 |
 |
|
Obavijest o korištenju savjetničkih usluga u 2016.
… pretplatnici časopisa RiPup imaju pravo, putem telefona 01/48-36-046 i 01/49-21-739, koristiti savjetničku službu svakim radnim danom u za to predviđeno vrijeme i to isključivo na temelju PIN-a …
Formiranje rezervi kod j.d.o.o.-a
… jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) mora unijeti u zakonske rezerve četvrtinu iznosa (25%) dobiti nakon oporezivanja iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine…
|
 |
|
Prijenos porezne obveze za građevinske usluge
Može li obrtnik koji je upisan je u registar obveznika PDV-a i koji obavlja građevinske usluge - izradu fasade te ugradnju stolarije, jedinici lokalne samouprave Gradu koji je radi obavljanja gospodarske djelatnosti također upisan u registar obveznika PDV-a, primijeniti prijenos porezne obveze prilikom izvođenja radova, ako Grad na isporuke koje obavlja u okviru svoje ovlasti ne obračunava PDV?
|
 |
|
Financijski leasing kod obrtnika
Posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga pribavlja objekt leasinga na način da od dobavljača objekta leasinga kupnjom stekne pravo vlasništva na objektu leasinga, te primatelju leasinga odobrava korištenje tog objekta leasinga kroz određeno vrijeme, a primatelj leasinga se obvezuje za to plaćati naknadu (čl. 4. st. 1. Zakona o leasingu).
Iznimno, davatelj leasinga može obavljati poslove leasinga s objektima leasinga koje ima u svom vlasništvu stečenom i na drugi zakonom propisan način. U tom slučaju davatelj leasinga je ujedno i dobavljač objekta leasinga.
U poslovima leasinga javljaju se sljedeći subjekti:
davatelj leasinga (svaka osoba koja u skladu s odredbama Zakona o leasingu, ima pravo obavljati poslove leasinga),
primatelj leasinga (svaka osoba koja na osnovi ugovora o leasingu stječe pravo korištenja objekta leasinga uz obvezu plaćanja ugovorene naknade),
dobavljač objekta leasinga (pravna ili fizička osoba koja s davateljem leasinga sklapa ugovor na osnovi kojeg davatelj leasinga stječe pravo vlasništva na objektu leasinga, osim ako dobavljač objekta leasinga i davatelj leasinga nisu ista osoba).
Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova leasinga podnose osnivači leasing-društva, a odobrenje izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (čl. 26. st. 1. Zakona o leasingu).
S obzirom na sadržaj i obilježja posla leasinga razlikujemo: financijski leasing i operativni leasing.
Financijski leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga (čl. 5. st. 2. Zakona o leasingu).
Financijski leasing je u stvari oblik najma u kojem davatelj leasinga kod isporuke objekta leasinga primatelju leasinga prenosi gospodarsko vlasništvo, dok se pravno vlasništvo prenosi tek po otplati najma.
Gospodarsko vlasništvo znači da primatelj leasinga ima isključivo pravo korištenja objekta leasinga. Pravno vlasništvo znači da je vlasnik objekta leasinga davatelj leasinga sve do isteka najma.
Objekt leasinga, po isteku leasinga ne vraća se davatelju leasinga, već postaje pravno vlasništvo primatelja leasinga.
Možemo reći da financijski leasing ima sva obilježja kupnje dugotrajne imovine na kredit, osim što pravno vlasništvo nad predmetom leasinga ne prelazi odmah na primatelja leasinga, već tek nakon otplate posljednje leasinške rate sukladno odredbama ugovora o financijskom leasingu.
Za razliku od financijskog leasinga, operativni leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na primatelja leasinga (čl. 5. st. 3. Zakona o leasingu)....
|
 |
|
Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine
Na trošarinske proizvode koji se nalaze u carinskom postupku s odgodom i postupanju ne primjenjuju se odredbe o kretanju trošarinskih proizvoda (u sustavu odgode plaćanja trošarine i s plaćenom trošarinom) iz Glave III. Zakona o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13, 32/13, 81/13, 100/15 i 120/15: dalje: ZOT-a), već se postupak provodi sukladno carinskim propisima te za isto nije predviđena uporaba elektroničkog trošarinskog dokumenta (u daljnjem tekstu: e-TD).
Carinski postupak s odgodom i postupanje je bilo koji od posebnih postupaka propisanih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.) (u daljnjem tekstu: UPCZZ) koji se odnosi na carinski nadzor kojem podliježe roba koja nema status robe Zajednice pri unosu u carinsko područje Europske unije, u privremenom smještaju, slobodnoj zoni ili slobodnim skladištima, kao i bilo koji postupak iz članka 84. stavka 1. točke a) te Uredbe (vanjski provoz, carinsko skladištenje, unutarnja proizvodnja s primjenom sustava odgode, prerada pod carinskim nadzorom i privremeni uvoz).
