjecatelja u knjigu poslovnih udjela. Autor u članku daje prikaz pravnih pravila koja uređuju ugovor o prijenosu poslovnog udjela sa primjerom ugovora o prijenosu poslovnog udjela i relevantnom sudskom praksom.
Stjecanje poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću (u nastavku teksta: društvo) može biti ostvareno na nekoliko načina. Općenito, možemo reći kako stjecanje poslovnog udjela u društvu može biti originarno i derivativno. Originarno (izvorno) stjecanje poslovnog udjela bilo bi stjecanje poslovnog udjela osnivanjem društva.
U tom smislu su originarni stjecatelji osnivači društva. Za sve druge oblike stjecanja poslovnog udjela možemo reći da su derivativni (izvedeni), odnosno do njih se dolazi temeljem pravnog posla, ali može doći i temeljem odluke državnog, odnosno sudskog tijela. Derivativni načini stjecanja poslovnog udjela predstavlja npr. stjecanje poslovnog udjela temeljem ugovora o prijenosu poslovnog udjela, nasljeđivanjem, sudskom odlukom i sl.
Da bi stjecatelj poslovnog udjela mogao ostvarivati članska (vlasnička) prava u društvu potrebno je da bude upisan u knjigu poslovnih udjela. Pojam poslovnog udjela, pravila o prijenosu poslovnog udjela i upis u knjigu poslovnih udjela uređeni su Zakonom o trgovačkim društvima (u nastavku teksta: Zakon). Podredno se na prijenos poslovnih udjela primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima (u nastavku teksta: ZOO) posebno budući da se kod ugovora o prijenosu poslovnog udjela u pravilu u praksi radi o kupoprodaji (makar se može raditi i npr. o darovanju), a vezano za postupak upisa prijenosa poslovnog udjela u sudski registar i Zakon o sudskom registru, odnosno Pravilnik o načinu upisa u sudski registar. U nastavku teksta analiziramo sklapanje ugovora o prijenosu poslovnog udjela kao derivativnog načina stjecanja poslovnog udjela kojim stjecatelj postaje članom društva.
Poslovni udjel
Iz sudske prakse – Odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. Pž-7475/04 od 6. veljače 2007._
“… Poslovnim udjelom smatra se ukupnost prava i obveza kao jedinstvene cjeline koji pripadaju određenom članu društva…”.
U slučaju da u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema njegovom nominalnom iznosu. Nominalni iznos poslovnog udjela određuje se društvenim ugovorom. Treba naglasiti kako svaki član društva može imati više poslovnih udjela.
Sadržaj poslovnog udjela zapravo čini skup prava i obveza člana društva. Pri tome, članska prava možemo podijeliti po različitim kriterijima. Tako članska prava po vrsti možemo podijeliti na upravljačka i imovinska prava.
Neka od upravljačkih prava bila bi npr.: pravo sudjelovanja u radu skupštine društva, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na pobijanje odluka skupštine društva i dr. Imovinska prava su npr.: pravo na udio u dobiti, pravo na otpremninu za povučeni poslovni udio, pravo na isplatu ostatka nakon provedene likvidacije društva, ili eventualnog ostatka stečane mase i dr. Osim toga, članska prava mogu se podijeliti i na zakonska i prava utemeljena društvenim ugovorom.
Do sada smo govorili o pravima koji proizlaze iz članstva u društvu. Međutim, sadržaj poslovnog udjela čine i članske obveze, među kojima izdvajamo npr.: obveza unosa temeljnog uloga, dodatna obveza predviđena društvenim ugovorom, obveza na lojalno postupanje prema društvu i drugim članovima društva i dr. Stjecanjem poslovnog udjela stječu se odjednom sva prava i obveze koje iz njega proističu.
Kako smo naveli, poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati. U nastavku razmatramo način stjecanja poslovnog udjela putem ugovora o prodaji i prijenosu poslovnog udjela.
Prijenos poslovnog udjela
Član društva načelno može slobodno raspolagati poslovnim udjelom. Međutim, društvenim ugovorom može biti predviđeno da je raspolaganje poslovnim udjelom ograničeno, ili pravom prvokupa drugog člana, bilo suglasnošću na prijenos poslovnog udjela ostalih članova društva i sl....
|
 |
|
Različiti razlozi kada se radniku (ne)može dati izvanredni otkaz
Treba spomenuti kako niti novi odnosno aktualni Zakon o radu nije odredio što se zapravo kod izvanrednog otkazivanja ugovora o radu smatra osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa, a nije naveo niti kriterije ili primjere po kojima bi se takva povreda određivala. Također Zakonom o radu nije pobliže određeno niti što bi se smatralo osobito važnom činjenicom zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa jednostavno nije moguć. Stoga onome poslodavcu koji izvanredno otkazuje ugovor o radu ostaje težak zadatak da u kratkom prekluzivnom zakonskom roku od 15 dana za donošenje takve odluke, koristeći se stručnim tumačenjima zakonskih odredbi i posebice sudskom praksom sam procijeni da li se radi o (dovoljno) opravdanom razlogu za izvanredni otkaz ili drugoj osobito (dovoljno) važnoj činjenici, a pri tome ne smije smetnuti s uma kako donošenjem krive odluke može snositi rizik gubitka sudskog spora, isplate zaostataka doprinosa i plaća, vraćanja radnika na posao, sudskih troškova i sl.
Izvanredni otkaz je zapravo predviđen kao izvanredno pravno sredstvo okončanja ugovora o radu za kojim može posegnuti jedna od ugovornih strana kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, a uz uvažavanje svih okolnosti i interesa daljnji nastavak radnog odnosa nije moguć. Dakle, kako se ovdje radi o tzv. trenutnom otkazivanju ugovora o radu, bez obveze poštivanja otkaznog roka, sukladno članku 116. aktualnog Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14.), izvanredni otkaz se može dati samo ako za to postoji naročito opravdan razlog i nemogućnost nastavka radnog odnosa, a što može imati dva uzroka:
zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili
zbog neke druge osobito važne činjenice.....
|
 |
Osnovice i stope doprinosa, poreza i prireza, pregled sati rada
Stope amortizacije za poduzetnike i obrtnike |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|