Trošarinski propisi počinju se primjenjivati nakon provedbe carinskog postupka puštanja robe u slobodan promet, odnosno trošarinsko postupanje započinje kada trošarinski proizvod dobije status domaće robe (status robe Zajednice).
Prvi korak za gospodarstvenika je donošenje poslovne odluke u kojem trošarinskom statusu žele poslovati odnosno gospodarstvenik mora znati odabrati način poslovanja s trošarinskim proizvodima (u sustavu odgode plaćanja trošarine ili izvan sustava odgode plaćanja trošarine). Valja napomenuti da se isto primjenjuje i na gratis pošiljke trošarinskih proizvoda.
Sustav odgode plaćanja trošarine je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladištenje, izvođenje drugih radnji s trošarinskim proizvodima i otpremanje trošarinskih proizvoda u kojem je obveza plaćanja trošarine odgođena.
Poduzetnici koji namjeravaju poslovati s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode plaćanja trošarine dužni su najkasnije 8 dana prije početka obavljanja djelatnosti podnijeti elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Trošarine, prijavu za upisu u Registar trošarinskih obveznika i ishoditi pravomoćno statusno odobrenje za poslovanje s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode kod nadležnog carinskog ureda. Poduzetnici mogu ishoditi odobrenje za neke od sljedećih statusa:
trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište
odobrenje za registriranog primatelja,
odobrenje za povremeno registrirani primatelj,
odobrenje za registriranog pošiljatelja.
U okviru odobrenja trošarinskim obveznicima koji namjeravaju poslovati s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode plaćanja trošarine dodjeljuje se trošarinski broj. U okviru odobrenja za status ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta, trošarinski broj dodjeljuje se i za svako pojedino trošarinsko skladište. Trošarinski broj koji se dodjeljuje poduzetniku prilikom izdavanja odobrenja osnovna je identifikacijska oznaka ovlaštenog poduzetnika (trošarinskog) subjekta temeljem koje je moguće započeti i završiti postupak u EMCS sustavu. Trošarinski broj (engl. excise number) svojih poslovnih partnera poduzetnici mogu provjeriti preko internet stranice Europske komisije „SEED on Europa“ (SEED – provjera trošarinskih brojeva):...
|
 |
|
Državne potpore kao primitak kod samostalne djelatnosti
Tužitelj navodi kako je porezno tijelo neosnovano uvećalo poreznu osnovicu uračunavši u primitke i iznos poticaja za kapitalna ulaganja
Tužitelj u tužbi, u bitnom, navodi da je porez na dohodak za 2010. godinu trebalo obračunati temeljem podataka iskazanih u Prijavi poreza, a koji podaci da su točni i istiniti, te da mu je porezno tijelo neosnovano uvećalo poreznu osnovicu uračunavši u primitke i iznos poticaja za kapitalna ulaganja. Ističe kako nije sporno da se u smislu odredbe 51. 20 Zakona o porezu na dohodak (NN br. 177/04, 73/08, 80/10; dalje: Zakon) primitak od investicijske potpore predstavlja dohodak no smatra da se u smislu odredbi Međunarodnih računovodstvenih standarda (dalje: MRS), konkretno MRS 20, te Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja (dalje: MSFI), a koji standardi su obuhvaćeni Hrvatskim 'Standardima financijskog obavješćivanja (dalje: HSFI) i čine integralni dio hrvatskog pravnog poretka, državne potpore ne mogu priznati dok ne postoji dovoljno jamstvo da će poduzetnik zadovoljiti uvjete koji se za nju traže i da će potpora biti primljena. Sukladno prethodnom, dodatno navodi kako se primitak na ime potpore za kapitalna ulaganja ima smatrati dohotkom koji će se priznati tek onda kada se počne; koristiti ona sredstva radi kojih je potpora i primljena. Tužbenim zahtjevom predlaže poništavanje odluka tuženika i prvo stupanjskog tijela....
|
 |
|
Nova pravila o gospodarenju otpadnim vozilima
U zadnjih nekoliko brojeva RiPup-a objavili smo nekoliko članaka u kojima smo analizirali nove propise o gospodarenju otpadom. Među novim propisima o gospodarenju otpadom koji su doneseni i stupili na snagu prošle godine treba svakako istaknuti i novi Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je na snazi od 1. prosinca 2015. Pravilnikom se, između ostalog, propisuju postupci i ciljevi u gospodarenju otpadnim vozilima, način njihove obrade, zahtjevi u pogledu sakupljanja, skladištenja i prijevoza, uključujući i označavanje i opremanje vozila, zahtjevi u pogledu obrade otpadnih vozila i otpada nastalog obradom i s tim povezane mjerne postupke, obveza prijave i dostave podataka, vođenja evidencije i dostave izvješća, obveze i način ispunjavanja obveza proizvođača vozila, posjednika, sakupljača i obrađivača otpadnih vozila.
Također, Pravilnikom se propisuju uvjeti gospodarenja otpadnim vozilima u cilju sprječavanja nastajanja otpada od vozila, postupak plaćanja naknade za gospodarenje otpadnim vozilima, te osiguranja ponovne uporabe, recikliranja i drugih načina oporabe otpadnih vozila i njihovih sastavnih dijelova. Osim odredbi Pravilnika, za gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupku gospodarenja otpadnim vozilima posebno su važne odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom (u nastavku teksta: Zakon) te Uredbe o gospodarenju otpadnim vozilima (u nastavku teksta: Uredba), koja je stupila na snagu 24. listopada 2015, kada se radi o načinu izračuna naknade za gospodarenje otpadnim vozilima. Stupanjem Pravilnika na snagu prestaju važiti odredbe starog Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (u nastavku teksta: stari Pravilnik), osim odredbi čl. 21. i čl. 28. st. 1.-5. te čl. 29. st. 2. i 3. starog Pravilnika i odredbi točke II. Odluke o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (u nastavku teksta: Odluka) koje važe do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih vozila u sustavu kojim upravlja Fond i donošenja odluke iz čl. 16. st. 5. Pravilnika. U nastavku najprije analiziramo na koga se uopće odredbe Pravilnika primjenjuju.
Odredbe Pravilnika primjenjuju se na vozila koja se sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (u nastavku teksta: Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila) uvrštavaju u:
▪ M1 kategoriju - motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše osam sjedala;
▪ N1 kategoriju - motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone i
▪ L2, L4 i L5 (osim L5e) kategorije motornih vozila.
Na navedena vozila koja se koriste za posebnu namjenu sukladno propisu o homologaciji, ne primjenjuju se odredbe čl. 5. Pravilnika. Treba istaknuti kako se odredbe Pravilnika ne primjenjuju na starodobna vozila (oldtajmere), koja imaju odgovarajuću ispravu relevantnog nacionalnog saveza, sukladno Uputi o postupanju djelatnika Carinske uprave radi obavljanja poslova vezanih uz utvrđivanje obveze plaćanja naknada za gospodarenje otpadnim vozilima kod uvoza/unosa od strane fizičkih osoba-građana i proizvođača.
Odredbe Pravilnika ne primjenjuju se ni na povijesna vozila, ili vozila koja su od vrijednosti za kolekcionare ili su namijenjena muzejima, ako su pohranjena na pravilan i za okoliš prihvatljiv način....
|
 |
|
Kaznene sankcije u svezi s povredom zaštićene oznake izvornosti proizvoda i usluga
Naziv podrijetla određen je nazivom zemlje, regije ili specifičnog mjesta i označava da taj proizvod potječe upravo iz tih područja, da ima posebnu kakvoću, koja se isključivo i u biti odnosi na to zemljopisno područje, drugim riječima, koja je određena ljudskim i/ili prirodnim čimbenicima. Oznake podrijetla koje se mogu pravno štititi ukazuju na kvalitativnu vezu proizvoda i područja proizvodnje. Vrijednost oznake podrijetla počiva na svijesti i uvjerenju potrošača kako su proizvodi označeni oznakom podrijetla proizvodi s posebnim kvalitativnim svojstvima, čime oznaka podrijetla ima i jamstvenu funkciju.
Oznake podrijetla jedna su od vrsta industrijskog vlasništva, te zajedno s robnim i uslužnim žigovima, industrijskim dizajnom, čine prema odredbama posebnih zakona u području industrijskog vlasništva znakove razlikovanja. Oznake podrijetla su: oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka izvornosti i oznaka tradicionalnog ugleda. Pravna zaštita oznake izvornosti kao intelektualnog vlasništva ostvaruje se provođenjem odgovarajućeg postupka registracije oznake koju provodi za to nadležno tijelo, odnosno u upravnim, građanskopravnim i kaznenopravnim postupcima. Jednom registriranu oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju propisane uvjete. U pravilu se zahtijeva i registracija korisnika oznake kod odgovarajućeg nadležnog tijela.U brojnim međunarodnim pravnim izvorima uređena je pravna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda. Oznake izvornosti predmet su zaštite industrijskog vlasništva i prema odredbama Pariške konvencije za zaštitu prava industrijskog vlasništva (čl. 1., točka 2.). i Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (čl.22.)....
|
 |
Stope poreza
Srednji tečajevi kuna |
|
www.racunovodstvo-porezi.hr
Centar za računovodstvo i financije d.o.o., 1 Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb
info@racunovodstvo-porezi.hr, tel: +385 (1) 49 21 737
Prema čl. 101. točka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/11) ova poruka se ne može smatrati SPAM-om jer sadrži kontakte i adrese pošiljatelja te upute za brisanje s liste.
|